Psihijatrija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Psihijatrija

mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
 
Početna stranicaPočetna stranica  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  Login  
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
Razne bolesti Emptyned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
Razne bolesti Emptypet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
Razne bolesti Emptysri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
Razne bolesti Emptyčet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
Razne bolesti Emptypon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
Razne bolesti Emptypet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
Razne bolesti Emptyčet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
Razne bolesti Emptysri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
Razne bolesti Emptyned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
Razne bolesti Emptysri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
Razne bolesti Emptypon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
Razne bolesti Emptyčet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
Razne bolesti Emptypet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
Razne bolesti Emptyned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
Razne bolesti Emptyuto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
kolovoz 2020
ponutosričetpetsubned
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31      
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking reddit  Social bookmarking google      

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

 

 Razne bolesti

Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
Admin


Razne bolesti Empty
PostajNaslov: Razne bolesti   Razne bolesti Emptyčet vel 19, 2009 11:49 am

HIPOMNEZIJA

Općenito, hipomnezija označava smanjenu sposobnost pamćenja. Može se javiti u sklopu organskih oštećenja CNS-a, i tada se javlja uz druge simptome (hipoviligna pažnja, poremećena orijentacija, promjena psihološkog profila osobe). Ako je hipomnezija selektivna, tj. ako se radi o oslabljenoj mogućnosti sjećanja na neke objekte, sadržaje, osobe, onda je taj poremećaj vjerojatno psihogeno uvjetovan. Njih može pratiti i nemogućnost određivanja protoka vremena, za što si pitao.


HIPERMNEZIJA

Hipermnezija je poremećaj koji se očituje u pamćenju svih informacija koje se percipiraju. Osobe s takvim poremećajem malobrojne su i redovito su bile podvrgnute dugotrajnom praćenju znanstvenika. Unatoč nizu prednosti koje hipermnezija donosi kad se radi o samoj sposobnosti pamćenja, istraživanja su ustvrdila da takav poremećaj donekle ometa normalno kognitivno funkcioniranje. Previše je informacija istovremeno prisutno da bi kognitivni sustav bio posve djelotvoran (npr. kod pojave tzv. 'eidetskih slika' dolazi do preklapanja slika što ometa normalno vidno funkcioniranje). Tu spada ono toliko popularno 'fotografsko pamćenje', dakle.
Hipermnezija se može javiti i tijekom epileptičke aure, delirantnih stanja, u stresnim situacijama.. Dakle u stanjima izuzetno stresnima i prijetećima za integritet osobe. Poremećaj hipermnezije može se javiti i tijekom maničnih epizoda, ali i kod uzimanja nekih halucinogenih droga.


AMNEZIJE

Amnezije su poremećaji vezani isključivo uz funkciju dugoročnog pamćenja, a nastaju kao posljedica oštećenja mozga trovanjem, udarcem u glavu ili krvarenjem moždanog tkiva kod CVI-a.

Baddeley (1982.) razlikuje primarnu i sekundarnu amneziju. Primarna amnezija se odnosi na jak deficit u dugoročnom pamćenju bez manjkavosti u ostalim aspektima kognitivnog funkcioniranja. Dakle, da bi pormećaj klasificirali kao primarnu amneziju, osoba mora pokazivati normalan kvocjen inteligencije i normalan rad kratkoročnog pamćenja. Teorijski je problem u vezi s primarnom amnezijom utvrditi radi li se o nemogućnosti pohrane i/ili pronalaženja novih informacija. Sekundarna se amnezija odnosi na probleme s dugoročnim pamćenjem koji se javljaju kao posljedica deficita ostalih kognitivnih procesa (primjerice senzorna afazija ili smetnje pažnje mogu uzrokovati sekundarnu amneziju).



RETROGRADNA AMNEZIJA

Nemogućnost dosjećanja događaja koji su se zbili prije oštećenja mozga zove se retrogradna amnezija. Osim klasičnih ozljeda mozga koje sam navela, do retrogradne amnezije može doći i provođenjem elekrokonvulzivne terapije (ECT). Premda još uvijek nije jasno ometa li elektrokonvulzivna terapija procese konsolidacije tragova pamćenja ili interferira s procesima pronalaženja informacija, očito je da ta vrsta terapije proizvodi amnestičke efekte.



ANTEROGRADNA AMNEZIJA

Znatno je veći problem od retrogradne amnezije, a označava nemogućnost stvaranja novog dugoročnog pamćenja. Javlja se kod niza različitih oštećenja mozga, te kod nekih starih osoba.

Pacijenti s anterogradnom amnezijom pri testiranju pamćenja pokazuju sljedeće:

- sposobnost ponavljanja kraćeg niza brojki ili slova uglavnom je sačuvana, za razliku od dosjećanja unazad, gdje je uspjeh gotovo nikakav
- dok kratkoročno pamćenje za najnovije informacije dobro funkcionira, već i najmanje odlaganje dosjećanja prvo zadanih čestica pokazuje dramatičan pad
- vrlo loše pamte lica i vizualne sklopove, što upućuje na to da se ne radi samo o smetnjama u pamćenju verbalnih, već i vizualnih informacija
- učenje perceptualno-motornih vještina često je gotovo normalno s obzirom na brzinu usvajanja i trajanje zadržavanja usvojenog (pr. pijanist s anterogradnom amnezijom može usvajati nove sadržaje, ali neće se sjećati lica čovjeka kojeg je vidio prije 5 sati)
- razmjerno lako prepoznaju riječi na temelju prva dva zadana slova ili (namjerno) fragmentirano otisnute riječi
- ne uspijevaju izvršiti dosjećanje ili prepoznavanjezadanih lista riječi i slično zadanog materijala - dakle, kad treba upotrijebiti svijesno epizodičko pamćenje.

U oblike anterogradne amnezije spadaju i Alzheimerova bolest te Korsakovljev sindrom.



LAKUNARNA AMNEZIJA

Ovaj poremećaj je karakteriziran sjećanjima koja su fragmentirana, isjeckana. Pacijent se sjeća samo pojedinih detalja nekog događaja. Poremećaj se češće sreće kod bolesti krvnih žila, pa i onih u mozgu, ili kod delirantnih stanja kada svijest oscilira od većeg od manjeg stadija budnosti.


KORSAKOVLJEV SINDROM

Poznat je i pod nazivom Korsakovljeva psihoza. To je kronično stanje u osoba ovisnih o alkoholu, koji su dugi niz godina prekomjerno i konstantno uzimali alkohol, što im je praktički bio jedini izvor kalorija. To je sindrom deficita tijamina.
Simptomi: smetenost, dezorijentiranost, polineuropatija, konfabulacije, retrogradna i anterogradna amnezija.
Evo, za primjer onoga što se događa osobama s tim sindromom.. Pacijentica se rukuje s doktorom (pri desetom upoznavanju, jer ga svaki put zaboravi). Doktor ju pritom bocne iglicom.. Kad se idući put doktor pojavi, pacijentica se odbija rukovati s njim ne znajući ni sama zašto.
Liječenje: nadomjestak tijamina, uz eventualno davanje klonidina i propranolola.
Često je uz taj sindrom prisutna i alkoholom uzrokovana demencija. Oko 25% pacijenata se oporavi u potpunosti, a oko 50% samo djelomično, uz dugotrajno davanje tijamina u dozi od 50-100 mg / na dan.


MIOKLONUS

Brze, nevoljne, iznenadne kretnje izazvane aktivnom kontrakcijom mišića.
Vrste:
- fiziološki (štucanje, trzaji pri usnivanju)
- esencijalni (obično uz pokret, EEG uredan)
- epileptički (primarni epi poremećaj)
[Vrh] Go down
 
Razne bolesti
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: OSTALE BOLESTI VEZANE UZ ŽIVČANI SUSTAV I/ILI PRATEĆE TEŠKOĆE :: Razno-
Forum(o)Bir: