Psihijatrija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Psihijatrija

mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
 
Početna stranicaPočetna stranica  Latest imagesLatest images  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  Login  
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptyned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptypet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptysri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptyčet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptypon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptypet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptyčet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptysri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptyned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptysri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptypon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptyčet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptypet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptyned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptyuto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
oľujak 2024
ponutosričetpetsubned
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking reddit      

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

 

 F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti

Go down 
2 posters
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
Admin



F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Empty
PostajNaslov: F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti   F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptyčet vel 19, 2009 7:54 am

F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
- F00.0 Demencija u Alzheimerovoj bolesti, sa ranim pocetkom
- F00.1 Demencija u Alzheimerovoj bolesti, sa kasnim pocetkom
- F00.2 Atipična ili mješovita demencija u Alzheimerovoj bolesti
- F00.9 Demencija u Alzheimerovoj bolesti, neoznacena
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Empty
PostajNaslov: Alzheimerova demencija   F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptysub oľu 07, 2009 1:02 am

Alzheimerova demencija

Uvod

Alzheimerova demencija je kronična, progresivna neurodegenerativna demencija obilježena stvaranjem neuritičkih plakova i neurofibrilarnih čvorova.
Bolest je prvi opisao njemački psihijatar Alois Alzheimer 1906. godine u prikazu bolesnice 51. godišnje bolesnice Auguste D.koja je imala progresivan gubitak pamćenja. Oko 10% osoba starijih od 70 godina ima značajan gubitak pamćenja i u više od polovine uzrok je Alzheimerova demencija.

Patologija

Najznačajnije promjene se obično nalaze u hipokampusu, temporalnom korteksu i nucleus basalisu Meynert. Najvažniji mikroskopski nalaz su amiloidni plakovi i neurofibrilarni čvorovi. Ove lezije se nakupljaju u malim količinama tijekom normalnog starenja u mozgu, ali u Alzheimerovoj demenciji se nakupljaju u velikim količinama.

Amiloidni plakovi imaju centralnu jezgru koja sadržava Aβ amiloid, proteoglikane, apolipopotein E, α1 antikimotripsin i neke druge proteine.

Neurofibrilarni čvorovi građeni su od neurofilamenata koji se sastoje od hiperfosforiliranog tau proteina, a izgledaju kao zavojnica sparenih filamenata pod elektronskim mikroskopom. Tau protein je povezan s mikrotubularnim sustavom i vjerovatno okuplja i stabilizira mikrotubule koji povezuju stanične organele i omogućuju intracitoplazmatski prijenos tvari. Hiperfosforizirani tau protein više se ne može vezati za mikrotubule, nakuplja se u citoplazmi i stvara neurfibrilarne čvorove. Alzheimerova demencija je također povezana sa sniženom razinom acetilkolina, acetilkolinesteraze i nikotinskih receptora.

Genetika

Točkaste mutacije u genu za prekursor amiloidnog proteina (amyloid precursor protein – APP) na kromosomu 21 dovode do ranog nastanak autosomno dominantnog oblika Alzheimerove demencije. Pronađen je samo mali broj obitelji s Alzheimerovom demencijom koje imaju mutaciju gena za APP.

APP je transmembranski protein koji alfa i beta sekretaze cijepaju u manje jedinice. Djelovanjem alfa sekretaze nastaju netoksični peptidi, a Aβ peptid nastaje cijepanjem APP pomoću beta, i nakon toga gama sekretaze. Tim procesom može nastati ili toksični Aβ42 peptid ili netoksični Aβ40 peptid.

Ispitivanja velikih obitelji s rijetkom, obiteljskom Alzheimerovom demencijom su dovela do otkrivanja 2 dodatna gena koji su nazvani presenilini. Presenilin-1 (PS-1) se nalazi na kromosomu 14, a presenilin-2 (PS-2) se nalazi na kromosomu 1.

Apolipoprotein E (ApoE), koji je uključen u transport kolesterola, kodira gen na kromosomu 19 koji ima ulogu u patogenezi obiteljske Alzheimerove demencije s kasnim oblikom i sporadičnih oblika Alzheimerove demencije. Gen ima tri alela: ε2, 3 i 4, a otprilike 40-65% bolesnika s Alzheimerovom demencijom ima bar jedan ε4 alel u usporedbi s nedementnom populacijom u kojoj je prisutnost tog alela dvostruko manja.

Klinička slika

Alzheimerova demencija najčešće započinje s blagim gubitkom pamćenja nakon čega postupno slijedi progresivna demencija koja se razvija kroz nekoliko godina. Kognitivne promjene u Alzheimerovoj demenciji imaju karakterističan slijed te počinju s poremećajima pamćenja, postupno zahvaćajući govor i vizualno-spacijalne sposobnosti. Oko petine bolesnika ima poteškoće u pronalaženju riječi, organizacijske probleme ili teškoće u snalaženju. U ranijim fazama bolesti gubitak pamćenja može proći neopaženo i pripisati se benignoj zaboravljivosti. Neki bolesnici nisu svjesni svojih poteškoća. Promjena okoline može zbuniti bolesnika i pogoršati stanje, pa se bolesnici se mogu izgubiti tijekom šetnje ili vožnje automobilom, a smještaj u novu okolinu može pogoršati stanje bolesnika.

U srednjim stadijima bolesti, bolesnici ne mogu više raditi, lako se zbune ili izgube pa uglavnom zahtijevaju cjelodnevni nadzor. Međutim, socijalni status, rutinsko ponašanje i površna konverzacija mogu se biti održani. Kasnije govor postaje poremećen, najprije imenovanje, zatim razumijevanje i napokon fluentnost govora. Apraksija onemogućuje bolesnicima izvršavanje motoričkih radnji u slijedu. Apraksija i vizualno-spacijalni defekti počinju utjecati na oblačenje, prehranu, rješavanje jednostavnih zadataka i preslikavanje geometrijskih likova. Bolesnici nisu u stanju izvršiti jednostavne računske radnje niti reći točno vrijeme.

U kasnim fazama bolesti prisutne su deluzije, uključujući deluzije krađe, nevjere ili pogrešne identifikacije osoba. Gubitak inhibicije i agresija mogu se izmenjivati s pasivnošću i povlačenjem. Poremećen je ritam spavanja i budnosti, pa noćno lutanje bolesnika može smetati ukućanima. U završnoj fazi Alzheimerove demencije, bolesnici mogu postati rigidni, tihi, inkontinentni i vezani uz krevet. Pomoć im je potrebna i pri najjednostavnijim radnjama kao što je hranjenje, oblačenje i obavljanje higijene. Smrt nastupa zbog malnutricije, sekundarnih infekcija, plućne embolije ili bolesti srca. Tipično trajanje Alzheimerove demencije iznosi 8 do 10 godina od dijagnoze.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja testovima kao što je Mini Mental Status Examination (MMSE) i složenijim neuropsihijatrijskim testovima. U ranoj fazi bolesti potrebno je isključiti ostale etiološke uzroke demencije. CT i MRI pokazuju difuznu kortikalnu atrofiju, a MRI može pokazati i atrofiju hipokampusa. PET i SPECT pokazuju hipoperfuziju i hipometabolizam u stražnjem temporoparijetalnom korteksu.

Postepeni gubitak pamćenja i orijentacije, normalni laboratorijski nalazi te MRI i CT nalaz s difuznom i/ili hipokampalnom atrofijom upućuju na Alzheimerovu demenciju. Klinička dijagnoza Alzheimerove demencije potvrđuje se postmortalnom biopsijom u oko 90% slučajeva.

National Institute of Neurological and Communicative Disorders and Stroke i Alzheimer Disease and Related Disorders Association (NINCDS/ADRDA) sastavili su kriterije za dijagnozu Alzheimerove demencije.

Kriteriji za vjerovatnu Alzheimerovu demenciju su:

  • demencija ustanovljena kliničkim pregledom, dokumentirana MMSE ili sličnim testovima i potvrđena neuropsihijatrijskim testovima
  • deficit u dva ili više kognitivnih područja
  • progresivno pogoršanje pamćenja i ostalih kognitivnih funkcija
  • nema poremećaja svijesti
  • početak između 40. i 90. godine života, a najčešće nakon 65. godine
  • odsustvo sistemskih bolesti ili neuroloških bolesti koje bi mogle dovesti do progresivnog oštećenja deficita pamćenja i drugih kognitivnih funkcija
Dijagnozu vjerovatne Alzheimerove demencije potkrepljuju:

  • progresivno pogoršanje specifičnih kognitivnih funkcija kao što su govor (afazija), motorne vještine (apraksija) i percepcija (anozija)
  • poremećeno obavljanje aktivnosti svakodnevnog života i poremećeni obrasci ponašanja
  • pozitivna obiteljska anamneza, pogotovo ako je dokumentirana neuropatološkim pretragama
  • normalni nalaz likvora i EEG-a
  • CT ili MRI dokaz atrofije mozga s progresijom na slijedećim snimkama
Ostala klinička obilježja koja govore u prilog Alzheimerove demencije nakon što se isključe ostali uzroci demencije:

  • platoi u tijeku bolesti
  • simptomi depresije, nesanice, inkontinencije, deluzija, iluzija, halucinacija, nagle epizode značajnih pogoršanja verbalnih, emocionalnih i tjelesnih funkcija, poeećaji seksualnosti i gubitak težine
  • ostali neurološki poremećaji, pogotovo u uznapredovalijim stadijima kao što su motorni simptomi s povišenim tonusom, mioklonusima ili poremećajem hoda
  • epileptički napadi u uznepredovalim stadijima
  • CT ili MRI uredan nalaz za dob
Obilježja koja čine dijagnozu vjerovatne Alzheimerove demencije nesigurnom ili dvojbenom:

  • nagli nastup simptoma
  • fokalni neurološki simptomi tijekom razvoja bolesti kao što su hemipareza, gubitak osjeta, defekti vidnog polja i poremečaji koordinacije
  • epileptički napadi i poremećaji hoda u početku ili u ranom tijeku bolesti
Dijagnoza moguće Alzheimerove demencije može se postaviti:

  • u prisutnosti demencije u odsutnosti ostalih neuroloških, psihijatrijskih ili sistemskih bolesti koje mogu uzrokovati demenciju i prisustvo oscilacija simptoma na početku ili tijekom razvoja bolesti
  • u prisutnosti druge sistemske ili neurološke bolesti koja može dovesti do demencije, ali ne smatra se da je ta bolest uzrokovala demenciju
  • kada se utvrdi postupno progresivni kognitivni u nedostatku drugih uzrkoka koji bi ga mogli objasniti

Kriteriji za definitivnu dijagnozu Alzheimerove demencije:


  • svi kriteriji za vjerovatnu Alzheimerovu demenciju
  • patohistološki nalaz tipičnih promjena za Alzheimerove demencije na uzorku dobivenom na obdukciji ili biopsijom mozga
Liječenje

Ne postoji kauzalno liječenje Alzheimerove demencije. Liječenje je usmjereno na primjenu inhibitora acetilkolinesteraze i na simptomatsko rješavanje problema ponašanja.
U liječenju Alzheimerove demencije primjenjuju se inhibitori acetilkolinesteraze (takrin, donepezil, rivastigmin, galantamin) koji inhibirajući razgradnju, dovode do povećanja razine acetilkolina. Inhibitori acetilkolinestereze poboljšavaju bolesnikovo svakodnevno funkcioniranje i smanjuju propadanje kognitivnih funkcija u razdoblju do 3 godine.
U liječenju se primjenjuje i memantin, antagonist glutamatergičkih NMDA receptora za kojeg je pokazano da može donekle usporiti napredovanje bolesti.
Selektivni inhibitori ponovnog pohranjivanja serotonina (SIPPS) koriste se u liječenju depresije, epileptički napadaji liječe se odgovarajućim antiepilepticima, psihomotorni nemir može se smanjiti primjenom sedativa i neuroleptika.

Izvor: www.psihonet.com (Prof. dr. sc. Zlatko Trkanjec, dr. med.)
[Vrh] Go down
BrokenLady1983





F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Empty
PostajNaslov: Re: F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti   F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptyned ruj 20, 2015 11:05 am

Admin je napisao/la:
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
- F00.0 Demencija u Alzheimerovoj bolesti, sa ranim pocetkom
- F00.1 Demencija u Alzheimerovoj bolesti, sa kasnim pocetkom
- F00.2 Atipična ili mješovita demencija u Alzheimerovoj bolesti
- F00.9 Demencija u Alzheimerovoj bolesti, neoznacena


Poštovani,kod mog svekra je,koji je u utorak pušten iz bolnice,dijagnoza DEMENTIO MIXTA.Čitala sam na internetu i tražila objašnjenja što to znači i naišla na objašnjenje da je u pitanju atipična ili mješovita demencija u Alzheimeru.Da li je to pravo objašnjenje?Da li postoji kakva udruga ili netko treći da mogu se obratiti kako da se prema njemu ponašam i ophodim,kako da reagiram kada on nekamo želi a ne smije....Oprostite,ali sve ovo mi je novo i ne znam odakle početi...
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Empty
PostajNaslov: Re: F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti   F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Emptypon lis 05, 2015 10:15 am

[Vrh] Go down
Sponsored content





F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Empty
PostajNaslov: Re: F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti   F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti Empty

[Vrh] Go down
 
F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Razne bolesti
» Rijetke bolesti
» Kako živjeti s psihičkom bolesti
» F12 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom kanabinoida

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: UPOMOĆ! ŠTO MI JE?! :: F00-F09 Organski i simptomatski mentalni poremećaji-
Forum(o)Bir: