Amnezije su poremećaji vezani isključivo uz funkciju dugoročnog pamćenja, a nastaju kao posljedica oštećenja mozga trovanjem, udarcem u glavu ili krvarenjem moždanog tkiva kod CVI-a.
Baddeley (1982.) razlikuje primarnu i sekundarnu amneziju. Primarna amnezija se odnosi na jak deficit u dugoročnom pamćenju bez manjkavosti u ostalim aspektima kognitivnog funkcioniranja. Dakle, da bi pormećaj klasificirali kao primarnu amneziju, osoba mora pokazivati normalan kvocjen inteligencije i normalan rad kratkoročnog pamćenja. Teorijski je problem u vezi s primarnom amnezijom utvrditi radi li se o nemogućnosti pohrane i/ili pronalaženja novih informacija. Sekundarna se amnezija odnosi na probleme s dugoročnim pamćenjem koji se javljaju kao posljedica deficita ostalih kognitivnih procesa (primjerice senzorna afazija ili smetnje pažnje mogu uzrokovati sekundarnu amneziju).
RETROGRADNA AMNEZIJA
Nemogućnost dosjećanja događaja koji su se zbili prije oštećenja mozga zove se retrogradna amnezija. Osim klasičnih ozljeda mozga koje sam navela, do retrogradne amnezije može doći i provođenjem elekrokonvulzivne terapije (ECT). Premda još uvijek nije jasno ometa li elektrokonvulzivna terapija procese konsolidacije tragova pamćenja ili interferira s procesima pronalaženja informacija, očito je da ta vrsta terapije proizvodi amnestičke efekte.
ANTEROGRADNA AMNEZIJA
Znatno je veći problem od retrogradne amnezije, a označava nemogućnost stvaranja novog dugoročnog pamćenja. Javlja se kod niza različitih oštećenja mozga, te kod nekih starih osoba.
Pacijenti s anterogradnom amnezijom pri testiranju pamćenja pokazuju sljedeće:
- sposobnost ponavljanja kraćeg niza brojki ili slova uglavnom je sačuvana, za razliku od dosjećanja unazad, gdje je uspjeh gotovo nikakav
- dok kratkoročno pamćenje za najnovije informacije dobro funkcionira, već i najmanje odlaganje dosjećanja prvo zadanih čestica pokazuje dramatičan pad
- vrlo loše pamte lica i vizualne sklopove, što upućuje na to da se ne radi samo o smetnjama u pamćenju verbalnih, već i vizualnih informacija
- učenje perceptualno-motornih vještina često je gotovo normalno s obzirom na brzinu usvajanja i trajanje zadržavanja usvojenog (pr. pijanist s anterogradnom amnezijom može usvajati nove sadržaje, ali neće se sjećati lica čovjeka kojeg je vidio prije 5 sati)
- razmjerno lako prepoznaju riječi na temelju prva dva zadana slova ili (namjerno) fragmentirano otisnute riječi
- ne uspijevaju izvršiti dosjećanje ili prepoznavanjezadanih lista riječi i slično zadanog materijala - dakle, kad treba upotrijebiti svijesno epizodičko pamćenje.
U oblike anterogradne amnezije spadaju i Alzheimerova bolest te Korsakovljev sindrom.
LAKUNARNA AMNEZIJA
Ovaj poremećaj je karakteriziran sjećanjima koja su fragmentirana, isjeckana. Pacijent se sjeća samo pojedinih detalja nekog događaja. Poremećaj se češće sreće kod bolesti krvnih žila, pa i onih u mozgu, ili kod delirantnih stanja kada svijest oscilira od većeg od manjeg stadija budnosti.
Početna stranica 
Calendar
