Anksiolitik ili antidepresiv - kako pravilno odabrati
Dok se anksioznost može liječiti i sredstvima za smirenje i
antidepresivima, obrnuto ne vrijedi - depresija se liječi samo antidepresivimaJedan od najvećih problema u liječenju poremećaja raspoloženja
psihofarmacima jest pravilan izbor. Iako se na tržištu nalaze vrlo dobri
lijekovi za sve oblike i kombinacije poremećaja raspoloženja, postoji opravdana
sumnja da ih liječnici pogrešno propisuju te da potom ne prate razvoj
pacijentova zdravstvenog stanja. Pacijent kojem je preporučen pogrešan lijek u
pravilu vjeruje liječničkoj procjeni i misli da do poboljšanja ne dolazi zato
što treba proći još neko vrijeme, ili odustaje od uzimanja bilo kakvih lijekova
s učinkom na živčani sustav.
Što
je depresija, a što anksioznost
Depresivni i anksiozni
poremećaji mogu se javiti samostalno, ali i u miješanom obliku. Proučite
tipične simptome depresije i anksioznosti kako biste ih naučili preciznije
razlikovati.
Najčešća pogreška pri
propisivanju psihofarmaka je davanje lijekova za smirenje umjesto
antidepresiva, iako pacijent ima depresiju. Posljedice mogu biti nastavak
depresivne patnje ili čak pogoršanje. Dijelom je za to kriv pacijent jer nije
ispravno opisao svoje tegobe, a dijelom neznanje ili nezainteresiranost
specijalista, koji u svom arsenalu već ima određeni lijek koji uvijek
propisuje, bez obzira na specifičnosti pacijenta.
Dok se anksioznost (tjeskoba, strah, zabrinutost, uzrujanost i srodne
smetnje) može liječiti i sredstvima za smirenje i antidepresivima, obrnuto ne
vrijedi, tj. depresija se, što se farmakološkog pristupa tiče, liječi samo
antidepresivima. Sredstva za smirenje mogu uzimati i osobe koje trpe
od depresije miješane s anksioznošću, ali samo kratkotrajno, u akutnoj fazi
liječenja. Pritom treba odmah na početku liječenja uvesti i manje doze
antidepresiva koji ujedno imaju i smirujući učinak te tijekom spomenutih deset
tjedana postupno smanjivati dozu sredstava za smirenje i istodobno povisivati
dozu antidepresiva do optimalne količine. Nakon izvjesnog vremena većina
antidepresiva postiže anksiolitičko (smirujuće) djelovanje, ali na znatno manje
škodljiv način od onog koji ostvaruju sredstva za smirenje.
Oprez sa
sredstvima za smirenje!
Kako
djeluju sredstva za smirenje
Većina lijekova koji se koriste za "smirenje živaca" spadaju u klasu
benzodiazepina, većina kojih je registrirana u Hrvatskoj. Njihova generička
imena su alprazolam, bromazepam, lorazepam, diazepam, klonazepam, oksazepam
itd., dok tržišni nazivi variraju ovisno o tvrtki koja ih proizvodi. Kada se
govori o velikoj potrošnji lijekova za živčani sustav, uglavnom se misli na
sredstva za smirenje iz klase benzodiazepina.
Benzodiazepinska sredstva za smirenje služe za ublažavanje simptoma anksioznih
poremećaja. Najčešći simptomi na koje benzodiazepini djeluju su nesanica,
strah, strepnja, napadi panike, zabrinutost, unutarnji nemir, uzrujanost
(nervoza), tuga, opsesivne misli i prisilne radnje. Propisuju se i za mišićne
bolove, glavobolju i visok tlak.
Benzodiazepini djeluju tako da pojačavaju djelovanje neuroprijenosnika GABA-e. GABA
je tvar za prijenos neuronskih signala koji djeluju umirujuće na živčani
sustav, a benzodiazepini potiču vezivanje GABA-e za receptore (prijemnike) na
živčanim stanicama, povećavajući njezinu raspoloživost u živčanom sustavu i
donoseći smirenje.
Mnogi građani ne razlikuju
antidepresive od sredstava za smirenje, koji se stručno nazivaju
trankvilizanti, anksiolitici (sredstva protiv tjeskobe) i hipnotici (sredstva
za spavanje), ovisno o indikaciji kojoj služe. Jednaka je zbrka i u pogledu
poimanja depresivnog i anksioznog poremećaja. Iako se depresija i anksioznost
uistinu često javljaju zajedno, liječnik mora pažljivo procijeniti u kojoj
mjeri su prisutni simptomi jednog i drugog poremećaja te privremeno primijeniti
sredstva za smirenje samo ako pacijent uistinu trpi od anksioznosti.
Pacijent koji pati od depresije, a umjesto antidepresiva uzima sredstva za
smirenje, može uistinu osjetiti izvjesno olakšanje dok traje učinak lijeka. Ali,
ne zato što bi sredstvo za smirenje bilo pogodan lijek jer umrtvljuje moždanu
aktivnost, slično načinu na koji analgetici ublažavaju bol. Tako pod utjecajem
sredstava za smirenje dolazi do prolaznog smanjenja depresivne boli, dok ne
prođe djelovanje smirujućeg lijeka. Međutim, sredstva za smirenje u biti su
depresori živčanog sustava, dakle ne djeluju "kontra" depresije nego
u njezinu smjeru!
Sličan, ali štetniji učinak ima alkohol: i on umrtvljuje moždane centre i
dovodi do stanja osjećajne tuposti. Ako je osoba inače depresivna, smanje joj
se i depresivni simptomi, ali samo dok ne prođe djelovanje alkohola. Slijedi
povratak depresije, a ako je uzimanje alkohola kronično, depresija se postupno
pogoršava. Stoga neki liječnici opisuju djelovanje sredstava za smirenje kao
"suhi alkohol".
Sredstva za smirenje mogu izazvati toleranciju organizma, tj. potrebu za
povećanjem doze i ovisnost, koja se očituje u apstinencijskoj krizi, odnośsno
pogoršanju stanja ako osoba pokuša smanjiti dozu ili prestati uzimati sredstvo.
Depresija (unipolarna - bez manične
komponente)- potištenost
- tuga, samosažaljenje
- plačljivost
- osamljenost
- bezvoljnost, apatija
- osjećaj bezvrijednosti i suvišnosti
- smetnje spavanja, apetita, spolnosti
- želja za smrću
Anksiozni poremećaj- tjeskoba
- strah (kronični ili panični)
- fobije
- zabrinutost
- uzrujanost
- uznemirenost (unutarnja ili vanjska)
- nesanica
- opsesivne misli
- prisilne radnje
Kada koji lijek?
Antidepresivi, pak, nisu depresori nego aktivatori živčanog sustava. I neki
od njih u konačnici mogu djelovati smirujuće, ali bez nuspojava svojstvenih
sredstvima za smirenje. Mehanizam djelovanja antidepresiva posve je drukčiji od
onoga sredstava za smirenje tako da antidepresivi, kojoj god vrsti pripadali,
ne uzrokuju toleranciju niti ovisnost. Zbog tih su osobina prikladni i za liječenje depresije i za liječenje
kronične anksioznosti.
Liječenje
anksiozno-depresivnog poremećaja, miješanog oblika
depresije i anksioznosti, treba zasnivati na antidepresivima, a sredstva za
smirenje treba uzimati kratkotrajno. Jednako valja postupiti i kod liječenja
anksioznosti
lišene depresivnih simptoma. Sredstva za smirenje mogu se koristiti
kombinirano s antidepresivima u početnoj fazi terapije, ali ih postupno treba
smanjivati i nakon deset tjedana odbaciti, jer antidepresivi sami preuzimaju
funkciju uklanjanja simptoma anksioznosti. No, strategija liječenja
depresije
bez primjesa anksioznosti ne smije uključivati sredstva za smirenje.
Početna stranica 
Calendar
