Prolazna psihoza se može javiti tijekom cerebralne malarije
27.02.2002. Medicinski stručnjaci iz Indije navode mogućnost pojavljivanja psihotičnih smetnji kod cerebralne malarije.
Dr. D. K. Kochar i suradnici s medicinskog fakulteta u Bikaneru, Indija, proučavali su kliničku sliku, komplikacije i ishod bolesti kod 441 osobe primljene u sveučilišnu bolnicu pod slikom cerebralne malarijske bolesti, između 1992-1998 godine. Dijagnoza cerebralne malarije se temeljila na kriterijima postavljenim od strane svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Svi bolesnici su bili liječeni kininom koji je apliciran intravenski uz potpornu terapiju propisanu u protokolima liječenja za bolest malarije.
Stručni tim iz Indije zabilježio je kod cerebralne malarije smrtnost od 32.87%. Također je uočeno da se u svih bolesnika javlja povišena tjelesna temperatura i gubitak svijesti. U pojedinih bolesnika zabilježena su krvarenja, abnormalno ponašanje, ukočenost vrata, edem papile vidnog živca, krvarenja u mrežnici, pareza ili paraliza motornih i kranijalnih živaca.
Ukočenost muskulature šije je zabilježena kod 19.06%, dok je edem papile vidnog živca dijagnosticiran kod 7.94%. Razina serumskog bilirubina veća od 3 mg%, koja se smatra rijetkom kod cerebralne malarije, pronađena je kod 30 pacijenata (6.8%).
Akutno bubrežno zatajenje se razvilo kod 9.07% bolesnika, akutni respiratorni distres sindrom kod 4.53% i sindrom zatajivanja više organa kod 14.51% pacijenata. Sva ova stanja su bila povezana s većom stopom smrtnosti.
Komplikacije u trudnoći kod cerebralne malarije bile su češće kod primigravida.
Istraživači su uočili da su 43 osobe (14.52%) koje su se oporavile od cerebralne malarije imali neuropsihijatrijske posljedice bolesti. Psihotični simptomi su bili predominantni, s agitacijom i konfuzijom u sedam bolesnika, paranoidnom psihozom u šest, i dementnim stanjem u dva bolesnika.
Četrnaest bolesnika razvilo je cerebelarnu ataksiju, dok su hemiplega, ekstrapiramidni rigiditet, periferna neuropatija, uključujući spušteno stopalo i paralizu kranijalnih živaca bili rjeđi.
Neuropsihijatrijska problematika je bila prolazne prirode i postupno se smanjivala tijekom 4 mjeseca kod svih bolesnika.
Stručnjaci ističu da je korist ovog istraživanja u tome što se pokazalo da su neka stanja koja nastaju kao posljedica cerebralne malarije prolazna, sklona samoizlječenju, te da zbog toga nije nužno nepotrebno trošiti ekonomska sredstava na liječenje i skupu dijagnostiku.