Psihijatrija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Psihijatrija

mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
 
Početna stranicaPočetna stranica  Latest imagesLatest images  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  Login  
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
F20 SHIZOFRENIJA Emptyned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
F20 SHIZOFRENIJA Emptypet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
F20 SHIZOFRENIJA Emptysri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
F20 SHIZOFRENIJA Emptyčet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
F20 SHIZOFRENIJA Emptypon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
F20 SHIZOFRENIJA Emptypet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
F20 SHIZOFRENIJA Emptyčet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
F20 SHIZOFRENIJA Emptysri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
F20 SHIZOFRENIJA Emptyned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
F20 SHIZOFRENIJA Emptysri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
F20 SHIZOFRENIJA Emptypon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
F20 SHIZOFRENIJA Emptyčet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
F20 SHIZOFRENIJA Emptypet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
F20 SHIZOFRENIJA Emptyned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
F20 SHIZOFRENIJA Emptyuto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
oľujak 2024
ponutosričetpetsubned
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking reddit      

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

 

 F20 SHIZOFRENIJA

Go down 
+2
harry
Admin
6 posters
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
Admin



F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptyčet vel 19, 2009 8:09 am

F20 Shizofrenija
- F20.0 Paranoidna shizofrenija
- F20.1 Hebefrena shizofrenija
- F20.2 Katatona shizofrenija
- F20.3 Nediferencirana shizofrenija
- F20.4 Postshizofrena depresija
- F20.5 Rezidualna shizofrenija
- F20.6 Obična shizofrenija
- F20.8 Druga shizofrenija
- F20.9 Shizofrenija, nespecifična


Zadnja promjena: Admin; čet vel 19, 2009 10:36 am; ukupno mijenjano 2 put/a.
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptyčet vel 19, 2009 8:46 am

Pojam shizofrenija nastao je od grckih rijeci:

„schizein“ (razdvojiti) + „fren“ (duša)

Shizofrenija je jedan od najtežih psihickih poremecaja. Shizofreni proces zahvaca cjelokupnu bolesnikovu licnost. Sve psihicke funkcije su narušene a postoje i tjelesni znaci koji prate ovaj poremecaj. Shizofrene osobe vrlo cesto gube kontakt sa stvarnošcu, pate od ideja proganjanja, npr. misle da ih proganjaju „marsovci“, špijunske službe ili netko drugi. Emocije oboljelih od shizofrenije vrlo su cesto neprimjerene situaciji u kojoj se nalaze ili onome što govore. Karakteristike takvih bolesnika je gubitak volje za život, povlacenje iz života u zamišljeni svijet te psihicka opustošenost.
Osobe koje pate od shizofrenije vide svijet oko sebe iskrivljeno, kao da im je sve nekako crno, bez ikakvog smisla pa se iz tog razloga povlace u svoj tzv. bolji svijet.
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptyčet vel 19, 2009 8:46 am

Ponešto o shizofreniji

Malo je bolesti oko koje postoje tolike kontroverze kao što je shizofrenija (negdje ćemo naći i naziv "šizofrenija"). Čak se ne možemo dogovoriti niti oko njenog naziva, pa je danas neki nazivaju shizofrenija, dok drugi ustrajavaju na nazivu šizofrenija. Naziv dolazi od grčke složenice: "shizo" - cijepam + "fren" - duša, razum).

Objašnjavanje shizofrenije može početi s definicijama što sve ona nije:
- podvojena ili višestruka osobnost
- uzrokovana ponašanjem roditelja ili načinom kako je netko odgajan
- neizlječiva
- garancija da će se oboljela osoba ponašati nasilno
- garancija da će oboljela osoba boraviti u bolnici do kraja života.

Ova bolest predstavlja jako teško stanje i za oboljeloga, ali i za njegovu obitelj - međutim nada postoji. Kod oko 1 osoba koje razviju sliku shizofrenije dolazi do potpunog oporavka. U posljednjih nekoliko godina napravljen je napredak u liječenju ove bolesti - stoga, oboljeli od shizofrenije mogu većim djelom nastaviti s normalnim načinom života, što uključuje i održavanje uspostavljenih društvenih i socijalnih kontakata u obitelji, i među prijateljima.

Koji su simptomi shizofrenije?

Simptomi kod shizofrenije mogu se podijeliti na pozitivne i negativne.
Pozitivni simptomi se češće javljaju u akutnim fazama ili u početnim fazama bolesti. Negativni simptomi se češće javljaju kod dugoročnog tijeka bolesti.

Pozitivni simptomi uključuju:

- halucinacije: javljaju se kad bolesnik nešto vidi, čuje, osjeća, ili miriše, a da za to ne postoji stvarni izvor podražaja. Iskustvo osjeta i doživljaja nastaje u samim osobama.

- lažna uvjerenja, obmane: često postoje dokazi koji ukazuju da se radi o obmanama, no osoba bez obzira na bilo koje logično objašnjenje i dalje vjeruje čvrsto u njih. Druge osobo doživljavaju bolesnikove obmane kao nevjerojatne za koje očito ne postoji utemeljenje u stvarnosti.

Osobe će često izvlačiti zaključke iz svojih obmana, koje će ga odvesti do drugih obmana. "Često postoje ljudi ili organizacije koje ih proganjaju i pokušavaju uhvatiti (paranoidne obmane, obmane proganjanja)".

- problemi u razmišljanju: tijek misli može postati brz dezorganizirani tijek koji premeće po mozgu, a može biti povezan i sa iznenadnim pražnjenjem uma od svih misli (blokada). Također mogu postojati i obmane u vezi samih misli: bolesnici misle da sve što razmišljaju svi oko njih jednostavno mogu ćuti, da su zamijenjeni s nekim drugim i sl.

- raspoloženje: može se brzo izmjenjivati i često je neprilagođeno situaciji.

Ostali simptomi:

Zbog svih gore spomenutih promjena nije iznenađujuće da bolesnici često postaju ekstremno preokupirani nečim, lagano se ometaju i dekoncentriraju, ili pak postaju povučeni. Različiti ljudi će iskusiti različite obrasce ponašanja - s različitim stupnjem ozbiljnosti simptoma.

Gotovo uvijek postoji nemogućnost bolesnika u shvaćanju svoje bolesti.

Kada jednom prođe akutna faza bolesti, bolesnik može stupiti u kroničnu fazu u kojoj prevladavaju tzv. negativni simptomi. Oni mogu uključivati manjak motivacije, povlačenje, izbjegavanje drugih ljudi. Često, simptomi iz akutne faze mogu ostati i duže, kroz kroničnu fazu, međutim u kroničnoj fazi nisu tako teški i jako izraženi.

Obmane i halucinacije se mogu nastaviti, ali bolesna osoba će biti u mogućnosti odvojiti takve pojave od drugih uvjerenja i svakodnevnih društvenih interakcija. Bolesnika je potrebno kontinuirano uvjeravati da su njegovi simptomi zaista plod bolesti.

Ove činjenice mogu deprimirati svakoga čiji je prijatelj ili bliski član obitelji šizofreničar. Međutim, treba napomenuti dvije važne činjenice:
- postoje različiti stupnjevi težine bolesti - neće svaka osoba s dijagnosticiranom šizofrenijom iskazivati potpunu kliničku sliku bolesti
- ova bolest se može liječiti - psihološkim tretmanima i lijekovima koji, posebno ili zajedno, mogu znatno poboljšati sliku bolesti i njen konačni ishod.

Kako je čest ovaj poremećaj?

Otprilike 1% ljudi će razviti sliku šizofrenije tijekom svog života. Izgleda da postoji genetska predispozicija za razvijanje bolesti. Među ljudima čiji je roditelj bolestan, ili brat ili sestra, njih 10-15% će razviti poremećaj. Kod djece čija oba roditelja imaju šizofreniju, njih 40% će razviti bolest. Stopa rizika ostaje nepromijenjena, bilo da su djecu odgajali roditelji, bilo da su djeca bila posvojena u drugu obitelj.

Muškarci su u najvećem riziku za razvijanje šizofrenije između 15 i 35 godine života, s najvećim rizikom u dvadesetim godinama. Žene imaju najveći rizik također u dvadesetim godinama života - dok je rizik kod žena manji u tim godinama nego što je to slučaj među muškarcima, nakon 20-tih godina rizik ne opada kao muškaraca, nego čak on postaje veći kod žena.

Što se događa s osobama kod kojih se razvije shizofrenija?

20-25% osoba više nikad neće razviti akutni relaps, 20-25% će imati više od jedne akutne faze, ali će biti stabilni tijekom terapije lijekovima. 40-50% će razviti dugotrajne kronične faze. Među mlađim bolesnicima na početku akutne faze postoji izraženi rizik od pokušaja samoubojstva.
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptyčet vel 19, 2009 8:47 am

Da li je shizofrenija nasljedna bolest?

Shizofrenija je čest i težak duševni poremećaj koji se odlikuje gubitkom veze sa stvarnošću (psihozom), halucinacijama (krivim percepcijama), deluzijama (krivim uvjerenjima), nenormalnimrazmišljanjem, izostankom afekta (ograničen spektar emocija), smanjenom motivacijom te poremećenimradnim i socijalnim funkcioniranjem. Premda je specifičan uzrok bolesti nepoznat, shizofrenija ima biološku osnovu. Model stresne ranjivosti je najšire prihvaćen model (produkt ranjivosti i okolišnog stresora). Iako većina osoba sa shizofrenijom nema pozitivnu obiteljsku anamnezu, umiješani su genetski faktori. Osobe, čiji rođak u prvom koljenu boluje od shizofrenije, imaju oko 15%-tni rizik za razvijanje poremećaja, za razliku od 1%-tnog rizika opće populacije. U jednojajčanog blizanca, čiji blizanac ima shizofreniju, vjerojatnost da i on oboli iznosi više od 50%.

Da li se shizofrenija može izliječiti?

Tijekom jednogodišnjeg razdoblja prognoza je usko povezana s pristajanjem na uzimanje propisanih lijekova. Tijekom dužeg razdoblja prognoza varira. 1/3 pacijenata postigne značajno i trajno poboljšanje, 1/3 se stanje poboljša, ali imaju intermitentne recidive i zaostajuću nesposobnost, a 1/3 pacijenata je teško i trajno onesposobljena.
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Shizofrenija - mit ili bolest   F20 SHIZOFRENIJA Emptyčet vel 19, 2009 12:09 pm

Brojni su, osebujni i raznovrsni simptomi koji se viđaju u shizofrenih olesnika, kao što zorno ilustrira iskaz jednog shizofrenog bolesnika: "Shizofren vidi drvo, osjeća kako je umrla njegova majka, smije se, a pri tomu kaže da je ljut"

Nitko još sasvim pouzdano ne zna što je to shizofrenija osim da je to teška duševna bolest koja je posljedica poremećenog biokemizma mozga. Bolesnicima onemogućuje razlučiti subjektivni doživljaj od objektivne stvarnosti, može posve opustošiti ličnost, dovodi do poremećaja važnih psihičkih funkcija i ponašanja s izraženim oštećenjem socijalnog, radnog i obiteljskog funkcioniranja. Pogađa jednog od stotinu ljudi, bez obzira na rasu, spol, obrazovanje i socijalni status, a njezine najčešće žrtve su mladi ljudi u životnoj dobi od 16 do 30 godina. Suvremene spoznaje omogućuju uspješno liječenje što za veliki broj oboljelih može značiti posve normalan život.

Uzroci velika zagonetka

Što su uzročnici shizofrenije i kako oni dovode do pojave bolesti te što sve utječe na tijek, prognozu i ishod bolesti velika je zagonetka. Na rješavanju ove zagonetke radi ogroman broj znanstvenika koji istražuju različite neurobiološke, psihodinamske, antropološke, evolucijske, sociodinamske i kulturološke procese koji bi mogli pridonijeti nastanku i razvoju shizofrenih poremećaja. Brojna genetska, biokemijska, psihofarmakološka, neuroimunološka, neuroanatomska, neuroendokrinološka i druga istraživanja nastoje osvijetliti biologijsku podlogu shizofrenije. Psihodinamičari tragaju za odgovorom zašto se shizofreni bolesnici povlače iz realiteta u svijet fantazije te koliko obiteljska psihodinamika i rane psihotraume utječu na nastanak i očitovanje ove teške bolesti. Socioantropološka istraživanja usmjerena su na rasvjetljavanje evloucijske, etnoantropološke i socijalne uvjetovanosti i osebujnosti shizofrenije.
Čini se kako su biološki čimbenici važniji u stvaranju predispozicije za shizofreni poremećaj, dok su psihosocijalni čimbenici precipitirajući agensi.
Predisponirajući čimbenici, koji određuju sklonost razvoju shizofrenog poremećaja mogu biti genetski, virusni, prenatalna i porođajna oštećenja mozga, itd.
Precipitirajući čimbenici, kao što su različiti psihološki, interpersonalni, socijalni i kulturološki, također značajno utječu kako na pojavu tako i na tijek i ishod shizofrenih poremećaja.

Dvadesetih godina ovog stoljeća počinje se istraživati shizofreniju u kontekstu obitelji. Prvi istraživači nalaze posredne dokaze za genetsko prenošenje shizofrenije (1916. g.), a druga grupa se posvećuje proučavanju poremećenih odnosa u obitelji te njihovoj ulozi u nastanku shizofrenije. Uloga obitelji u nastanku shizofrenije se danas ne vidi kao uzročno-posljedični odnos.
Smatra se da obitelj nije kriva za bolest svog člana, ali poremećeni obiteljski odnosi su znatno veće opterećenje za oboljelog od shizofrenije te je neizbježno, ukoliko postoje, prepoznati patološke obrasce i uključiti obitelj u liječenje.

Pakao iskrenute stvarnosti

Brojni su, osebujni i raznovrsni simptomi koji se viđaju u shizofrenih bolesnika. Kao što zorno ilustrira iskaz jednog shizofrenog bolesnika "shizofren vidi drvo, osjeća kako je umrla njegova majka, smije se, a pri tomu kaže da je ljut".
Postoje različiti pokušaji klasificiranja simptoma koji se javljaju u shizofrenim poremećajima. Liddleova klasifikacija pokušava razvrstati sve simptome shizofrenije u tri sindroma koji označavaju shizofrene psihopatološke procese:
1) sindrom psihomotornog osiromašenja koji se očituje osiromašenjem govora, afekata i spontanih kretnji
2) dezorganizacijski sindrom koji se karakterizira formalnim poremećajima mišljenja i neprikladnim afektivitetom
3) sindrom iskrivljavanja ili distorzije realiteta koji se očituje sumanutim idejama i halucinacijama.

Prikazati ćemo shizofrene simptome ne prema psihičkim funkcijama koje su na manje ili više osebujan način poremećene, već prema dominirajućim psihopatološkim procesima u pojedinim oblicima shizofrenije, kao i u pojedinim fazama razvoja bolesti.
Specifični simptomi shizofrenije povezani su s raznovrsnim psihopatološkim procesima kao što su:

1. iskrivljeno doživljavanje stvarnosti - predstavlja psihotičnu dimenziju bolesti i tijesno je povezan s poremećajima mišljenja i opažanja:
- sumanute ideje - nelogične, nerealne i čudne ideje koje se uvjeravanjem i predočavanjem činjenica ne mogu korigirati jer su odraz bolesnog doživljavanja stvarnosti, pacijent u njih sve čvršće vjeruje i počinje se ponašati u skladu s njima.
- iluzije i halucinacije - poprilično su česte i predstavljaju teške poremećaje kada shizofreni bolesnik percipira nešto što objektivno ne postoji. Najčešće su slušne i tipične su za shizofreniju. Od ostalih možemo spomenuti halucinacije organskih osjeta, halucinacije povezane s osjetilima dodira, mirisa, okusa ili vida.
- poremećaji doživljavanja vlastitog ja: gubitak osjećaja vlastitosti svojih želja, emocionalnih stanja i postupaka tako da se bolesnicima čini kako im netko oduzima ili nameće misli, tjera ih da nešto učine i slično;
- pucanje i gubitak granica vlastitog ja dovodi do osjećaja spajanja s bilo kojim objektom u svijetu ili u univerzumu;
- fenomen depersonalizacije očituje se u doživljaju bolesnika da se mijenjaju, da to više nisu oni jer sami sebi izgledaju nekako čudno pa sve do sumnje u vlastito postojanje;
- dezintegracija ličnosti može dovesti do osjećaja da su u shizofrenom bolesniku prisutne dvije ili više osoba;
- fenomen transformacije ličnosti očituje se osjećajem i tvrdnjama bolesnika da je on netko drugi, druga ličnost ili životinja čemu se sukladno i ponaša;
- fenomen derealizacije ili metamorfopsije okoline znači da bolesnik ima osjećaj da se okolina nekako promijenila, postala nekako čudna, sve je nekako dugačije.
- nedostatak kritičnosti i uvida u bolest - obilježje je svih psihotičnih poremećaja. Shizofreni bolesnici nerijetko poriču da su bolesni, odbijaju uzeti lijekove ili predloženu im hospitalizaciju. Stupanj nekritičnosti varira od toga da npr. prepoznaju bolest, ali umanjuju značaj simptoma pa sve do ekstremnih slučajeva gdje negiraju da su ikada imali psihičke smetnje, odbijaju bilo kakvu suradnju s medicinskim osobljem i liječenje objašnjavaju kao oblik proganjanja ili kazne.

2. povlačenje iz stvarnosti - autizam predstavlja shizofreno povlačenje iz stvarnosti u vlastiti magijski svijet fantazija, simbola, želja i strahova. Može biti prisutan u različitom stupnju s tim da se potpuni prekid s realitetom rijetko viđa. Naime, istodobno s udaljavanjem ili bijegom od stvarnosti, prisutne su i težnje za očuvanjem ili ponovnim zadobivanjem izgubljene realnosti. Katatoni stupor predstavlja stanje potpune motoričke blokade kada bolesnik niti govori niti reagira na vanjske podražaje, ne uzima hranu, djeluje posve nezainteresirano za svoju okolinu, kao da ne čuje što mu se govori. To je samo prividno jer je bolesnik posve bistrog senzorija i prati i registrira sve što se događa oko njega, ali ne reagira.

3. dezorganizacija psihičkih funkcija i dezintegracija ličnosti - misli kaotične, logički nepovezane, zbrkane, nejasne, nesređene, nerazumljive ili teško razumljive, iznošenje ideja ili poduzimanje aktivnosti je sasvim hladno s neprimjerenim emocijama koje inače u zdravih osoba pobuđuju prikladne osjećaje (smije se dok govori o smrti); ono što bi trebalo dovoditi do radosti u njih izaziva žalost i obrnuto; ono što doživljava mimikom drugačije izražava (tužan je, a smije se), istodobno mogu biti prisutne suprotne emocije prema osobama, objektima, događajima, situacijama i aktivnostima, dezorganizacija ponašanja od dječje luckastog i smiješnog do nepredvidive uzbuđenosti, srditosti i agitacije pa pacijent može imati smetnje u izvođenju svakodnevnih životnih aktivnosti; značajno smanjenje u reaktivnosti na okolinu ili pojačana nesvrsishodna reaktivnost i psihomotorička hiperaktivnost, bizarne i neprirodne kretnje ili držanje što ponekad može izgledati vrlo groteskno; mehaničko i šablonizirano ponavljanje istih, obično nesvrsishodnih pokreta, radnji i govora ili zauzimanje uvijek istog položaja tijela,...

4. osiromašenje psihičkih funkcija i ličnosti - ovi simptomi poznati su još i kao negativni simptomi shizofrenije:
- emocionalno osiromašenje - doimaju se kao emocionalno hladne i udaljene osobe nezainteresirane za svoju okolinu; ne mogu prilagoditi svoje osjećaje novonastaloj situaciji; smanjuje se ili se gubi izražajnost lica i pogleda; gubi se sposobnost uživanja i doživljavanja zadovoljstva u sve većem broju situacija i aktivnosti kojima se normalni ljudi vesele.
- slabljenje volje - nesposobnost započinjanja i održavanja k cilju usmjerenog ponašanja.
- osiromašenje psihomotorike - negativizam tj. odbijanje naloga ili zamolbi upućenih bolesniku; osiromašenje kretnji i motoričke ekspresije od blage usporenosti do stupora; držanje tijela ili pojedinih dijelova dugo vremena u nepromijenjenom položaju; voštana savitljivost tj. poseban otpor mišića pri pasivnom pokretanju ekstremiteta bolesnika.
- kognitivno osiromašenje - siromaštvo govora tj. smanjenje duljine i sadržaja spontanog govora; mišljenje postaje stereotipno tj. ponavljaju se fiksne ideje ili teme; slabi apstraktno mišljenje pa se ne razumiju poslovice, simbole, sve se tumači bukvalno; koncentracija i fokusiranje na neki zadatak su otežani.
- slabljenje životne motivacije i vitalni dinamizam - prolazno ili trajno. Smanjenje poriva za samoodržanjem očituje se u prestanku uzimanja hrane ili uzimanju minimalnih količina. Ne brinu se o sebi, izgledaju zapušteno, obrambene i zaštitne reakcije su smanjene što ih može dovesti do stradavanja. Vremenom se razvija sve veća sklonost ka samoubojstvu, s tim da shizofreni bolesnici često sebi oduzimaju život na najbrutalniji način ili se unakaze. Gotovo da nema projekcije ličnosti u budućnost, nema dugoročnih planova ni želja. Gube interes za suprotni spol i seks, postaju ravnodušni i ništa ih ne veseli.
- poremećaji ponašanja i socijalnog funkcioniranja:
- paranoidno ponašanje: potaknuto sumanutim idejama;
- autodestruktivno ponašanje: obično se radi o vrlo bizarnim načinima samopovređivanja;
- agresivno ponašanje: može biti više ili manje izraženo u bilo kojem obliku bolesti.

Od nespecifičnih simptoma shizofrenije možemo spomenuti anksioznost, depresiju i seksualne disfunkcije. Anksioznost je vrlo česta, posebice u akutnim epizodama bolesti. Gotovo su redovito prisutne vegetativne pojave i tjelesni simptomi kao što su tahikardija (ubrzan rad ili lupanje srca), arterijska hipertenzija (povišen krvni tlak), vlažni dlanovi, midrijaza (široke zjenice), itd. Depresija je često prisutna. Može biti sastavni dio kliničke slike, ali i izazvana liječenjem i uvidom u bolest. Često je pisutna u početku bolesti, ali specifični simptomi shizofrenije su upadljiviji i više privlače pozornost okoline i liječnika, tako da se depresivnost često previdi. Seksualne disfunkcije su česte i mogu biti različitog oblika i intenziteta (smanjeni interes za seks, pojačan interes za seks, egzibicionizam, sadomazohizam, strah da ne postanu homoseksualci, itd.)

Ovisno o prevladavajućim simptomima u vrijeme procjene razlikujemo različite tipove shizofrenija. Premda je teško posve predvidjeti prognozu i ishod liječenja različitih tipova shizofrenije, može se reći kako je paranoidni tip sklon najblažem, a hebefreni tip najtežem tijeku bolesti.

Važno je istaknuti kako ishod liječenja u velikoj mjeri ovisi o tomu kada je započeto liječenje, u ranoj ili poodmakloj fazi bolesti. Ako se liječenje započne što ranije, to su veće šanse za brže i potpunije povlačenje simptoma bolesti.

Paranoidna shizofrenija - Bitno je obilježje ovog tipa shizofrenije prije svega prisutnost upadljivih sumanutih ideja, a nešto malo rjeđe i slušnih halucinacija, pri čemu su kognitivne funkcije i osjećaji relativno očuvani.
Popratni simptomi uključuju još anksioznost, srdžbu, suzdržanost i svadljivost.
Premorbidna ličnost (karakteristike ličnosti prije pojave bolesti) je često karakteristična: radi se o afektivno hladnim osobama, koje su često nezadovoljne, kivne na druge, sarkastične i svadljive.

Hebefrena shizofrenija - To je zapravo dezorganizirani tip shizofrenije, a bitna obilježja su bizarno ili blesasto ponašanje, nepovezan govor i osjećajna tupost ili prisustvo neodgovarajućih osjećaja. Obično počinje u vrijeme puberteta ili rane adolescencije otkuda dolazi i naziv grč. hebeos - dječak, phrenos - duša. Prognoza je obično loša zbog progredijentnog tijeka te brze dezintegracije i propadanja ličnosti.

Katatona shizofrenija - Bitna obilježja ovog oblika shizofrenije su izražene psihomotoričke smetnje koje uključuju motoričku nepokretnost (katatoni stupor) ili pojačanu motoričku aktivnost, izraženi negativizam, mutizam, neobične voljne pokrete, eholaliju i ehopraksiju. Tijek bolesti obično je intermitentan s dosta dobrim remisijama i recidivima, a prognoza je relativno povoljna.

Nediferencirana shizofrenija

Post-shizofrena depresija - Radi se o depresivnoj epizodi koja može biti produljena, a predstavlja produžetak bolesti kada su shizofreni simptomi već oslabili ili nestali.

Rezidualna shizofrenija - Radi se o stanju kada više nema upadljivih psihotičnih, produktivnih ili dezorganiziranih simptoma shizofrenije kao što su sumanute ideje, halucinacije, nepovezan govor ili dezorganizirano ponašanje, a dogodila se barem jedna epizoda shizofrenije.

Shizofreniformni poremećaj - Ovaj poremećaj nalazi se između kratkog psihotičnog poremećaja u kojega simptomi traju najmanje jedan dan, ali kraće od jednog mjeseca, i shizofrenije za čiju dijagnozu je potrebno da simptomi traju najmanje 6 mjeseci.

Dogovoreni dijagnostički kriteriji

Dijagnoza se postavlja na temelju dogovorenih dijagnostičkih kriterija koji jasno definiraju simptome koje pacijent mora, smije ili može imati, kao i simptome i znakove koji ne smiju biti prisutni da bi se mogla postaviti dijagnoza nekog od oblika shizofrenije. U svakodnevnoj praksi na snazi je Međunarodna klasifikacija bolesti - 10. revizija (ICD-10), dok se američka DSM-IV više primjenjuje u kliničkim istraživanjima.
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptyčet vel 19, 2009 12:09 pm

Uspješno liječenje - najveći izazov suvremene psihijatrije

Uspješno liječenje shizofrenije predstavlja jedan od najvećih izazova u suvremenoj psihijatriji. Prije otkrića antipsihotika prevladavao je terapijski nihilizam Kada su Delay i Deniker 1952. izvijestili o povoljnom učinku klorpromazina u liječenju shizofrenije nastupila je psihofarmakološka revolucija. Primjena antipsihotika omogućila je humanizaciju psihijatrijskih ustanova, promjenu stavova prema shizofrenim bolesnicima, uvođenje tzv. sustava otvorenih vrata, reintegraciju u zajednicu velikog broja duševnih bolesnika, prestrukturiranje sustava psihijatrijske skrbi i zaštite, itd. Danas nam na raspolaganju stoji veliki broj raznovrsnih antipsihotika koji uz socioterapijske metode liječenja daju nadu i omogućuju velikom broju shizofrenih bolesnika da se teška bolest posve potisne ili drži pod kontrolom.
Međutim, veliki broj bolesnika ne iskoristi svoju šansu zbog različitih razloga, a ni mnogi liječnici psihijatri ne primjenjuju suvremena psihijatrijska dostignuća u liječenju ove opake i teške bolesti.
Zbog prirode bolesti shizofreni bolesnici često odbijaju i samu pomisao ili aluziju na to da su možda bolesni kao i farmakoterapijsku ponudu da im se pomogne. Odbijaju otići psihijatru, a i ako odu na uporno inzistiranje obitelji, tada najčešće samo traže potvrdu da je s njima sve u redu. Nažalost, najveći broj bolesnika dolazi u dodir s psihijatrom nakon što bolest traje već neko dulje vrijeme, kada dođe do jačih sukobljavanja s okolinom ili izrazito čudnog i bizarnog ponašanja. Katkada su shizofrena doživljavanja tako zastrašujuća za samog bolesnika da i sam potraži psihijatrijsku pomoć.
Od izuzetne je važnosti strpljivo i prikladno bolesniku i njegovoj obitelji objasniti prirodu njegove bolesti i naglasiti važnost što ranijeg početka farmakoterapije kako bi se zaustavio shizofreni proces u što ranijoj fazi. S obzirom da je shizofrenija složena bolest mozga, prvi i najvažniji korak je pridobiti bolesnika da započne s uzimanjem prikladne antipsihotične terapije.
Farmakoterapija je neophodni preduvjet za cjelovito i uspješno liječenje shizofrenije. Ona omogućuje ne samo potiskivanje simptoma, nego i postizanje kritičkog uvoda bolesnika u bolest i njegovu aktivnu ulogu u zaustavljanju bolesnog procesa i otklanjanju njegovih posljedica.
Međutim, farmakoterapija nije dostatna za pobjedu nad shizofrenijom te je nužna i primjena različitih psihoterapijskih i socioterapijskih tehnika i metoda, psihoedukacija bolesnika i njegove obitelji, obiteljska psihoterapija, individualna bihejvioralna terapija, itd.
Važno je istaknuti kako su shizofreni bolesnici u ranom stadiju razvoja bolesti veoma osjetljivi na potencijalne nuspojave antipsihotika. Prikladnim izborom antipsihotika i optimizacijom njegove doze mogu se izbjeći mnoge neugodne nuspojave što je od velike važnosti za tzv. "compliance" ili daljnju suradnju bolesnika u liječenju i redovito uzimanje antipsihotika. Bolesniku treba svratiti pozornost na mogućnost određenih nuspojava i unaprijed mu reći kako se te nuspojave mogu otkloniti. Smanjivanjem doze neke se nuspojave, kao primjerice hipersedacija ili hipersalivacija, mogu smanjiti ili eliminirati, katkada je potrebno dati korektnu terapiju kao primjerice antiholinergike u slučaju ranih ekstrapiramidnih nuspojava, a nekada je nužno promijeniti antipsihotik. Treba imati na umu da je moguća paradoksalna pojava ekstrapiramidnih nuspojava kada se smanjuje doza antipsihotika koji ima izražen antiholinergički učinak samo u visokim dozama.

Danas nam je na raspolaganju veliki broj raznovrsnih antipsihotika što je bitno unaprijedilo mogućnosti liječenja. Antipsihotici prve generacije su i danas u mnogim zemljama lijekovi prvog izbora, prije svega u liječenju akutnih psihotičnih epizoda shizofrenije, ali nerijetko i kao terapija održavanja. U tu grupu ubrajamo promazine, perazin, flufenazin, haloperidol, tioridazin.
Antipsihotici druge generacije nastali su kao rezultat potrage za antipsihoticima bez ekstrapiramidnih nuspojava što je u značajnoj mjeri i postignuto. Međutim, i antipsihotici iz ove skupine mogu imati ozbiljne nuspojave, ali u svakom slučaju predstavljaju značajno obogaćenje terapijskih mogućnosti shizofrenije. Predstavnici su sulpirid i klozapin.
Antipsihotici treće generacije predstavljaju vidan napredak u liječenju shizofrenije kako zbog bolje podnošljivosti tako i zbog mogućnosti rane primjene ovih antipsihotika još u premorbidnoj i u prodromalnoj fazi te u prevenciji relapsa (ponovnog izbijanja) shizofrenije nakon uspostavljanja remisije (smirenja) akutnih psihotičnih simptoma. Omogućuju i veću kvalitetu življenja, jednostavno se doziraju, svega jednom dnevno.
Drugim riječima, novi su antipsihotici povećali naša očekivanja od farmakoterapije shizofrenije i podigli razinu terapijskih standarda. Njihovom primjenom postiže se: 1) veći stupanj oporavka ili remisije u liječenju akutne psihotične epizode, 2) manja stopa relapsa bolesti, 3) manji kumulativni učinak bolesti, 4) bolja dugoročna prognoza bolesti, 5) veća kvaliteta življenja. Predstavnici su risperidon i olanzapin.

Nova epizoda može se izbjeći
- primjenom antipsihotika u dovoljnoj dozi, dovoljno dugo
- promjenom odnosa u obitelji
- psihoedukacijom bolesnika i njegove obitelji
- uključivanjem bolesnika u podržavajuće grupe samopomoći
- kognitivno-bihejvioralnom terapijom

Izvor: Detaljnije o shizofreniji možete pročitati u reviji za psihološku medicinu i primijenjenu psihologiju Pro Mente Croatica broj 9-10 / 15. lipnja 2000.
[Vrh] Go down
harry

harry



F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptyned oľu 22, 2009 10:54 am

Gen ključan za razvoj i liječenje shizofrenije
21.03. 2009. 10:58

Dvije nove studije ukazuju da bi gen DISC1 mogao imati ključnu ulogu u nastajanju i liječenju shizofrenije jer mutirana verzija tog gena ometa rast i razvoj stanica u mozga, a sam gen djeluje poput litija, stabilizatora raspoloženja
[Vrh] Go down
gogatom58





F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptysub kol 28, 2010 4:57 pm

moja šizofrenija se pogoršava. čula sam da je to progresivna bolest.
[Vrh] Go down
davor10





F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptypon sij 31, 2011 12:53 am

Ja sam več 3 godine u remisiji.
Iako radim puno radno vrijeme več 3 godine nemam ni dana bolovanja.
Na poslu sam dobio kratke pauze tako da odem na zrak.
Godišnji obično uzmem u svibnju i listopadu kada su manje gužve i dobro je vrijeme za odlazak u prirodu.
[Vrh] Go down
harry

harry



F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptypon sij 31, 2011 5:19 pm

gogatom58 je napisao/la:
moja šizofrenija se pogoršava. čula sam da je to progresivna bolest.
Krivo, svaka psihička bolest ima svoj početak, rast i gornju granicu, ovisno o tome kad je započeto liječenje, i sama kulminacija je ponaosob različita..što se kasnije otkrije, to je "teže" liječenje, ali ne i stavljanje bolesti pod kontrolu. O ovome ovise mnogi faktori..od obitelji pa do radnog okruženja, kako vidimo i sami davor10 se je uspio socijalno prilagoditi uz pomoć radnih kolega....ništa nije nemoguće, osim dvije stvari.... ostati vječito mlad i nikad ne umrijeti (mislim na ovozemaljski život)...stoga gogatom58, ne se plašiti, da, bit će možda i gore, ali ne odustati..nada umire posljednja Wink
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptyned vel 13, 2011 3:34 pm

davor10 je napisao/la:
Ja sam več 3 godine u remisiji.
Iako radim puno radno vrijeme več 3 godine nemam ni dana bolovanja.
Na poslu sam dobio kratke pauze tako da odem na zrak.
Godišnji obično uzmem u svibnju i listopadu kada su manje gužve i dobro je vrijeme za odlazak u prirodu.
Jooooj cheers cheers cheers Sto ja volim procitati nesto ovako lijepo! Ma nemas pojma kako mi je drago radi tebe! Drzi se!
[Vrh] Go down
gogatom58





F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptyned vel 27, 2011 2:56 pm

ja sam tako u početku prije 20 godina radila puno radno vrijeme. važno je da imaš dobrog šefa i firmu koja prihvaća invalide. sada je ovako kod mene.postoji lijek ARIPIPRAZOL kojim ujedino liječi shizofreniju. depresiju i onu bipolarnu. idući tjedan, nakon četiti mjeseca priprema dobit ću taj lijek u bolnici u obliku injekcije nza sada samo na dva tjedna, a onda jedanput mjesečno. to mi je važno jer mi se u zadnje dvije godine razvila depresija koja ide dosata često uz shizofreniju. ja već tri mjeseca pijem taj lijek i na stalnoj sam kontroli. još je rano ali čini nmi se da je malo bolji od moditena i rispolepta . nema ga u ljekarnama. koristi ga zapadna Europa. oni koji koriste tu injekciju kažu da im je dobro. to sad odgovaram i davoru i harryju i ostalima koji možda čitaju, imaju na primjer i depresiju i slično. uz tu injekciju piješ samo anksiolitik i plibex. eto, javit ću kako sam prošla s prvom injekcijom. bok bok
[Vrh] Go down
gogatom58





F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptyned vel 27, 2011 2:57 pm

bok i hvala , Renči cherry
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptyuto oľu 08, 2011 4:13 pm

Iiiiiiiiiiiiiiiii

Ne obaziri se previse na ovo, to ti je samo moje iskazivanje odusevljenja cicanjem Smile
Javi novosti! Drzim fige!
[Vrh] Go down
gogatom58





F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptysri oľu 09, 2011 1:01 pm

eeeej, nisam još dobila prvu injekciju jer smo se specijalizantica i ja krivo dogovorile, koja bedastoća, sad idem slijedeće srijede, rano ujutro, prvo obavezno sistematski, stalno ga radimo, a poslije još i na razgovor i na testove i tako svaka dva tjedna - očito aripiprazol još istražuju, sve i svašta, čak i koliko rano umreš i sve, sve. POSLIJE ĆE TO BITI JEDANPUT MJESEČNO. Možda preko ljeta dobim godišnji jer sam tak lijena...
hvala za fige, super se osjećam, kao da mi se emocije više ne tuku, nestaje ona svakodnevna trema od posla JER ME ŠEF PUSTIO DOMA DA SE BRINEM O SVOM ZDRAVLJU, pa tako nema straha, pa osjećam i radost i razdražljivost i malo želje i ljubav i malo tugu, poduzetna sam i sve mi je u srcu po redu posloženo i lakše se opuštam što nije bio slučaj kod rispolepta, bilo je lagano ukočenje, pa sam se drogirala akinetonom obavezno prije posla da mogu raditi .
ETO, SAMO OBAVEZNO PITI PLIBEX, ja ga uzimam tri puta po jednu tabletu na dan JER TI SU LJEKOVI JAKI I POŽDERU SAV B VITAMIN.
I love you I love you I love you Exclamation
[Vrh] Go down
gogatom58





F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptypet oľu 18, 2011 2:33 pm

bok, ja dobila nježnu i laganu injekciju ali samo za dva tjedna plus još malo tableta radi postepenog prijelaza. malo sam ujutro bila ošamućena, valjda lijeku treba vremena da se rasporedi.
javim se, bok
Kod:
[code]
Citat :
Question
[Vrh] Go down
gogatom58





F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptyned svi 01, 2011 1:39 pm

bok, ono je bila injekcija ODMAH za mjesec dana, ali samo pola doze, tako da još dodajem lijek u tabletama. Dvije injekcije su iza mene, i dalje se osjećam dobro, ali ne mogu puno raditi, doma sam. Srčani bolesnici ne smiju uzimati taj lijek, pokušavam (već dugo) SMANJITI PUŠENJE I TO USPJEŠNO. Inače, nalazi pretraga su mi do sada svi super. Ima puno pozitivnih pojava, nisam toliko zaboravna i malo mi je bolja koncentracija. Loših strana nema osim anksioznosti. Smanjila sam Lorsilan sa četiri na dvije do tri tablete. Very Happy Very Happy Very Happy
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptypet svi 06, 2011 10:24 am

Bravo Goga!!!
Bas mi je drago cuti da ti je bolje! Samo tako naprijed! thumbup2
I isto tako mi je drago da si se ukljucila u komunikaciju s novopridoslim clanovima u dijelu Predstavljanje, to mi je bas lijepo Smile Hvala ti!
[Vrh] Go down
gogatom58





F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptypet svi 06, 2011 1:46 pm

eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeejjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj, boook trubac 29306a
[Vrh] Go down
gogatom58





F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptypet svi 06, 2011 1:47 pm

hvala,Renči
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptypet svi 06, 2011 1:55 pm

Very Happy
[Vrh] Go down
davor10





F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptypet stu 18, 2011 2:27 pm

Evo me opet.
I dalje bez dana bolovanja.
Terapija stalna.
Rispolept consta 37,5 mg svaka dva tjedna i redovna kontrola je garancija da se može izdržat.
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptysub pro 03, 2011 12:28 am

Bravo! To se zove SAMODISCIPLINA! Bravo, jos jednom, izuzetno mi je drago procitati dobru vijest Smile

Pozdrav!
[Vrh] Go down
FuiStar





F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptyned pro 09, 2012 4:27 pm

Postovani ja imam F20.0 Paranoidna shizofreniju,...kako si mogu pomoci sta raditi? Prvi puta sam je dobio sa 25 godina, te sam se lijecio 2 godine i izlijecio, ali mi se bolest vratila opet sad u 33 godini,... Primam inekciju svake 2 tjedna i prvo su mi dali zypreksu pa nije mi stimala jer sam spavao po 16 sati, a sad sam presao na Abilify,...
[Vrh] Go down
Dado007





F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Emptysri srp 13, 2016 11:41 am

Pozdrav,
Moj otac ima f20.0 dijagnozu.Mozete li mi objasniti kako ide lijecenje,koliko traje i postoji li mogucnost izljecenja?
[Vrh] Go down
Sponsored content





F20 SHIZOFRENIJA Empty
PostajNaslov: Re: F20 SHIZOFRENIJA   F20 SHIZOFRENIJA Empty

[Vrh] Go down
 
F20 SHIZOFRENIJA
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» F20.2 Katatona shizofrenija
» F20.0 Paranoidna shizofrenija
» F20.1 Hebeferna shizofrenija
» F20.5 Rezidualna shizofrenija

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: UPOMOĆ! ŠTO MI JE?! :: F20-F29 Shizofrenija, poremećaji slični shizofreniji i sumanuta stanja-
Forum(o)Bir: