F51 Neorganski poremećaji spavanja

San i spavanje

Stanje budnosti i sna podliježe pravilima ritmičnosti povezanih s prirodnim ciklusima (dan i noć). Do poremećaja prirodnog toka sna dolazi zbog različitih promjena u okolini, djelovanja stresa i bolesti, kao i uslijed promijenjenih navika života.
San je fiziološka pojava koja se izmjenjuje sa stanjem budnosti u okviru ritma dana i noći, a služi odmaranju i oporavku organizma. San ima 4 stadija:
1. uspavljivanje (ulazak u san)
2. lagani san
3. polagani san
4. duboki san

Normalni noćni san se tijekom noći (spavanja) produbljuje 3-4 puta, da bi nakon toga postajao sve plići. Poseban stadij sna predstavlja REM faza (rapid eye movements), odn. razdoblje tzv. “paradoksalnog” sna, koje karakteriziraju brzi pokreti očnih jabučica, snovi te prolazan porast krvnog tlaka. Sa starenjem se sve manje sana jer ima manje REM-faza.

Koliko spavamo?
Prosječno odrasla osoba spava oko 7-8 sati. Ipak su potrebe za snom individualno različite.
Novorođeno dijete gotovo cijeli dan spava s kratkim periodima budnosti, kod 1-godišnjeg djeteta izjednačene su vremenski faze sna i budnosti, a dijete spava od 10-12 sati. 4-godišnje dijete spava još više od 1-godišnjeg djeteta, a 10-godišnje dijete već ima sličan ciklus sna i budnosti kao odrasla osoba, osim što san traje nešto duže (8-10 sati)

Nesanica
Gotovo svaka treća osoba pati od povremene nesanice, dok se kronična nesanica javlja u oko 10 % slučajeva. Kod mladih ljudi nesanica je prilično rijetka pojava. Kod adolescenata može biti uzrokovana intenzivnim učenjem ili učenjem tijekom noći, preintenzivnim aktivnostima, emocionalnim uzbuđenjima, kasnim odlaskom na počinak. Smetnje spavanja mogu biti posljedica psihičkih problema karakterističnih za adolescente.
Nesanica često muči odrasle osobe, a uzroci su duševni nemir uzrokovan raznim stresnim utjecajima, nepovoljnim uvjetima okoline, uzimanjem lijekova, bolestima. Nesanici može pridonijeti i uzimanje stimulativnih sredstava (jaka kava, alkohol, pušenje). Kod starijih osoba san je često kraćeg trajanja, a kvaliteta sna lošija. Kod tih su osoba česta noćna buđenja.

Za dobar san mogu pomoći:
• izbjegavanje i smanjenje stresa
• izbjegavanje teške hrane navečer
• umjerena fizička aktivnost
• emocionalno zadovoljstvo
• izbjegavanje pretjeranog uzbuđenja
• opuštanje

San je periodičko fiziološko stanje mirovanja i opuštanja, kod kojeg je najvećim djelom prekinuta veza između svjesti i vanjskog svijeta. Za vrijeme spavanja tkiva i organi tijela imaju mogućnost regeneracije (oporavka). San je stoga isto tako potreban kao i uzimanje hrane. Za vrijeme spavanja jako je smanjena spontana aktivnost, smanjene su reakcije na vanjske, ali za razliku kod narkoze postoji mogućnost buđenja. Od tjelesnih funkcija prevladava funkcija parasimpatikusa. Ritam spavanja i budnosti regulira se iz posebnih centara u CNS-u, promjenama njihove aktivnosti. Čovjek provede oko trećinu svog života spavajući. Specijalni centar za spavanje nalazi se u hipotalamusu i koči aktivnost pojedinih centara u mozgu, dok neki djelovi CNS-a nisu inhibirani u svojoj aktivnosti. Za vrijeme sanjanja povišena je aktivnost CNS-a, što se može primijetiti u brzim pokretima očnih jabučica kod zatvorenih vjeđa (REM-faza). Spavanje nastupa postepeno. Na početku se izmjenjuje pospanost u stanju budnosti sa fazom prolaznih trenutaka sna. Kod nekih ljudi taj prelaz traje nekoliko minuta, kod nekih sat i više vremena. Dubina sna se također razlikuje za vrijeme noći, pri čemu se izmjenjuju periodi budnosti, plitkog i dubokog sna s većom ili manjom pravilnošću. Za vrijeme sna se mijenjaju tjelesne funkcije. Aktivnost žlijezda i puls su smanjeni, procesi probave miruju, muskulatura je opuštena, kupirano je svjesno doživljavanje okoline.

Potreba za spavanjem
Najveća potreba za spavanjem je u dječje doba. U dobi od jednog mjeseca, dojenče spava oko 18 sati, u dobi od jedne godine oko 14 sati. 3-godišnje dijete potrebuje oko 12 sati sna, 10-godišnje dijete 10 sati, 14-15 godišnje dijete 8-9 sati. Potreba za spavanjem od oko 8 sati ostaje također i kod odraslih osoba, dok starije osobe imaju smanjenu potrebu za snom.

Nesanica je stanje kod kojeg je otežani ulazak u san, ili je dužina spavanja prekratka. Određene vrste bolesti, osobito one karakterizirane bolnim stanjima, drže mnoge ljude u stanjima nesanice i lošeg sna. Nesanica je često posljedica emocionalne i psihičke napetosti, koje sprečavaju potrebno opuštanje.
Spavanje prije ponoći je korisnije i učinkovitije od onog nakon ponoći, pa se preporučuje ići u krevet prije ponoći.
Od bolesti koje mogu ometati spavanje, treba spomenuti bolesti srca (pacijent normalno zaspi, ali se probudi oko 1-3 u noći s lupanjem srca).

Kvaliteta sna se može diferencirati pretragama kao što su EEG, EMG i EOG.
Razlikuju se ortodoksni (ne-REM spavanje) i paradoksni san (REM-faza). Stanje budnosti prelazi preko SEM-faze (slow eye movements-spori očni pokreti prilikom ulaska u san) ortodoksnog sna sa stadijima I-IV (odgovaraju dubini sna) u REM fazu (brzi očni pokreti, povišena srčana i frekvencija disanja), kada se javljanju faze sanjanja.
Faze od budnosti (A) do dubokog sna (E,4) izmjenjuju se prosječno svakih 35-40 minuta, duboki san traje 30-60 minuta u prvom periodu spavanja, do nekoliko minuta u zadnjim periodima spavanja. REM spavanje produžuje trajanje sna za 10-50 minuta.
Snovi se kod odraslih javljaju 3-6 puta po noći i ukupno čine Ľ (25 %) ukupnog sna.

Smetnje spavanja:
1. smetnje ulaska u san (primarne kod oboljenja centra za spavanje i sekundarne uslijed djelovanja svjetla, buke, kod bolova, straha, briga)
2. smetnje samog spavanja često se javlja u starosti, kod napetosti, visoke temperature, prerano buđenje često u sklopu depresivnog sindroma)

Izvor: www.dietpharm.hr

Psihijatrijski poremećaji i smetnje spavanja

Anksiozni poremećaji, afektivne bolesti, opsesivno kompulzivni poremećaji i kronični alkoholizam bolesti su koje su povezane s lošim snom.

Depresija može biti povezana s poteškoćama usnivanja, nesposobnosti održavanja spavanja i/ili ranim jutarnjim buđenjem.

U nekih depresivnih bolesnika pojavljuje se i prekomjerna sklonost ka spavanju, pogotovo u studenata i onih koji pate od sezonske (jesen/zima) depresije. Poremećaj spavanja je važan znak bolesti i može nastupiti kao znak početka napadaja bolesti te se vratiti u normalu na početku poboljšanja.
Poremećaj sna kod kroničnih alkoholičara povezan je sa smanjenom dnevnom budnošću. Spavanje kroničnih alkoholičara često ostaje poremećeno godinama nakon prestanka uzimanja alkohola.

Neurološke bolesti i smetnje spavanja

Neurološke bolesti mogu uzrokovati smetnje spavanja indirektno zbog bolova ili zbog oštećenja dijelova mozga koji upravljaju spavanjem.
Spavanje može ometati demencija, epilepsija i druge neurološke bolesti vezane uz abnormalne pokrete (hemibalizam, Huntingtonova koreja, Parkinsonova bolest.Gilles de la Tourette sindrom).

Sindromi glavobolja mogu pokazati pogoršanje spavanja, a mehanizam koji povezuje spavanje i glavobolje je nepoznat.
Fatalna obiteljska nesanica rijedak je nasljedni poremećaj izazvan obostranom degeneracijom određenih dijelova mozga. Nesanica je istaknuti rani simptom. Napredovanjem bolesti javljaju se brojni drugi poremećaji koji dovode do smrti.

Poremećaji spavanja povezani s drugim medicinskim poremećajima:

- dugotrajna bol
- utjecaj različitih lijekova kao što su npr. steroidi
- astma - ima najistaknutiju vezu s poremećajima spavanja. Astmatični simptomi su izrazito jaki noću i ometaju spavanje. I niz lijekova koji se koriste u liječenju astme može uzrokovati poremećaj spavanja (teofilin, adrenergici, glukokortikoidi). Inhalacija steroida koji ne ometaju spavanje mogu biti korisna zamjena kad je poremećaj spavanja težeg stupnja (npr. beklometazonom).
- smanjena količina kisika u srcu
- povremeno noćno otežano disanje kao posljedica zatajivanja srca, a čiji je uzrok zastoj tekućine u plućima, važan je uzrok nedovoljnog spavanja
- dugotrajna plućna bolest uzrokuje poremećaj spavanja zbog poremećaja u izmjeni plinova, a tome pridonosi ležeći položaj.

Nesanica (insomnia)

Nesanica (lat. insomnia) je nedovoljno spavanje. Dijeli se prema vrsti poremećaja spavanja i trajanju.

Nesanica se dijeli na:
- teškoće uspavljivanja (nesanica na početku spavanja)
- učestalo i stalno buđenje (teškoće održavanja spavanja)
- trajnu pospanost unatoč odgovarajućoj duljini spavanja (neodmarajuće spavanje)

Vrste nesanice po trajanju:

- Prolazna nesanica je nesanica koja traje od jedne do nekoliko noći (u okviru jedne epizode). Prolazna nesanica je obično posljedica stresa ili promjena radnog ili okolinskog rasporeda, npr. promjena vremenskih zona prilikom putovanja.
- Kratkotrajna nesanica traje od nekoliko dana do 3 tjedna. Poremećaji takva trajanja obično su uzrokovani produljenim stresom, kao što je oporavak od kirurškog zahvata ili kratkotrajne bolesti, nakon teškog ispita, smrti bliske osobe, početka rada na novom ili odgovornijem radnom mjestu itd.
- Dugotrajna nesanica traje mjesecima ili godinama i obično je odraz psihijatrijskih ili dugotrajnih zdravstvenih poremećaja, lijekova ili osnovnih poremećaja spavanja. Dugotrajna nesanica može biti trajna ili s izmjenama epizoda nesanice i urednog spavanja. Nekoliko noći slabog spavanja, obično uzrokovane stresom ili uzbuđenjem, uobičajena je i česta pojava i ne ostavlja trajnih posljedica na čovjeka. Dugotrajna nesanica, međutim, ima znatne štetne posljedice u obliku nemogućnosti obavljanja dnevnih obveza, poremećaja raspoloženja, poremećaja odnosa u obitelji i povećanja rizika od dnevnih ozljeda uzrokovanih smanjenom pozornošću i oprezom zbog pospanosti.

Vrste nesanice po uzroku:

1. Psihofiziološka nesanica
Dugotrajna nesanica ovog tipa je poremećaj ponašanja pri kojem su bolesnici zaokupljeni očekivanjem da ne mogu zaspati. Poremećaj spavanja obično počinje kao posljedica emocionalnog stresa te se nastavlja dugo nakon što stresno razdoblje završi. Osobe koje pate od ovog poremećaja previše su zaokupljene trajnim nastojanjem da zaspu i ova nesanica je, prema tome, uvjetovan ili naučen odgovor. Osobe s ovim poremećajem lakše zaspu u vrijeme kada se ne trude zaspati i izvan kuće. Kod ovih je bolesnika izražena teškoća usnivanja, a često i noćna buđenja. U liječenju su obično korisne vježbe opuštanja u osoba kod kojih je izražena jaka tjelesna napetost. U početku liječenja mogu se uzimati lijekovi za potpomaganje usnivanja, ali samo kratkotrajno.
Pozornost se mora posvetiti i izvanjskim učincima i higijeni spavanja te izbjegavanju štetnih, podražujućih podražaja prije spavanja.

2. "Vanjska" nesanica
Vanjski čimbenici mogu uzrokovati nesanicu. Prilagodbeni poremećaji spavanja koji se još nazivaju privremena nesanica uzrokovana okolinom, mogu se pojaviti nakon promjene okoline u kojoj spavamo (npr. pri spavanju u hotelu ili bolničkom krevetu) te prije ili poslije važnog događaja u životu, kao što su promjena zanimanja, gubitak voljene osobe, bolest ili stres zbog rokova na poslu ili ispita, nekog važnog događaja koji iščekujemo (vjenčanje, prva vožnja avionom, putovanje). Poremećaj se može iskazati kao otežano uspavljivanje, često buđenje ili buđenje rano ujutro. Oporavak je obično vrlo brz i nastupa nakon 2-3 tjedna.
Neodgovarajuća higijena spavanja odnosi se na neodgovarajući način ponašanja prije spavanja i/ili okolinu koja je nepovoljna za spavanje. Npr. neki bolesnici pokušavaju spavati ispred televizije koju ostavljaju upaljenu cijelu noć ili pokušavaju zaspati neposredno nakon dolaska s posla u ponoć. Buka i/ili svjetlost može utjecati na nemogućnost uspavljivanja, a isto tako i partner s kojim se spava ako za vrijeme spavanja povremeno ima trzaje noge ili tijela ili ako glasno hrče.
Satovi kojima svijetle kazaljke ili brojke mogu razbuditi bolesnika i povećati nervozu jer bolesnik gleda kako prolazi vrijeme, kasno je, a on/ona ne može zaspati. Različiti lijekovi, obilna jela, naporno vježbanje ili tuširanje u vrućoj vodi neposredno prije spavanja mogu omesti usnivanje.
Osobe s ovim poremećajem spavanja trebaju razviti opuštajuće rituale prije spavanja te pripremiti i očuvati ugodnu okolinu za spavanje. Isto tako bi i vrijeme buđenja trebalo biti jednako. Trebalo bi izbjegavati neredovito odlaženje na spavanje, a vrijeme u krevetu ograničiti na vrijeme za koje se spava.

3. Visinska nesanica
Boravak na velikim visinama uobičajeno je povezan s poremećajima spavanja. Čest je poremećaj tzv. periodično disanje za koje je odgovorna smanjena koncentracija kisika na velikim visinama. Česta buđenja i loša kvaliteta spavanja tipični su za visinsku nesanicu koja je obično najteža prvih nekoliko dana, ali takvo stanje može i potrajati. Određenim vrstama lijekova moguće je spriječiti pojavu visinske nesanice.

Ne spavam noću dulje od 5 sati. Da li je to normalno?

Induvidualne potrebe za snom se jako razlikujuju, a kreću se od 4 do 10 sati svaka 24 sata u zdravih ljudi. Dužina i zadovoljstvo snom ovise o više čimbenika, uključujući i trenutno emocionalno stanje. Sa starosti se dužina sna skraćuje, san postaje sve više isprekidan. Premda su normalne, ove promjene mogu biti neugodne i ponekad traže liječenje. Nema naznaka da bi to utjecalo na cjelokupno zdravlje čovjeka. Čest fenomen kod starenja je rano jutarnje buđenje kod kojeg osoba normalno zaspe, ali se budi nekoliko sati ranije nego inače i ne može ponovno zaspati ili ulazi u nemiran i nekvalitetan san. U slučaju poteškoća u spavanju važno je postizanje relaksacije, važnost laganih fizičkih vježbi tijekom dana i izbjegavanje drijemanja.

Aurora Musis amica - zora je prijateljica Muzama (jutro je pametnije od večeri)

Tko još nije čuo onu bakinu: "prespavaj sinko do ujutro", vjerujem malo je takvih.
San i spavanje su još uvijek područje gdje istraživački timovi znanstevnika troše i vrijeme i novac.
San je stanje vanjskog mirovanja živih bića. Trećina života prođe u tom, još neistraženom stanju. Nekim je ljudima dovoljno malo sna, kao što je to bilo, primjerice, Napoleonu koji je spavao 4 do 5 sati, ili Leonardu da Vinciju, koji je svojih sat i pol sna noću još i rascjepkao spavajući 15 minuta svaka 4 sata. Mnogima pak, poput Goethea, nije dovoljno čak ni 12 sati.
Međusobno se razlikujemo i po položaju u kojem spavamo: 33 posto ljudi spava uvijek na desnoj strani, 20 posto na lijevoj, a 13 posto malo na jednoj, malo na drugoj, dok 20 posto spavača spava na trbuhu, a 11 posto na leđima.
Spavanje sa snovima naziva se i REM spavanje (Rapid Eye Movement), jer je zamijećeno da pojavu mentalnih slika obavezno prate i brzi pokreti očiju. Prema nekim znanstvenim hipotezama, spavanje bez snova je prvenstveno u službi odmora i razvoja tjelesnog tkiva, a REM je spavanje u funkciji odmaranja, razvijanja i funkcionalnog restauriranja mozga.Sadržaji naših snova su nepotrebne informacije koje mozak odbacuje da bi oslobodio svoje kapacitete za nove.
Ne zna se još točno za što služi san i koja je njegova zadaća, ali većina misli da je: san – ponovno proživljavanje nedavnih događaja.
Doživljaji, informacije i utisci se prerađuju u mozgu i tamo skladište i to ne u moždanom deblu (zatiljak) nego u novijem dijelu mozga (prednji dio tjemena). Taj dio, malo savršeniji od kompjutera, povezuje doživljeno s već pohranjenim sjećanjima, za vrijeme spavanja - radi „off-line“. Svi sadržaji sjećanja – iskustva kao gubitak povjerenja, samopouzdanja, zdravlja – povezuju se s najsvježijim iskustvom. Ovim procesom obrade otvaraju se novi pogledi. I posljednja neurobiološka saznanja uglednih međunarodnih instituta daju bakama za pravo glede njihovog: „Prespavaj to“.

Žao mi toliko odluka donesenih u suton.
Sutra je novi dan. (Scarlet O'Hara)

U tom smislu – spavajte dobro.

- više
- još više

Izvor: http://vierziger.blog.hr

Poremećeno spavanje u osoba s dugogodišnjim ratnim PTSP-om
procijenjeno cjelonoćnom polisomnografijom

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) uz brojna psihijatrijska stanja često prate i poremećaji spavanja, od kojih je najčešći nesanica.

U ovoj studiji primijenjena je cjelonoćna polisomnografija u cilju procjene dugotrajne nesanice koju su kao vodeći simptom imali bolesnici s trajnim promjenama ličnosti (nakon PTSP-a) nastalim aktivnim sudjelovanjem u ratu u Hrvatskoj (od 1991. do 1995. godine). Ispitivanu skupinu čini 18 muškaraca kojima je poremećaj dijagnosticiran u Nacionalnom centru za psihotraumu u Zagrebu, a zbog smetnji spavanja upućeni su u Centar za poremećaje spavanja Psihijatrijske bolnice Vrapče u razdoblju tijekom 2003.

U svih ispitanika poremećaj je trajao dulje od 10 godina, a psihijatrijsko liječenje, uz psihoterapijsku individualnu i grupnu terapiju te psihofarmakološku terapiju u prosjeku 4 do 6 godina. Kontrolnu skupinu činilo je 14 zdravih muških ispitanika, približno iste dobi, bez psihijatrijskog poremećaja.

Cjelonoćna polisomnografija i analiza somnoloških varijabli jasno je pokazala odstupanja u pet od osam definiranih varijabli: smanjenje ukupnog vremena spavanja, sniženu učinkovitost spavanja, znatno skraćenje trajanja REM-stadija spavanja (engl. rapid eye movement; brzi očni pokreti) i dubokih stadija spavanja, visok broj periodičnih pokreta nogama (engl. periodic limb movement, PLM). Do sada nije učinjeno ni jedno istraživanje o povezanosti poremećaja spavanja i PTSP-a u osoba koje su aktivno sudjelovale u ratu u Republici Hrvatskoj. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju značajan poremećaj spavanja i promjene u kakvoći spavanja oboljelih od ratnog PTSP-a.

Radmila Buljan, Krešimir Hrabrić, Vlado Jukić, Anica Biško
Liječ Vjesn 2008;130:101-103

Poremećaji spavanja mogu izazvati abnormalno seksualno ponašanje

Do sada su neki poremećaji vezani uz spavanje bili jako dobro poznati i opisani. U tu skupinu "poznatijih" poremećaja spadaju hodanje u snu, ili nasilno ponašanje tijekom spavanja. Noviji izvještaji s područja poremećaja spavanja navode i učestale nesvjesne epizode agresivnog seksualnog ponašanja.

U studiji provedenoj na 11 bolesnika s "atipičnim seksualnim ponašanjem tijekom spavanja", istraživači sa Stanford University, California, SAD su našli da ispadi bolesnika - koji su se kretali od dosadnog glasanja, pa sve do seksualnog nasrtanja na partnera u krevetu- bili povezani s nekoliko vrsta poremećaja spavanja, i u mnogim slučajevima s psihijatrijskom problematikom.

U svim promatranim slučajevima, liječnici su našli neki oblik poremećaja spavanja, a većina bolesnika je imala pozitivnu povijest bolesti za probleme vezane uz poremećaj spavanja, uključujući hodanje u snu ili noćne tremore. Dva bolesnika koji su tijekom spavanja samo govorili nisu imali pozitivnu anamnezu poremećaja spavanja.

Kod drugih 9 bolesnika, seksualni poremećaji tijekom spavanja su opisani kao nasilna masturbacija pa sve do nasilnog nasrtanja na partnera, tijekom sna. Bolesnici se nakon takvih epizoda nisu ničeg sjećali, a ako bi bili tijekom napada probuđeni od strane partnera, budili bi se konfuzni i dezorijentirani.

Jedan 29-godišnjak je napastovao svoju partnericu u točnim intervalima noći između točno određenih sati, i to najmanje tijekom 6 godina. Ovaj pacijent je imao pozitivnu obiteljsku anamnezu duševnih bolesti, iako sam nije nikad okarakteriziran kao duševni bolesnik. Ta osoba je, međutim, bila liječena zbog poremećaja spavanj

Sedam drugih bolesnika imalo je neku psihijatrijsku dijagnozu uključujući tešku depresiju, opsesivno-kompulzivna stanja ili tjeskobu. U nekim slučajevima postojali su podaci o seksualnom zlostavljanju. Jedan pacijent s dugom anamnezom poremećaja spavanja bio je jako pogođen kada je njegov otac otkrio bolesnikove homoseksualne sklonosti, a zbog svojih "strogih religioznih uvjerenja" apstinirao je od seksualnih aktivnosti koje su mu se činile neprikladne, navode istraživači.

Abnormalno seksualno ponašanje tijekom spavanja je nestalo nakon što je izliječen poremećaj spavanja ili psihijatrijsko stanje koje je tome prethodilo, navode istraživači. Uz to, još je nejasno i nepoznato kako je čest ovaj problem, zaključuju na kraju.

Pobijedite nesanicu

Sve više ljudi ima problema sa nesanicom. Nedavno istraživanje National Sleep Foundationa pokazalo je kako polovica Amerikanaca barem povremeno ima poteškoća u spavanju. Samo neke od posljedica neispavanosti su manjak koncentracije, produktivnosti i promjene raspoloženja.

No, i za nesanicu ima lijeka. Zapitajte se koliko se zdravo hranite, vježbate li redovito, spavate li u adekvatom okolišu itd. Ako je vaš odgovor negativan nije ni čudo što vas muči nesanica. Evo nekoliko savjeta kako je pobijediti i kvalitetno se odmoriti.

Recite ne kavi i alkoholu
Kava sadrži kofein, kao i mnogi čajevi, čokolada i gazirana pića. Nekim ljudima mala količina kofeina može prouzročiti problem sa spavanjem čak i 12 sati nakon konzumacije. Probajte izbjegavati pića koja sadrže kofein barem 6 sati prije nego što legnete spavati.

Pazite što jedete
Nemojte lijegati u krevet na puni želudac. Također izbjegavajte začinjenu hranu ili proizvode od rajčice jer oni mogu uzrokovati žgaravicu.

Vježbanje produbljuje san
Redovita rutina vježbanja poboljšat će kvalitetu vašeg sna. Najbolje je vježbati popodne, a svakako biste trebali izbjegavati vježbanjem prije samog odlaska u krevet. Istraživanja su također pokazala kako redovito vježbanje produbljuje san.

Savjeti:
- koznumirajte manje kofeina i alkohola
- pijte manje tekućina prije spavanja
- smanjite unos nikotina
- vježbajte redovito tijekom dana
- prije spavanja se opustite u kadi
- uđite u rutinu spavanja i buđenja u isto vrijeme

Izvor: TotalPortal.hr

Parasomnije

Parasomnije su fiziološke pojave ili patološki poremećaji koji se javljaju samo u vrijeme spavanja ili su spavanjem pojačani. Teži oblici parasomnije su redovitijeg javljanja, a u nekih bolesnika pozitivna je obiteljska anamneza.

Mjesečarenje (somnabulizam) predstavlja sjedenje, hodanje ili drugo kompleksno ponašanje tijekom sna, oči su najčešće otvorene, ali bez naznaka prepoznavanja. Ne postoji istodobno sanjanje te ne postoji sjećanje na taj događaj. Stanje se javlja između 4. i 8. godine, a svoj vrhunac postiže oko 12. godine, češće se javlja kod dječaka, s prevalencijom od 15 posto. Terapija se svodi na zaštitu od ozljeđivanja i na traženje osnovnog poremećaja. Od lijekova se primjenjuju benzodiazepini (diazepam, alprazolam i dr.).

Noćni strah (pavor nocturnus) češći je u djece nego u odraslih i često je udružen s mjesečarenjem. Karakterizira ga intenzivni, ponekad i ekstremni, neutješni strah s paničnim ponašanjem, plačem, vikanjem, lupanjem rukama, trčanjem po sobi. Javlja se tijekom faze 3 i 4 NREM sna. U odraslih je strah često povezan s psihološkim problemima ili alkoholizmom. Za liječenje noćnog straha koriste se benzodiazepini srednjeg ili dugog djelovanja.

Noćne more (strašni snovi) javljaju se češće u djece nego odraslih. Javljaju se tijekom REM sna, češće s vrućicom ili pretjeranim umorom, kao i nakon konzumacije alkohola, a mogu se pojaviti i pojačati tijekom uzimanja određenih lijekova. Liječenje je usmjereno prema otklanjanju osnovnog uzroka, a od lijekova mogu se primjeniti triciklički antidepresivi i benzodiazepini.

Noćni grčevi nogu često nastupaju u inače zdravih ljudi srednje i starije dobi, neposredno pred san. Zahvaćaju mišiće potkoljenice i stopala uzrokujući jaku plantarnu fleksiju stopala i prstiju. Dijagnoza ovisi o anamnezi i kliničkoj slici. Istezanje zahvaćenih mišića nekoliko minuta prije spavanja obično pomaže u sprječavanju grčeva.

Ostale parasomnije koje nemaju patološko značenje su:

• hipnagogne vizije - iskustvo iluzije propadanja ili spoticanja na početku spavanja, kada uslijedi trzanje tijela i naglo buđenje koji su posljedica desinkronizacije procesa uspavljivanja i mišićne relaksacije, gdje mišićna relaksacija uslijedi preuranjeno
  
• bruksizam - škripanje zubima za vrijeme spavanja
  
• somnolokvija - govor za vrijeme spavanja
  
• iactatio capitis nocturna - noćno klimanje glave
  

Izvor: www.psihonet.com (Mr. sc. Dean Delić, dr. med.)

Imam nesanicu ve 14 mjeseci. Zaspati samo mogu uz pomoć Rivotrila 2 mg, Seraquela 100 mg i to ne uvijek istim efektom niti dužinom sna. Već dugo sam na lijekovima. Prije Seroquela sam upotrebljavao Prazine (oko 10 mjeseci) i to u različitim količinama (od 100, 200 mg) uz Rivotril 4 mg. Cijelo vrijeme sam pod kontrolom neuropsihijatra, kako doma, tako i iz centra za poremećaj spavanja u Vrapče-u. Šta činiti dalje, kome se obratiti jer očito nemam poboljšanje? Benko56

Pozdrav, Benko, i dobro nam dosao!

Evo jednog iskustva s nesanicom ovdje:

https://psihijatrija.forumhr.com/t585-sos-kifer-strah-od-nesanice

A sto kazu tvoji lijecnici?