Psihijatrija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Psihijatrija

mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
 
Početna stranicaPočetna stranica  Latest imagesLatest images  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  Login  
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptypet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptysri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptypon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptypet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptysri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptysri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptypon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptypet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyuto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
listopad 2024
ponutosričetpetsubned
 123456
78910111213
14151617181920
21222324252627
28293031   
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking reddit      

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

 

 F45.4 Stalan somatoformni bol

Go down 
4 posters
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
Admin



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet vel 19, 2009 9:56 am

Somatoformni poremećaj

Glavno obilježje somatoformnih poremećaja je učestalo iznošenje tjelesnih simptoma zajedno sa zahtjevima za medicinskim pretragama, unatoč ponovljenim negativnim nalazima i liječničkim uvjeravanjima bolesnika da simptomi nemaju tjelesnu osnovu.

Ukoliko i postoje neki tjelesni poremećaji, oni ne objašnjavaju prirodu simptoma niti bolesnikovu preokupiranost s njima. Čak i kada početak i trajanje simptoma pokazuju blisku povezanost s neugodnim životnim događajima, problemima ili konfliktima, bolesnik obično odbija svaki pokušaj rasprave o mogućim psihološkim uzrocima poremećaja. Razina razumijevanja uzročnosti simptoma, koja se može postići, najčešće je razočaravajuća i za bolesnika i za liječnika.

Kod ovih poremećaja često postoji određeno ponašanje usmjereno na privlačenje pozornosti (histrionsko ponašanje), osobito u onih bolesnika koji su nezadovoljni neuspjehom uvjeravanja liječnika u tjelesni uzrok i potrebom za daljnjim pretragama.

Ovakvi su se poremećaji ranije svrstavali u histeriju ili histeričnu neurozu. Mnogi ljudi koji pate od ovog poremećaja doživljavaju zdravstveni sustav kako ih ne uzima za ozbiljno, i njihovo zapažanje može biti točno. Čini se, da se neki pacijenti koji somatiziraju, pokušavaju povezati s liječnicima kroz svoje stalne simptome.
Liječnici koji su usmjereni prema uklanjanju simptoma, mogu postati frustrirani i iziritirani svojom nesposobnošću da izliječe ili uopće lokaliziraju problem. Također, kada bolesnici sa somatoformnim poremećajem dođu na psihoterapiju, često doživljavaju psihoterapeuta kao još jedan autoritet koji zapravo ne sluša, kojem nije doista stalo.

Činjenica sekundarne dobiti također je važna. Razumijevanje bilo kojeg somatoformnog poremećaja bi trebalo uključivati analizu benefita koje bolest može osigurati (npr. Neke osobe mogu osjećati da je jedini legitimni put da zadovolje svoje ovisničke potrebe kroz ulogu bolesnika).
Motivacije sekundarne dobiti gotovo uvijek su nesvjesne i trebale bi se, ukoliko uopće, priopćiti s krajnjim taktom.
Postoje jasni empirijski pozatelji za neke somatoformne poremećaje, dok su kod drugih istraživanja nedovoljna. Autori DSM-a zabilježili su da se dpresija nalazi u više od polovice bolesnika sa somatizacijskim poremećajima i da se generalizirani anksiozni poremećaj (GAP) te panični poremećaj nalaze u nešto manjeg broja oboljelih. Također je nejasna povezanost između različitih poremećaja i precipitirajućih stresogenih čimbenika. Klinička iskustva sugeriraju da ona mogu uključivati gubitak, bolest nekog iz okoline, iskustvo koje ugrožava osjećaj samopoštovanja i nadmoći kao i kulturalni utjecaji.

Afektivna stanja uključuju karakterističan osjećaj da „nešto ne valja s mojim tijelom“. Ova pritužba može biti specifična, na primjer bol, ili drugačije simptomatska kao što je „moje tijelo je predebelo“. Subjektivno stanje je promjenljivo, od onog koje je preokupirano i hipervigilno i reagira s intenzivnom anksioznošću na ono što su vjerojatno normalne varijacije unutarnjih senzacija, do onih koji imaju očit manjak zabrinutosti i anksioznosti.

Kognitivni obrasci su također različiti u različitim stanjima. U hipohondrijazi na primjer, postoji općenito kognitivno doživljavanje kroz nečije tijelo. Misli mogu uključivati zastrašujuće vjerovanje da su svaka bol ili simptom životno ugrožavajući te da je ovaj put ozbiljno, čak iako je u prošlosti ispalo da nije tako.

Somatska stanja uključuju fiziološke znakove koji prate anksioznost, kao što su brzi otkucaji srca, porast krvnog tlaka i mišićne tenzije koje pojačavaju bol. Ovakve reakcije dio su bijega. Nekad su somatski simptomi sumanuti (gušim se, ne mogu disati, svi oko mene mi oduzimaju zrak…).


F45.4 Perzistirajući somatoformni bolni poremećaj

Obilježen je prisutnošću različitih upornih teških opterećujućih bolova, u trajanju najmanje 6 mjeseci, koji u pozadini nemaju patofiziološki proces ili tjelesni poremećaj, već se pojavljuju zbog emocionalnih konflikata i psihosocijalnih problema. Posljedica je obično zamjetno povećanje podrške i pažnje, osobne ili medicinske.
Ne zna se točna učestalost, no svake godine 10-15 % odrasle populacije traži bolovanje zbog lumbaga. Češće se javlja u žena i starijih osoba, jer s godinama raste osjetljivost na bol. U obiteljskoj anamnezi se često nađu kronični bolni sindromi, depresivni poremećaji i ovisnost o alkoholu. Bolovi obično ne odgovaraju anatomskoj distribuciji živčanih završetaka, često su neprecizno lokalizirani, migrirajući, a mogu biti udruženi s različitim senzacijama kao što su parestezije, spazmi i sl. Analgetici često ne pomažu.


Izvor: MojDoktor.hr


Zadnja promjena: Admin; pon vel 23, 2009 6:10 pm; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh] Go down
arduana

arduana



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptypon vel 23, 2009 9:43 am

Pozdrav ljudi!

Meni je prije šest mijeseci dijagnosticiran somotoformni poremećaj (perzistirajući).Pijem Ansilan 10mg i Starcitin 20mg.
Na samom početku liječenja osijetila sam poboljšanje,nisam osijećala fizičke bolove (bubrezi,predio stomaka),ali sam počela osijećati neke druge stvari koje do tad nisam,ili ne tako jako izražene .Neki čudan osijećaj,kad se iznerviram,kao u glavi mi neka "gužva",ne mogu se,skoncentrisati,pomalo mi se počnu tresti ruke.Jednostavno,počinjem blokirati.Tad popijem dva Ansilana i nakon nekog vremena mi bude dobro.

Mislim, da mi treba još neki lijek,tipa za depresiju i sl.jer zna mi se desiti,a inače se teško budim,spavam ali cijelu noć sanjam većinom događaje tokom dana,znači zna mi se desiti da nemam snage,volje da se pokrenem.Najradije bih se pokrila po glavi i prespavala cijeli dan.
Ako neko ima sličnih problema željela bih da se javi.Da i zaboravih reći ono što me najviše muči,želje za seksom apsolutno nemam.
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptysri oľu 25, 2009 6:53 pm

sinovi rata je napisao/la:


Perzistirajući somatoformni bolni poremećaj
Pero Svrdlin, dr. med.
Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan"
Zagreb, Jankomir 11

Po međunarodnoj klasifikaciji mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja (MKB-10), to je poremećaj kod kojeg je dominirajuća pritužba perzistirajuća, teška, mučna bol, koja se ne može u potpunosti objasniti fiziološkim procesima ili tjelesnim poremećajima. Bol se javlja u vezi s emocionalnim konfliktom ili psihosocijalnim problemima koji su dovoljni da se može zaključiti o njihovom glavnom uzročnom utjecaju, a posljedica je, obično zamjetno povećanje podrške i pažnje, osobne ili medicinske.

Ovaj poremećaj se još naziva poremećaj osjeta boli (po DSM-IV), a u upotrebi su još nazivi atipična bol, psihogena bol, idiopatski bolni poremećaj, psihalgija i dr..

Bol je simptom zbog kojeg se najčešće traži pomoć liječnika, a udružena s drugim simptomima, česta je i u mnogim psihijatrijskim stanjima, ali u somatofornom bolnom poremećaju, bol je predominirajuća pritužba.

Kod ovog poremećaja može postojati neki organski poremećaj koji objašnjava bol, ali moraju postojati i psihološki faktori koji igraju ulogu u jačini, egzacerbaciji i održavanju boli ili nefunkcionalnosti bolesnika.

Klinička razboritost nalaže da se pacijentima s ovim poremećajem treba vjerovati u opseg i jačinu boli. Ono što bi trebalo istražiti je, koliko ih bol onesposobljuje u socijalnim, radnim, i drugim aktivnostima, te u kojoj su mjeri prisutni drugi psihijatrijski poremećaji.

Jedna studija je pokazala da od osoba uključenih u ovu studiju, 8 posto pati od teške perzistirajuće boli, a 2,7 posto pati od teške perzistirajuće boli zbog kojesu najmanje 7 dana u zadnjih 6 mjeseci imali smanjenu radnu sposobnost.

Ovaj poremećaj se dvostruko češće dijagnosticira kod žena, i to najčešće u četvrtom i petom desetljeću. Bliski srodnici bolesnika s ovim poremećajem imaju veću vjerojatnost obolijevanja.

U obiteljima ovih bolesnika veća je učestalost depresivnih i anksioznih poremećaja, te zlouporabe opojnih sredstava.

Psihodinamski čimbenici

Osobe koje osjećaju bol bez identificiranog i prikladnog organskog poremećaja, mogu simbolički izražavati intrapsihički konflikt svojim tijelom. Pacijenti s aleksitimijom, koji nisu sposobni izraziti svoje unutarnje osjećaje riječima, iskazuju ih tijelom. Bol može poslužiti u funkciji zadobivanja ljubavi, kažnjavanja za prijestup ili zlodjelo, ispaštanje grijeha. Mehanizmi obrane koje koriste pacijenti s ovim poremećajem su potiskivanje, identifikacija, premještanje.

Bihevioralni čimbenici

Bol se podržava i osnažuje kad je nagrađena, a obuzdava se zanemarivanjem ili kažnjavanjem. Tako na primjer, umjerena bol postaje jača ako je slijede brižnost i pažnja drugih osoba, financijska dobit ili izbjegavanje neugodnih obveza.

Interpersonalni čimbenici

Tvrdokorna bol je konceptirana kao sredstvo za manipulaciju i zadobivanje prednosti u interpersonalnim odnosima, npr. da osigura odanost nekog člana obitelji ili da učvrsti nestabilan brak. Takva sekundarna dobit je najvažnija za pacijenta s bolnim poremećajem.

Biologijski čimbenici

Cerebralni korteks može inhibirati aferentne neurone za bol. Pri tome glavnu ulogu imaju serotonin i endorfini. Nedostatk endorfina korelira s povećanim priljevom osjetnih podražaja.

Dijagnostički kriteriji po DSM-IV zahtjevaju prisutnost boli kao najvažnijeg dijela kliničke slike. Važnu ulogu igraju psihološki čimbenici, a bol uzrokuje klinički značajne promjene ili oštećenja u socijalnom i radnom funkcioniranju. Simptom deficita nije namjerno stvoren ili hinjen. Obzirom na dužinu trajanja, ovaj poremećaj može biti akutan (traje kraće od 6 mjeseci) i kroničan (traje 6 mjeseci ili duže).

Ova klasifikacija razlikuje dva tipa poremećaja:

1. Poremećaj osjeta boli povezan sa psihološkim čimbenicima
2. Poremećaj osjeta boli povezan sa psihološkim čimbenicima i općim zdravstvenim stanjem

U kliničkoj slici dominira bol, koja se može javiti u jednom ili više anatomskih mjesta - leđima, trbuhu, zdjelici, glavi, itd.. Ovi bolesnici imaju "bogatu" povijest bolesti. Posjećivali su brojne specijaliste, imali brojne terapijske tretmane, i često su inzistirali na kirurškom tretmanu. Potpuno su zaokupljeni svojom boli. Klinička slika može biti komplicirana zlouporabom lijekova i alkohola, kojima žele umanjiti bol.

Nekoliko istraživanja je pokazalo da depresivnu epizodu ima 25- 50% bolesnika s bolnim poremećajem, a glavni depresivni simptomi kod njih su anergija, anhedonija, nesanica i sniženi libido.

Čisto psihogenu bol od čisto somatske boli, često je teško razlikovati, pogotovo zato jer se ne moraju isključivati. Somatska bol fluktuira u jačini i osjetljivija je na kognitivne, emocionalne i situacijske čimbenike. Bol koja ne fluktuira i koja je neosjetljiva na gore navedene čimbenike, vrlo vjerojatno je psihogena bol. Kada se bol ne pojačava, niti jenjava, čak ni privremeno, uz različite analgetike, mora se posumnjati u psihološku komponentu.

Bolni poremećaj mora se razlučiti od ostalih somatoformnih poremećaja, ali oni mogu ponekad koegzistirati. Kod hipohondrijskog poremećaja također može biti prisutna bol, ali su prisutni i drugi tjelesni simptomi. Konverzijski poremećaj je uglavnom kratkotrajan.

Bol uglavnom nastaje naglo i može se pojačavati tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci. Kada su psihološki čimbenici glavni uzrok, bol može nestati nakon uspješne terapije ili nakon uklanjanja vanjskih čimbenika koji je osnažuju. Pacijenti s najslabijom prognozom su oni koji imaju karakterne probleme, pogotovo pasivno ovisni pacijenti, pacijenti koji se parniče ili primaju financijsku kompenzaciju, koji koriste opojna sredstva te oni koji vrlo dugo imaju bol.

Liječnik mora u početku razlučiti psihološke faktore i upoznati bolesnika s njihovom važnosti u uzroku i posljedicama somatske i psihogene boli. Također bi trebalo objasniti da moždani putovi koji su uključeni u emocije, mogu utjecati na putove boli.

Farmakoterapija:
U većini slučajeva, analgetici su bezuspješni, a zbog njih često dolazi do zlouporabe i ovisnosti, što je kod ovih pacijenata također važan problem. Veći uspjeh se ne postiže ni sa sedativima. Jedina uspješna terapija je terapija antidepresivima, i to tricikličkim antidepresivima i selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina (SIPPS). Terapijski učinak može biti posljedica njihovog antidepresivnog učinka ili direktnog analgetskog učinka, što podupire tezu da je serotonin važan u patofiziologiji ovog poremećaja.

Psihoterapija:
Prvi korak je stvoriti čvrsti terapijski savez suosjećajući s bolesnikovom patnjom. Pacijentu se nikad ne smije reći "sve je to u Vašoj glavi". Za pacijenta, bol je stvarna i terapeut mora biti svjestan toga, iako je glavni uzrok intrapsihički. Da bi se upoznali emocionalni aspekti bolesti, bitno se upoznati s interpersonalnim čimbenicima u bolesnikovom životu. U bračnoj terapiji, terapeut vrlo brzo može pronaći uzrok boli uvidom u bračne odnose. Kognitivnom terapijom se pokušavaju promijeniti negativne misli i poticati potitivni stav.

Ostale terapije:
Biofeedback, hipnoza, transkutana nervna stimulacija.

Gospođa N.N. je šesdesetpetogodišnja umirovljenica. Rodila se u malom mjestu u provinciji u obitelji koja se bavila stočarstvom. Kada je imala šest godina umro joj je otac, te joj se majka ponovno udala, a ona je kao najstarije dijete pomagala u poljoprivrednim radovima i odgoju braće i sestara, što je uspješno i obavljala. Očuh je bio strog, a majka nije imala vremena da joj se posveti.

Nakon što je završila osnovnu školu ostala je kod kuće i dalje nastavila obavljati poslove u kući i na zemlji. Nije imala emocionalnu vezu, jer kako kaže, nije imala vremena za nju. Kad je imala 20 godina, sumještanka ju je pozvala da dođe u Njemačku, na privremeni rad. Tamo se zaposlila kao pomoćna radnica u kuhinji i postupno je napredovala do glavne pomoćnice kuharice. Dok je boravila u Njemačkoj živjela je sama u stanu. Sav godišnji odmor provodila je u rodnom mjestu kod svoje polubraće. Započela je graditi veliku trokatnu kuću. U pedesetoj godini obolila je od dijabetesa, koji joj je dijagnosticiran nakon što je upala u dijabetičku komu. Do tada nije tražila liječničku pomoć iako je tijekom nekoliko mjeseci smršavila dvadeset kilograma.

Kad je umirovljena vratila se u rodno mjesto te je počela živjeti u svojoj velikoj kući. Polubrat i nevjesta koji su zadnjih desetak godina koristili njenu kuću za poslovni prostor, živjeli su u susjedstvu i svaki dan su je posjećivali, pozivali na ručak i provodili vrijeme s njom. Ona ipak nije bila zadovoljna takvom situacijom te je molila polubrata i nevjestu da se presele k njoj, jer "što će ona sama u tolikoj kući, nije ona tu kuću radila samo za sebe, nego i za njih". Jedno jutro dolazi u mjesnu ambulantu, nakon što joj se tog jutra naglo javila bol u desnoj ruci i desnoj nozi. Navodi da je dosta boli, možda je dobila moždani udar. U kliničkoj slici dominirala je bol, somatski i neurološki nalaz bili su uredni. Zbog dijabetesa, ipak je upućena u obližnju bolnicu gdje je obavljena detaljna dijagnostička obrada, kojom nije nađen nikakav somatski uzrok koji bi mogao objasniti bol.

Po povratku iz bolnice bol je i dalje bila istog intenziteta, a ona je zahtjevala daljnu obradu i preglede drugih specijalista, i to u poznatijim bolnicama. U iščekivanju daljnjih pregleda uzimala je razne analgetike, od nesteroidnih do opioidnih analgetika, vitamina, anksiolitika. Ništa nije djelovalo na smirivanje boli, bol je i dalje bila istog intenziteta, i to od početka. Počela je sumnjati da joj nitko ne vjeruje, ni liječnik ni rodbina. Polubrat i nevjesta preselili su se k njoj. Kada joj je preporučen pregled psihijatra, naljutila se i prestala odlaziti svom liječniku. Nakon pola godine došla je ponovno u ambulantu i pohvalila se da je bol nestala sama od sebe.
[Vrh] Go down
arduana

arduana



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptysri tra 01, 2009 1:44 pm

Sve sam ja to isčitala isprintala,davno....Ja bih htijela znati ima li još neko ko se osijeća kao ja ,pa da razmijenimo mišljenja i iskustva.Lakoje vama  Renči sa anksioznošću i PTSP-om ima vas kolko hoćeš  (hebem ti ovoje šala,al smajlići mi neće u P.M),a ja nemam nikog da mi da svoje mišljenje na osnovu vlastita iskustva.Svakako hvala i vama na trudu.
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet tra 02, 2009 11:00 am

Hehehe, šta ćeš kad su anksioznost i PTSP popularni Razz

Čini mi se da si negdje bila spomenula da su ti bolovi prestali... Ili se varam?
Možda da još malo opišeš svoje simptome? Mislim, ja se otprilike iz mailova sjećam o čemu je riječ, ali bojim se da drugi ne znaju.
Pokušaj, možda se nađe još netko od neregistriranih gostiju pa nam se pridruži i podijeli iskustva s tobom.
Cmok!
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet tra 02, 2009 5:45 pm

Sunce je napisao/la:

E, Renči kao da mi čitaš misli! Upravo se spremam to priupitati našu dragu Ani s jednim pištoljem! lol!
Voljela bih da nam napiše koji su joj simptomi,jer gledajući na što Ansilan djeluje, ja uvidjela dosta svojih simptoma, a do ovog Foruma nisam niti čula za taj lijek, niti za taj poremećaj. Oduvijek sam svoje simptome shvaćala kao psihosomatske, ali se vrtim u krug jer je moj stav da negdje u sistemu nešto ne funkcionira, i tu kopam. Ja ne želim piti antidepresive dok ne nađem UZROK moje poremećenosti. Jer ja JESAM poremećena, da nisam onda bi sad bila vani, živjela bi..disala bi.
.


Zadnja promjena: Admin; čet tra 02, 2009 5:57 pm; ukupno mijenjano 2 put/a.
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet tra 02, 2009 5:46 pm

arduana je napisao/la:

.
Joj Sunce,nemoj više tako da govoriš.Poremećena.Jer ljudi koji imaju psihičkih problema u biti su ti najpametniji ljudi,baš zbog toga i dobiju te probleme.Znači to poremećena izbaci.Ti si jedna jako pametna osoba,sa normalnom bolešću.A moji simptomi;godinama su me boljeli bubrezi,jajnici,stomak.Popila sam rijeke Uvina H i Baktrima.Nakon sto godin otišla sam kod doktora,ginekologa,onog za bubrege,ne mogu se sad sijetiti kak se zove.Svi nalazi su mi bili ok.Ja nisam vjerovala,pa ponovim sve pretrage kod drugih dok.opet sve ok.Onda me moj ginekolog lijepo uputio psihijatru. Nakon dvosatnog razgovora,nekakvog snimanja glave i šta sve ne,uspostavljena mi je dijagnoza;somotoformni poremećaj,još uz to i meteoropata.Dobila sam super lijekove;Starcitin,kao glavni lijek koji liječi taj poremećaj i Ansilan za smirenje.Za smirenje jer kad bih imala te bolove,bila bih jako nervozna,nisam mogla trpjeti nikog i ništa u blizini.Bolovi su ubrzo prestali,tek nerijetko kod promijene vremena pojave se,ali nervoza,gubitak seksualne želje su izraženiji.Bez ansilana više ne mogu nikako,pijem ujutro dvije po 10mg.Dok ih ne popijem ne mogu funkcionirati,ne mogu se skoncentrisati,nervozna sam,sve me smeta.Počnu mi se tresti ruke i jednostavno izgubim se u gomoli stvari oko mene,posao,dijeca,muž.Toliko budem nervozna da se mi dođe da urlam.Popijem ih,nakon sat i manje sve bude normalno.Ne znam više,možda se javila još neka vrsta depre,nisam bila odavno ni kod doktora,ne da mi se.
.


Zadnja promjena: Admin; čet tra 02, 2009 5:58 pm; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet tra 02, 2009 5:46 pm

Sunce je napisao/la:
Hvala ti, Arduana..danas ne mogu baš puno pisati, jako sam tužna...kad budem mogla, odgovorit ću ti..
Ti se meni činiš kao dosta čvrsta, moralna,osjećajna osoba.
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet tra 02, 2009 5:48 pm

sinovi rata je napisao/la:
http://www.tegobe.com/vademecumi/lek/ansilan.htm

ANSILAN®️
medazepamum

Ansilan®️ kapsule mite 5 mg
Ansilan®️ kapsule 10 mg

SASTAV
Kapsula mite sadržava 5 mg medazepama.
Pomoćne tvari: laktoza
Kapsula sadržava 10 mg medazepama.
Pomoćne tvari: laktoza

SVOJSTVA I DJELOVANJE
Ansilan je psihotropni lijek iz grupe benzodijazepina. Kao i svi benzodijazepini, djeluje prvenstveno na limbički sustav (amigdaloidne jezgre i hipotalamus). Ne djeluje na neokorteks i retikularnu formaciju u produženoj moždini. Djeluje na osnovne emocionalne poremećaje: tjeskobu, nemir, napetost i nesanicu. Ansilan uklanja psihosomatske smetnje u krvožilnom, pro­bav­nom, dišnom i urogenitalnom sustavu te uspostavlja ravnotežu u vegetativnom živčanom sustavu.
Ansilan povećava psihičku energiju, stabilizira raspoloženje, po­boljšava opće stanje bolesnika i njegovu radnu sposobnost. Vrlo se dobro resorbira iz probavnog sustava. Najviša koncentracija u krvi postiže se nakon 1-3 sata. Gotovo sva resorbirana količina veže se za serumske proteine i ne prodire u krvne stanice. U prva četiri sata lijek se u organizmu zadržava uglavnom u nepro­mijenjenom obliku, a u daljnih osam sati prelazi u demetilirani oblik. Izlučuje se s mokraćom i izmetom. Ansilan ne oštećuje jetru, bubrege i hematopoetski sustav. Ansilan se može pri­mjenjivati zajedno s različitim lijekovima za srčane bolesti, zatim s antikoagulansima, antihipertenzivnim sredstvima, analepti­cima, spazmoliticima i kemoterapeuticima jer među njima nema ni inkompatibilnosti ni pojačavanja učinka.

INDIKACIJE
stanje psihičke napetosti ( psihomotorni nemir , raz­dražljivost , uznemirenost , nervoza , poremećaj kon­centracije , osjećaj preopterećenosti , nesigurnosti , ne­sposobnosti , strah i tjeskoba , poremećaj ponašanja ) ; kardiovaskularne psihosomatske smetnje ( tahikar­dija , cirkulacijski poremećaji , pseudoanginozne te­gobe ) ; respiratorne psihosomatske smetnje ( hiper­ven­ti­la­cijski sindrom , osjećaj torakalnog pritiska i tjeskobe ) ; probavne psihosomatske smetnje ( mučnina , osjećaj punog želuca , spazmi , iritabilni kolon )

KONTRAINDIKACIJE
mijastenija gravis

INTERAKCIJE
Ako se medazepam primjenjuje zajedno s lijekovima koji djeluju na SŽS (neuroleptici, trankvilizanti, antidepresivi, hipnotici, mor­finski analgetici i anestetici), može se pojačati sedativni učinak. To se ponekad može terapijski iskoristiti tako da se smanji doza drugoga psihotropnog sredstva. Bolesnici koji uzimaju meda­zepam ili bilo koji drugi psihotropni lijek ne bi smjeli piti al­koholna pića jer se individualne reakcije u tom slučaju ne mogu predvidjeti.

POSEBNA UPOZORENJA
Liječnik i farmaceut dužni su upozoriti bolesnike da četiri sata nakon uzimanja lijeka ne smiju voziti motorna vozila ili raditi strojevima kod kojih je potrebna nesmanjena pozornost.
Primjena lijeka ne preporučuje se u prva tri mjeseca trudnoće.
Pri dužoj primjeni nije isključena mogućnost navikavanja na lijek.

DOZIRANJE I PRIMJENA
Prosječna je doza Ansilana za odrasle jedna kapsula od 10 mg od dva do tri puta na dan. U težim slučajevima na početku se može dati do 5 kapsula od 10 mg na dan.
Starijim i kahektičnim bolesnicima i djeci obično su do­voljne 3 do 4 kapsule mite na dan.

PREDOZIRANJE
Za benzodijazepine je karakteristična mala toksičnost. Opisano je peroralno uzimanje više od 500 mg bez respiratorne depre­sije. U težim slučajevima indicirano je ispiranje želuca i podu­zimanje uobičajenih simptomatskih i potpornih mjera.

NUSPOJAVE
Lijek se vrlo dobro podnosi. Uz terapijske doze vrlo se rijetko mogu javiti umor i pospanost, obično samo kod starijih i ka­hek­tičnih bolesnika. Kod takvih je bolesnika u izuzetnim slučajevima moguća vrtoglavica. Te se tegobe mogu izbjeći prilagođavanjem doze. Samo izuzetno mogu se javiti blaga suhoća usta, proljev i opstipacija.

UVJETI ČUVANJA
Lijek se čuva pri temperaturi do 25 ºC.
Lijek se treba čuvati izvan dohvata djece.

NAČIN IZDAVANJA LIJEKA
R - Lijek se izdaje samo na liječnički recept.

OPREMA
kutije s 30 kapsula mite od 5 mg
kutije s 25 kapsula od 10 mg

OVO JE NAMJERNO PRENESENO!!!
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet tra 02, 2009 5:49 pm

sinovi rata je napisao/la:
STARCITIN®️ tablete 10 mg
STARCITIN®️ tablete 20 mg
STARCITIN®️ tablete 40 mg

2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV

Jedna tableta sadržava 10 mg, 20 mg ili 40 mg citaloprama u obliku hidrobromida.

3. FARMACEUTSKI OBLIK

Film-tableta.
Starcitin tablete 10 mg su bijele, okrugle, bikonveksne film-tablete, s utisnutom oznakom "CI" na jednoj strani, a "10" na drugoj.
Starcitin tablete 20 mg su bijele, ovalne, bikonveksne film-tablete s razdjelnom crtom na jednoj strani, a utisnutom oznakom "CI 20" na drugoj.
Starcitin tablete 40 mg su bijele, ovalne, bikonveksne film-tablete s razdjelnom crtom na jednoj strani, a utisnutom oznakom "CI 40" na drugoj.

4. KLINIČKI PODACI

4.1 Terapijske indikacije

Citalopram je indiciran za liječenje depresije u početnoj fazi i kao lijek održavanja za slučaj mogućeg relapsa/recidiva bolesti.
Indiciran je i za liječenje paničnog poremećaja sa ili bez agorafobije.

4.2 Doziranje i način primjene

4.2.1 Doziranje

Liječenje depresije

Citalopram se primjenjuje u pojedinačnoj dozi od 20 mg na dan. Ovisno o terapijskom odgovoru, u pojedinih se bolesnika doza može povećati do najviše 60 mg na dan. Lijek se može uzeti ujutro ili navečer neovisno o obroku.
Obično je potrebno najmanje 6 mjeseci terapije održavanja za slučaj mogućeg relapsa.


Lliječenje paničnog poremećaja

Kao i s ostalim lijekovima koji se koriste u ovih bolesnika, liječenje citalopramom se preporučuje započeti manjom početnom dozom kako bi se smanjila vjerojatnost početnog paradoksnog anksiogenog djelovanja. U prvom tjednu se preporučuje pojedinačna doza od 10 mg na dan, a zatim povećavanje doze na 20 mg na dan. Doza se može i dalje povećavati do najviše 60 mg na dan, ovisno o pojedinačnom terapijskom odgovoru. Optimalna doza je 20-30 mg na dan.
Maksimalna se učinkovitost citaloprama pri liječenju paničnog poremećaja postiže nakon otprilike 3 mjeseca, a terapijski odgovor se održava tijekom kontinuiranog liječenja. Ovisno o pojedinačnom terapijskom odgovoru, liječenje je ponekad potrebno nastaviti tijekom nekoliko mjeseci.

Stariji bolesnici

Preporučena dnevna doza je 20 mg. Ovisno o pojedinačnom terapijskom odgovoru, doza se može povećati do najviše 40 mg na dan.

Oštećena jetrena funkcija

Liječenje ovih bolesnika treba provoditi manjim dozama.

4.2.2 Način primjene

Citalopram tablete se primjenjuju u pojedinačnoj dnevnoj dozi. Mogu se uzeti u bilo koje doba dana i neovisno o unosu hrane.

4.3 Kontraindikacije

Preosjetljivost na citalopram.

Inhibitori monoaminooksidaze: Slučajevi ozbiljnih i ponekad fatalnih reakcija prijavljeni su u bolesnika koji su uzimali selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina (SSRI) u kombinaciji s inhibitorima monoaminooksidaze (MAOI), uključujući selektivni MAOI selegilin i reverzibilni MAOI (RIMA) moklobemid, te u bolesnika koji su nedavno prekinuli liječenje sa SSRI i započeli liječenje s MAOI.
U nekih su se bolesnika pojavili simptomi slični serotoninskom sindromu. Simptomi interakcija s inhibitorima monoaminooksidaze uključuju: hipertermiju, rigidnost, mioklonus, nestabilnost autonomnog živčanog sustava s mogućim naglim promjenama vitalnih znakova, promjene mentalnog stanja koje uključuju zbunjenost, razdražljivost i ekstremni nemir koji prelazi u delirij i komu.
Citalopram se ne smije koristiti u kombinaciji s inhibitorima monoaminooksidaze. Liječenje citalopramom može započeti 14 dana nakon prestanka liječenja ireverzibilnim MAOI i najmanje jedan dan nakon prestanka liječenja reverzibilnim MAOI (RIMA), moklobemidom. Nakon prekida liječenja citalopramom treba proći najmanje 7 dana prije početka liječenja s MAOI ili RIMA.

4.4 Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi

Dijabetes - U bolesnika s dijabetesom, liječenje selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina može promijeniti koncentraciju šećera u krvi, vjerojatno zbog poboljšanja simptoma depresije. Može biti potrebno podešavanje doze inzulina i/ili oralnog hipoglikemika.

Epileptični napadaji - Epileptični napadaji predstavljaju potencijalni rizik pri uzimanju antidepresivnih lijekova. Primjenu lijeka treba prekinuti u svakog bolesnika u kojeg se pojave napadaji. Citalopram trebaju izbjegavati bolesnici s nestabilnom epilepsijom, a bolesnike s kontroliranom epilepsijom treba pažljivo pratiti. U slučaju povećane učestalosti napadaja primjenu citaloprama treba prekinuti.

Elektrokonvulzivna terapija (ECT) - Nema mnogo kliničkog iskustva pri istodobnoj primjeni citaloprama i ECT-a, te se preporučuje oprez.

Manija - Citalopram treba oprezno koristiti u bolesnika s anamnezom manije / hipomanije. U svakog bolesnika koji ulazi u maničnu fazu primjenu citaloprama treba prekinuti.

Suicid - Obzirom da tijekom prvih nekoliko ili više tjedana liječenja ne mora nastupiti poboljšanje, tijekom tog razdoblja bolesnike treba pažljivo pratiti. Mogućnost pokušaja suicida svojstvena depresiji može potrajati do postizanja signifikantnog terapijskog učinka. Na osnovi kliničkog iskustva sa svim antidepresivnim lijekovima općenito je poznato da se rizik od suicida može povećati u ranim fazama oporavka.

Krvarenje - Tijekom liječenja selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina primijećena su kožna krvarenja kao što su ekhimoze i purpura. U se bolesnika tijekom liječenja sa SSRI preporučuje oprez, posebice pri istodobnom uzimanju lijekova koji utječu na funkciju trombocita (npr. atipični antipsihotici i fenotijazini, većina tricikličkih antidepresiva, acetilsalicilna kiselina i nesteroidni protuupalni lijekovi) kao i u bolesnika s poremećajima krvarenja u anamnezi.

Iskustvo s citalopramom nije otkrilo klinički značajnih interakcija s neurolepticima. Međutim, kao i kod drugih SSRI, ne može se isključiti mogućnost farmakodinamske interakcije.

Treba uzeti u obzir čimbenike koji mogu utjecati na dispoziciju metabolita citaloprama (didemetilcitaloprama) budući da bi povećane razine ovog metabolita mogle teorijski produljiti QTc interval u osjetljivih pojedinaca. Pri praćenju EKG-a bolesnika tijekom kliničkih ispitivanja, uključujući i bolesnike s postojećim srčanim bolestima, nisu primijećene klinički značajne promjene.

U nekih je bolesnika s paničnim poremećajem u početku liječenja moguć početni anksiogeni učinak. Manja početna doza (vidi Doziranje) smanjuje vjerojatnost pojave ovog učinka.

Djeca - Primjena citaloprama u djece se ne preporučuje, budući da njegova neškodljivost i učinkovitost u ovoj dobnoj skupini nisu utvrđene.

Oštećena jetrena funkcija - Liječenje ovih bolesnika treba provoditi manjim dozama.

Oštećena bubrežna funkcija - Podešavanje doze nije potrebno u slučajevima blagog ili umjerenog oštećenja bubrega. Informacije nisu dostupne za slučajeve jakog oštećenja bubrega (klirens kreatinina <20 ml / min).

4.5 Interakcije s ostalim lijekovima

Inhibitori monoaminooksidaze (MAOI) se ne smiju koristiti u kombinaciji sa SSRI (vidi Kontraindikacije).

Metabolizam citaloprama je samo djelomično ovisan o jetrenom citokrom P450 izozimu CYP2D6 i, za razliku od ostalih SSRI, citalopram je samo slab inhibitor ovog važnog enzimskog sustava uključenog u metabolizam mnogih lijekova (uključujući antiaritmike, neuroleptike, blokatore beta-adrenergičkih receptora, tricikličke antidepresive i neke SSRI). Vezivanje na bjelančevine je relativno slabo (<80%). Navedene osobine daju citalopramu slabi potencijal za klinički značajne interakcije s lijekovima.

Alkohol - Kombinacija citaloprama i alkohola nije preporučljiva. Međutim, nisu primijećene nikakve nepovoljne farmakodinamske interakcije između citaloprama i alkohola.

Serotoninergički lijekovi - Istodobna primjena sa serotoninergičkim lijekovima (npr. tramadolom, sumatriptanom) može uzrokovati pojačanje serotoninskih učinaka.

Litij i triptofan - Nema farmakokinetskih interakcija između litija i citaloprama. Međutim, tijekom istodobne primjene SSRI i litija, odnosno triptofana primijećeni su pojačani učinci te se njihova istodobna primjena more provoditi s oprezom. Rutinsko praćenje razine litija nije potrebno podešavati.

U farmakokinetskoj studiji nije uočeno nikakvo djelovanje na razine citaloprama i imipramina, iako je razina desipramina, primarnog metabolita imipramina, bila povećana. U studijama na životinjama, cimetidin je imao slabo djelovanje ili nije imao djelovanje na kinetiku citaloprama.

Između citaloprama i biljnog lijeka gospine trave (Hypericum perforatum) može doći do farmakodinamskih interakcija zbog čega se nuspojave mogu pojačati.

Pri istodobnoj primjeni citaloprama s benzodiazepinima, neurolepticima, analgeticima, litijem, alkoholom, antihistaminicima, antihipertenzivnim lijekovima, blokatorima beta-adrenergičnih receptora i ostalim kardiovaskularnim lijekovima nisu primijećene farmakodinamske interakcije.
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet tra 02, 2009 5:49 pm

sinovi rata je napisao/la:
4.6 Trudnoća i dojenje

Trudnoća

Ispitivanja u životinja nisu dala dokaze teratogenosti, međutim, neškodljivost citaloprama tijekom trudnoće u ljudi nije utvrđena. Kao i sve lijekove, citalopram bi se tijekom trudnoće smio koristiti samo ako moguća korist liječenja majke premašuje moguće rizike za fetus.

Dojenje

Citalopram se izlučuje u mlijeku. Njegovo djelovanje na dojenče nije utvrđeno. Ako je liječenje citalopramom neophodno, treba razmotriti prekid dojenja.

4.7 Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima

Citalopram ne umanjuje intelektualne funkcije i psihomotorne sposobnosti. Međutim, u bolesnika koji se liječe psihotropnim lijekovima može se očekivati ponešto umanjena opća pažnja i koncentracija bilo zbog same bolesti, lijeka ili oboje, te ih treba upozoriti na umanjenu sposobnost upravljanja vozilima i strojevima.

4.8 Nuspojave

Nuspojave citaloprama su općenito blage i prolazne. Najizraženije su tijekom početnih jedan do dva tjedna liječenja i obično se umanjuju s poboljšanjem depresivnog stanja.

Najčešće primijećene nuspojave povezane s primjenom citaloprama koje nisu primijećene s jednakom učestalošću u bolesnika koji su primali placebo su: mučnina, pospanost, suhoća usta, pojačano znojenje i tremor. Učestalost svake nuspojave u odnosu na placebo je malo povećana (<10%).

U usporednim kliničkim ispitivanjima s tricikličkim antidepresivima utvrđeno je da je učestalost nuspojava citaloprama u svim slučajevima manja.

Kod selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI), uključujući citalopram prijavljene su reakcije nakon prestanka uzimanja lijeka. Uobičajeni simptomi uključuju vrtoglavicu, parestezije, glavobolju, anksioznost i mučninu. Stoga treba izbjegavati nagli prekid liječenja citalopramom. Većina simptoma nakon prestanka uzimanja SSRI nije ozbiljna.

Nuspojave prijavljene tijekom kliničkih ispitivanja:

Česte (5 - 20%)

Pojačano znojenje, glavobolja, tremor, vrtoglavica, poremećena akomodacija, pospanost, nesanica, uznemirenost, nervoza, mučnina, suhoća usta, konpstipacija, proljev, palpitacije, astenija.

Manje česte (1 - <5%)

Osip, svrbež, parestezije, migrena, poremećaji vida, izmijenjen okus, poremećaj spavanja, smanjen libido, smanjena koncentracija, neuobičajeni snovi, amnezija, anksioznost, povećani apetit, anoreksija, apatija, impotencija, pokušaj suicida, zbunjenost, dispepsija, povraćanje, abdominalni bolovi, flatulencija, povećana salivacija, smanjenje ili povećanje tjelesne mase, posturalna hipotenzija, tahikardija, rinitis, poremećaj mokrenja, poliurija, nemogućnost ejakulacije, anorgazmija u žena, umor.

Rijetke ( <1%)

Mialgija, poremećaji pokreta, konvulzije, tinitus, euforija, pojačani libido, kašalj, malaksalost.

Postmarketinške nuspojave

Kožni poremećaji: Angioedem; ekhimoze, veoma rijetko reakcije fotoosjetljivosti.
Poremećaji metabolizma i ishrane: rijetki slučajevi hiponatremije i neodgovarajućeg izlučivanja antidiuretičkog hormona čini se da su reverzibilni nakon prestanka uzimanja lijeka. Većina se prijava odnosi na starije bolesnike.
Opći poremećaji: Anafilaktoidne reakcije.
Hepatobilijarni poremećaji: porast vrijednosti jetrenih funkcionalnih testova.
Muskuloskeletalni poremećaji: Artralgija.
Neurološki poremećaji: Serotoninski sindrom.
Psihijatrijski poremećaji: Halucinacije, manija, depersonalizacija, napadaji panike (ovi simptomi mogu biti uzrokovani osnovnom bolešću).
Reproduktivni poremećaji: Galaktoreja.

4.9 Predoziranje

Citalopram se daje bolesnicima s potencijalnim rizikom od suicida; prijavljeno je nekoliko pokušaja suicida. Često nedostaju pojedinosti o preciznoj dozi ili kombinaciji s ostalim lijekovima i/ili alkoholom.
Simptomi
Nekoliko je slučajeva za koje se smatra da su uzrokovani samo citalopramom. Zabilježeni su slijedeći simptomi/znakovi: pospanost, koma, ukočen izraz lica, grand mal napadaj, sinus tahikardija, povremeni nodalni ritam, znojenje, mučnina, povraćanje, cijanoza, hiperventilacija. Nijedan slučaj nije bio fatalan. Klinička slika je bila neujednačena, a ni jedan simptom nije primijećen u više od dvije osobe.

Liječenje

Ne postoji specifični antidot. Liječenje je simptomatsko i suportivno. Što je moguće prije treba isprati želudac. Preporučuje se liječnički nadzor.

5. FARMAKOLOŠKE OSOBINE

5.1 Farmakodinamske osobine

Biokemijska i bihejvior ispitivanja su pokazala da je citalopram snažan inhibitor ponovne pohrane serotonina (5-HT). Tolerancija inhibicije ponovne pohrane serotonina nije uzrokovana dugotrajnim liječenjem citalopramom.

Citalopram je najselektivniji do sad opisani inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI), bez, ili s minimalnim, djelovanjem na pohranu noradrenalina (NA), dopamina (DA) i gama aminomaslačne kiseline (GABA).

Za razliku od mnogih tricikličkih antidepresiva i nekih od novijih selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina, citalopram nema nikakav ili ima vrlo slab afinitet prema nizu receptora uključujući 5-HT1A, 5-HT2, DA D1 i D2 receptore, ?1-, ?2-, ß-adrenoceptore, histaminske H1, muskarinske kolinergičke, benzodiazepinske i opioidne receptore. Niz funkcionalnih ispitivanja in vitro u izoliranim organima kao i funkcionalna ispitivanja in vivo potvrdila su nepostojanje afiniteta za receptore. Ova odsutnost učinka na receptore bi mogla objasniti zašto citalopram izaziva manje klasičnih nuspojava kao što su suhoća usta, poremećaji funkcije mokraćnog mjehura i crijeva, zamagljen vid, sedacija, kardiotoksičnost i ortostatska hipotenzija.

Supresija REM faze sna smatra se prediktorom antidepresivnog djelovanja. Kao i triciklički antidepresivi, ostali SSRI-i i inhibitori MAO, citalopram suprimira REM fazu sna i pojačava fazu dubokog sna sa sporim valovima.

Iako se citalopram ne veže na opioidne receptore, pojačava anti-nociceptivno djelovanje uobičajeno korištenih opioidnih analgetika. Nakon primjene citaloprama potencira se hiperaktivnost uzrokovana d-amfetaminom.

Glavni metaboliti citaloprama su svi SSRI iako su snaga njihova učinka i selektivnost slabije od citaloprama. Međutim, selektivnost metabolita je veća od one mnogih novijih SSRI-a. Metaboliti ne doprinose sveukupnom antidepresivnom djelovanju.

Citalopram ne umanjuje kognitivne (intelektualne funkcije) i psihomotorne sposobnosti te nema ili ima minimalne sedativne osobine, bilo sam ili u kombinaciji s alkoholom.

Citalopram nije umanjio izlučivanje sline u studiji pojedinačne doze u dobrovoljaca i ni u jednom istraživanju u zdravih dobrovoljaca nije signifikantnije utjecao na pokazatelje kardiovaskularne funkcije. Citalopram ne djeluje na serumske razine prolaktina i hormona rasta.

5.2 Farmakokinetske osobine

Apsorpcija

Apsorpcija je skoro potpuna i neovisna o unosu hrane (Tmax prosječno/srednje - 3,8 sati). Bioraspoloživost nakon oralnog uzimanja je oko 80%.

Raspodjela

Volumen raspodjele (Vd)ß je oko 12,3 L/kg. Manje od 80% citaloprama i njegovih glavnih metabolita se veže za bjelančevine plazme.

Biotransformacija

Citalopram se metabolizira u aktivni demetilcitalopram, didemetilcitalopram, citalopram-N-oksid i neaktivni deaminirani derivat propionske kiseline. Svi aktivni metaboliti su također SSRI, iako slabiji od citaloprama. U plazmi prevladava neizmijenjeni citalopram.

Eliminacija

Vrijeme polueliminacije (T1ß) iznosi oko 1,5 dan, sustavni plazmatski klirens citaloprama (Cls) je oko 0,33 L/min, a plazmatski oralni klirens (Cl oral) je oko 0,41 L/min.

Citalopram se izlučuje uglavnom putem jetre (85%) a ostatak (15%) putem bubrega. Oko 12% dnevne doze se izlučuje u mokraći kao neizmijenjeni citalopram. Jetreni (rezidualni) klirens je oko 0,35 L/min a bubrežni klirens oko 0,068 L/min.

Kinetika je linearna. Dinamička se ravnoteža plazmatskih koncentracija (steady state) postiže nakon 1-2 tjedna. Prosječne koncentracije od 250 nmol/L (100-500 nmol/L) se postižu dnevnom dozom od 40 mg. Nema jasnog odnosa između razina citaloprama u plazmi i terapijskog odgovora ili nuspojava.

Stariji bolesnici (65 godina)

Dokazano je dulje vrijeme polueliminacije i smanjene vrijednosti klirensa zbog usporenog metabolizma u starijih bolesnika.

Umanjena jetrena funkcija

Citalopram se eliminira sporije u bolesnika s umanjenom jetrenom funkcijom. Vrijeme polueliminacije citaloprama je oko dva puta duže, a plazmatske koncentracije citaloprama u dinamičkoj ravnoteži su otprilike dvostruko veće nego u bolesnika s normalnom jetrenom funkcijom.

Umanjena bubrežna funkcija

Citalopram se eliminira sporije u bolesnika s blagim do umjerenim umanjenjem bubrežne funkcije, bez bilo kakvog većeg utjecaja na farmakokinetiku citaloprama. Informacije nisu dostupne za slučajeve jakog oštećenja bubrega (klirens kreatinina <20 ml / min).

5.3 Pretklinički podaci o neškodljivosti

Citalopram ima nisku akutnu toksičnost. U toksikoloskim pokusima nakon dugotrajne primjene nisu uočene zabrinjavajuce promjene za terapijsko koristenje citaloprama. Rezultati toksikoloških pokusa utjecaja na reprodukciju nisu dali razloga za posebnu zabrinutost pri koristenju citaloprama u zena reprodukcijske dobi. Citalopram nema ni mutagenog niti kancerogenog potencijala.

6. FARMACEUTSKI PODACI

6.1 Popis pomoćnih tvari

Kukuruzni škrob
Laktoza monohidrat
Kroskarmeloza natrij
Glicerin
Kopolividon
Magnezij stearat
Mikrokristalna celuloza
Hipromeloza
Makrogol 400
Titan dioksid (E171)

OVO JE NAMJERNO PRENESENO!!!
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet tra 02, 2009 6:30 pm

Arduana,
Čitajući simptome koje si opisala, sjetila sam se i ja nekih svojih.
Anksioznost se kod mene nije sastojala samo od straha, već i od niza drugih poteškoća vezanih uz tjelesne senzacije: bol u želucu, osjećaj gušenja (knedla u grlu), mučnina, bol u vratu odostraga... Naravno, vadila sam krv, bila kod endokrinologa (radi mogućeg poremećaja štitnjače) no svi su nalazi bili 100% uredni.
Za želudac mi je doktor opće prakse najprije prepisao Ranital, koji smanjuje lučenje želučane kiseline, i u početku je to funkcioniralo, međutim psihijatar mi je kasnije dao Sulpirid (koji također djeluje na želudac, ima neku vrstu zaštitne funkcije, ne znam ti to točno objasniti ali možeš potražiti u dijelu foruma Lijekovi ili na mom blogu) plus Seroxat (antidepresiv) i Xanax (koji sam od ranije uzimala). I naravno, psihoterapija. Ranital smo izbacili iz terapije.
Nakon nekog vremena svi ti nabrojani fizički simptomi su mi nestali.

Sunči,
Možeš li mi precizno odgovoriti što točno podrazumijevaš pod izrazom "poremećena"? Ako malo pogledaš sve "F" dijagnoze i njihove opise, sigurna sam da ćeš ubrzo uočiti da danas nema osobe kojoj se ne bi mogla pripisati barem jedna "F" dijagnoza. Znači li to da je cijeli svijet poremećen? Ako jest, izvrsno, onda si samo jedna među jednakima, kao i svi mi ostali. Dakle, ili smo svi poremećeni ili nitko nije poremećen jer živimo u svijetu koji je pun stresova, kriza i kojekakvih drugih faktora koji utječu na nas, htjeli mi to ili ne.
Što sam htjela ovime reći? Nismo mi poremećeni, samo patimo od nekih uglavnom blažih oblika mentalnih bolesti KOJI SU IZLJEČIVI i NISU SMRTONOSNI. Prema tome, iako pada kiša, iako su dani tmurni, vlažni i bljak, glavu gore, zavrni rukave i idemo se boriti dalje. Ako misliš da je tebi najgore, pročitaj malo o shizofreniji i mentalnoj retardaciji. Ubrzo ćeš promijeniti mišljenje. A o tumoru i AIDS-u da i ne pričam.
Učinilo mi se da trebaš kratak predah jer si, kažeš, tužna. Ima li neki poseban razlog za to ili zaista vrijeme tako djeluje na tebe?
Kako sam već negdje spomenula, ja već dva dana čistim, ribam, preslagujem, uređujem, brišem, perem... pa kroz prozor i ne stignem pogledati - kad bih pogledala, vidjela bih da je kišno i zaključila da je vrijeme za depresiju (nesvjesno, naravno). I moj mozak bi tu nesvjesnu poruku prihvatio, usadio je u svijest i ja bih danas bila depresivna. A nisam. (Hvala Bogu!)
[Vrh] Go down
Sunce

Sunce



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet tra 02, 2009 7:14 pm

Danas mi je loš dan, pa se nisam baš izrazila najbolje.
Hvala svima na podršci, znam da se trebam boriti, ne predavati.
Kad sam rekla "poremećena" mislila sam na bolest od koje bolujem, panični poremećaj, nisam htjela uvrijediti s tim ni sebe ni nikoga ovdje.
[Vrh] Go down
harry

harry



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet tra 02, 2009 7:17 pm

sunny idi-vrit mi te hugz 125
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Emptyčet tra 02, 2009 7:21 pm

nature1 ,

Evo, F45.4 Stalan somatoformni bol 6-97 je rekao sve: cmok1

Predlažem da s ovim prijeđemo na Off topic jer ipak je ovo mjesto za SOMATOFORMNI POREMEĆAJ...
[Vrh] Go down
Sponsored content





F45.4 Stalan somatoformni bol Empty
PostajNaslov: Re: F45.4 Stalan somatoformni bol   F45.4 Stalan somatoformni bol Empty

[Vrh] Go down
 
F45.4 Stalan somatoformni bol
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» F45 SOMATOFORMNI POREMEĆAJI

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: UPOMOĆ! ŠTO MI JE?! :: F40-F48 Neurotski i somatoformni poremećaji i poremećaji izazvani stresom-
Forum(o)Bir: