Oglasi |
|
Latest topics | » Socijalna anksioznostned kol 14, 2016 12:43 am by akadead » F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozgapet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan » F20 SHIZOFRENIJAsri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007 » F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenjačet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin » F00 Demencija u Alzheimerovoj bolestipon lis 05, 2015 10:15 am by Admin » F40.0 Agorafobijapet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin » Kako se nositi sa smrću bliske osobe?čet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara » F1x.2 Apstinencijski sindromsri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead » F32 DEPRESIJAned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin » NERAZUMIJEVANJEsri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead » Prekomjereno znojenje - zbog stresa?pon lip 02, 2014 7:22 am by Admin » Samoozljeđivanje (samoranjavanje)čet svi 22, 2014 10:19 am by akadead » F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnostipet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead » Pjesnički kutakned pro 22, 2013 9:40 pm by marny » Smiješne slikeuto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin |
BRBLJAONICA |
|
oľujak 2024 | pon | uto | sri | čet | pet | sub | ned |
---|
| | | | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | Calendar |
|
Social bookmarking |
Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website |
|
feeds | |
| | PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) | |
| | Autor/ica | Poruka |
---|
Admin Admin
| Naslov: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pon vel 16, 2009 12:25 am | |
| PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj)
Predmenstrualni sindrom ili PMS je pojava emocionalnih, bihevioralnih i tjelesnih promjena, obično u drugoj fazi menstrualnog ciklusa, 10-14 dana prije pojave menstruacije, a pojavljuje se u oko 75% žena objavljeno je na stranicama HPD-a.
Predmenstrualni disforični poremećaj ili PMDD ima slične kliničke simptome kao PMS, ali su simptomi znatno jače izraženi, te uzrokuju otežano funkcioniranje u poslovnom, socijalnom ili društvenom životu. PMDD se pojavljuje u oko 3-8 % žena u općoj populaciji. Opisano je čak oko 300 različitih simptoma PMDD-a, međutim samo je nekolicina sustavno praćena. PMDD je najizraženiji od ranih dvadesetih do ranih tridesetih godina života. Iako čest poremećaj koji se može vrlo uspješno liječiti, PMDD i dalje ostaje zanemareno i često neprepoznato stanje. Tome u prilog govore podaci iz strane literature: više od 50 % žena koje boluju od PMDD-a traži pomoć ginekologa ili liječnika opće medicine, a tek vrlo rijetko psihijatra.
Osnovni simptomi PMDD-a
Osnovni simptomi PMDD-a su: 1. Depresivno raspoloženje, osjećaj beznađa 2. Izražena anksioznost i napetost 3. Iznenadne promjene raspoloženja 4. Ustrajna i izražena razdražljivost, ljutnja, sukobljavanje 5. Smanjen interes za uobičajene aktivnosti, posao, školu, društveni život 6. Smanjena koncentracija i sposobnost zadržavanja fokusirane pažnje 7. Slabost, umor, gubitak energije 8. Izražene promjene apetita, prejedanje, potreba za određenom vrstom hrane 9. Nesanica ili povećana potreba za snom 10. Osjećaj gubitka kontrole pri uobičajenim aktivnostima 11. Tjelesni simptomi poput porast tjelesne težine, nadutost, osjetljivost ili oticanje dojki, glavobolja, bolovi u mišićima ili zglobovima.
Dijagnoza
Prema Diagnostic and Statistical manual of Mental Disorders (DSM-IV), za dijagnozu PMDD potrebno je sljedeće: 1. Prisutnost simptoma tijekom gotovo cijele lutealne faze menstrualnog ciklusa; prisutnost najmanje pet od navedenih simptoma, od kojih je bar jedan među prva četiri navedena, i to u većini menstrualnih ciklusa tijekom najmanje godinu dana. 2. Simptomi značajno utječu na odnose s drugim ljudima, profesionalni život ili socijalne aktivnosti. 3. Smetnje nisu posljedica egzacerbacije drugih bolesti. 4. Simptomi moraju biti praćeni kroz najmanje dva uzastopna ciklusa.
Liječenje
U liječenju PMDD-a, najčešće se primjenjuje kombinacija farmakoloških i nefarmakoloških metoda. Međutim, iako većina stručnjaka preporuča kombinaciju metoda, dosadašnje studije nisu pokazale značajno bolji rezultat kombinacije u odnosu na samo jednu metodu. Vjerojatno se liječenje treba prilagoditi individualnim potrebama pojedinca.
A. Farmakološke metode Današnje liječenje PMDD-a je simptomatsko. Simptomi se obično ponovo pojavljuju nakon prestanka uzimanja lijekova. Najčešće se primjenjuju antidepresivi, anksiolitici, analgetici, hormoni i diuretici. Antidepresivi Antidepresivi su najučinkovitiji lijekovi u liječenju PMDD-a, osobito u slučaju kada su glavni simptomi PMDD-a depresija, iznenadne promjene raspoloženja, anksioznost i razdražljivost. Koriste se fluoksetin, paroksetin, sertralin, citalopram, venlafaksin i klomipramin. Ukoliko su simptomi jače izraženi, preporuča se kontinuirana primjena lijekova, a u slučaju blažih simptoma dovoljna je intermitentna primjena lijekova, tijekom druge faze menstrualnog ciklusa. Paroksetin i venlafaksin se mogu koristiti samo kontinuirano, dok se fluoksetin, sertralin, citalopram i klomipramin mogu koristiti kontinuirano ili intermitentno. Ponekad je potrebno uzimati lijek tijekom dva do tri menstrualna ciklusa, kako bi se postigao potpun učinak lijeka. Ostali antiderpesivi za sada nemaju dokazani učinak u liječenju PMDD-a. Anksiolitici Upotrebljavaju se kada je anksioznost najizraženiji simptom PMDD-a. Najčešće se koristi alprazolam, rijeđe klonazepam i lorazepam. Djeluju brzo, koriste se u drugoj polovici ciklusa, svaki mjesec ili po potrebi. Moguća nuspojava je navikavanje. Analgetici Iako rijetko, bol može biti najprominentniji simptom PMDD-a, te se tada koriste analgetici. Međutim, analgetici ne mogu ublažiti ostale simptome PMDD-a. Supresori ovulacije i hormoni Oralni kontraceptivi učinkovito uklanjaju simptome PMS-a, međutim njihova učinkovitost u liječenju PMDD-a nije dokazana. Potrebne su nove studije o opravdanosti liječenja PMDD-a estrogenima i progesteronom. GnRH analozi pokazali su se učinkovitima. Ovariektomija se koristi isključivo kod rezistentnih oblika PMDD-a, jer inducira stanje menopauze. Diuretici Najčešće se koristi spironolakton protiv zadržavanja viška tekućine, međutim nije učinkovit za liječenje ostalih simptoma PMDD-a.
B. Nefarmakološke metode Redovito provođenje aerobnih vježbi ublažava simptome PMS-a, iako za sada ne postoje studije koje dokazuju istu učinkovitost u liječenju PMDD-a. Međutim, ipak se preporuča redovito vježbanje kao dio šireg plana liječenja PMDD-a. Kognitivno bihevioralna terapija pokazala se učinkovitom u ublažavanju tegoba PMS-a, a u nekoliko studija i u liječenju PMDD-a. Liječenje umjetnim svjetlom, koje se koristi u liječenju zimske depresije i sezonskog afektivnog poremećaja, još uvijek je u eksperimentalnoj fazi. Promjena dijetnog režima je korisna. Potrebno je izbjegavati alkohol, kofein, sol, duhan, šećer, prekomjerno konzumiranje hrane, te povećati unos proteina, složenih ugljikohidrata, uzimati češće i manje obroke. Vitaminski pripravci i minerali (B6, kalcij, magnezij, multivitamini) često se preporučaju za ublažavanje simptoma PMS-a, ali za sada nije provedeno dovoljno studija koje ukazuju na učinkovitost istih u ublažavanju simptoma PMDD-a.
=================================================================================
PMS (predmenstrualni sindrom)
Definicija
Premenstruacijski (ili predmenstruacijski, premenstrualni, predmenstrualni) sindrom (PMS) je poremećaj s biološkom, psihološkom i društvenom podlogom. Najčešće se javlja između 20. i 40. godine. 90% žena ga ponavljano doživljava, manje od polovine žena proživljava ga kao fizička i psihička ograničenja, dok 5% žena PMS doživljava kao teški oblik psihičkog i tjelesnog stresa.
Uzrok
Uzrok nije poznat, iako postoji nekoliko teorija: - hormonska teorija koja podrazumijeva promijenjene odnose hormona estrogena i progesterona ili povećane količine prolaktina, aldosterona i prostaglandina. Iako su hormonske promjene važne, po dosadašnjim spoznajama, one same nisu dovoljne za izazivanje PMS-a. - nehormonska teorija kao uzroke pretpostavlja manjak vitamina, smanjenu razinu glukoze u krvi, infekcije, poremećaje u stvaranju živčanih prijenosnika (neurotransmitera) - psihogena teorija kao uzroke navodi depresiju, psihičku napetost itd. - bio-psiho-socijalna teorija vrlo je popularna u zadnje vrijeme i pretpostavlja međudjelovanje bioloških, socijalnih i psiholoških čimbenika.
Simptomi
Simptomi premenstruacijskog ciklusa javljaju se isključivo u drugoj polovici menstruacijskog ciklusa. Moguće smetnje su: 1. psihičke: depresija, emocionalna osjetljivost, psihička napetost, promjene raspoloženja, poremećaj ponašanja, gubitak inspiracije, društvena izolacija, poremećaj aktivnosti, plačljivost, gubitak koncentracije, gubitak samopouzdanja… 2. fizičke: umor, bol u prsima, zatvor, proljev, valovi vrućine, bol u zglobovima, migrene, otekline, smanjeno mokrenje, povećano mokrenje, poremećaj koordinacije, svrbež, upala sinusa, vaginalni iscjedak, vrtoglavice, akne, glad, porast tjelesne težine, povraćanje, neodređeni bolovi u trbuhu, glavobolja, nadutost, poremećaj sna, smanjena ili povećana spolna aktivnost… Simptomi su brojni i razlikuje se kod pojedinih žena, a do sada se spominje više od 150 različitih simptoma koji se mogu javiti kao dio PMS-a.
Kriteriji za postavljanje dijagnoze
Za postavljanje dijagnoze premenstruacijskog sindroma simptoma ne smije biti u prvih sedam dana ciklusa te se simptomi trebaju ponoviti najmanje tijekom tri uzastopna ciklusa i biti dovoljno izraženi da se za njih treba tražiti liječnička pomoć. Simptomi ne slabe, ali se niti ne pojačavaju. Detaljan razgovor s liječnikom nakon kojeg slijedi iscrpan pregled nužni su. Važno je isključiti postojanje neke druge bolesti koja uzrokuje smetnje. Simptomi se uslijed psihičkih ili emocionalnih razloga mogu pogoršati te očitovati kao jaka migrenozna glavobolja. Psihijatrijski poremećaji mogu znatno pogoršati sliku te je tu potrebna psihijatrijska intervencija.
Liječenje
Nejasan uzrok ovog sindroma te postojanje niza od bar 150 simptoma otežava liječenje. Terapijski postupci uključuju: - simptomatsko liječenje - lijekovi protiv bolova (analgetici), lijekovi za izmokravanje (diuretici) te antihistaminici - hormonsko liječenje koje sprječava ovulaciju i uzrokuje prestanak javljanja ciklusa - dijetetsko liječenje - multivitaminski preparati s velikim količinama vitamina, osobito B6 i magnezija - ostale mogućnosti - antibiotici, imunološka terapija, masaže.
Zaključak
Premenstruacijski sindrom, kad je jako izražen, može poremetiti zdravlje žene, kvalitetu njena života, normalan radni ritam i umanjiti radnu sposobnost što dovodi do problema na radnom mjestu i u obitelji. Posljedica je društvena izolacija. U svrhu što bolje pomoći ovim ženama potrebna je suradnja ginekologa s ostalim specijalistima kako bi se našle najbolje mogućnosti liječenja i podizanja kvalitete ženina života.
Zadnja promjena: Admin; pet oľu 06, 2009 12:02 am; ukupno mijenjano 2 put/a. | |
| | | Admin Admin
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pon vel 16, 2009 12:26 am | |
| Premenstrualni sindrom Piše: Dubravko Kužina, dr. med., spec. psihijatrijeŠiroko prepoznat skup afektivnih, kognitivnih i bihevioralnih (osjećajnih, spoznajnih i ponašajnih) simptoma poznat kao premenstrualni sindrom (PMS), može se pojaviti tijekom premenstrualne faze menstrualnog ciklusa. Premenstrualna ili lutealna faza je razdoblje od ovulacije do početka menstruacije. PMS je 1987. godine priznat kao poseban poremećaj i karakterizira ga posebna priroda, težina i vrijeme pojavljivanja premenstrualnih afektivnih ili psiholoških simptoma koji su dovoljno teški da oštećuju funkcioniranje. PMS ili premensturalni disforični poremećaj (PMDD) pokazuje svu složenost odnosa reproduktivne funkcije, raspoloženja i ponašanja kod žena. Učestalost i težina poremećajaTočni podaci o prevalenciji PMS-a nisu dostupni, no očito je da je PMS čest i sudjeluje znatnim dijelom u ukupnom broju poremećaja raspoloženja u populaciji. Nesreće, samoubojstva i kriminalne radnje, u kojima su akteri žene, pojavljuju se češće tijekom premenstrualnog razdoblja. Od svih depresivnih simptoma u populaciji oko 15% čine depresivni simptomi koji se pojavljuju isključivo u premenstrualnom razdoblju. Ako se kao kriterij uzmu blagi premenstrualni simptomi, tada više od 70% žena ima te blage simptome. Za većinu njih simptomi nisu ozbiljni i ne utječu bitno na radno, socijalno ili obiteljsko funkcioniranje. U gotovo 30% slučajeva znatno je oštećeno socijalno i obiteljsko funkcioniranje, a u 2% slučajeva i radno jer određeno vrijeme dovodi do nesposobnosti za rad. Smatra se da barem od 5 do 8% žena ima toliko izražene premenstrualne simptome da moraju potražiti, barem jednom tijekom svoje generativne dobi, medicinsku pomoć. Promjene raspoloženja i ponašanja glavni su znakovi poremećaja. Najčešći simptomi su razdražljivost, depresivno raspoloženje, anksioznost (tjeskoba, nemir) i promjenljivo raspoloženje. Uz to česte su promjene u spavanju, temperaturi i teku. Od fizičkih simptoma najčešći je osjećaj napetosti u grudima. PMS nije sindrom bolne menstruacije (dismenoreje) i ne bi ga trebalo poistovjećivati s dismenorejom jer kod potonje nema promjene raspoloženja. Etiologija poremećajaUzrok poremećaja je još uvijek nepoznat. Postoje mnoge hipoteze od kojih su najvjerojatnije one o genetskoj predodređenosti (žene čije su majke imale PMS sklonije su mu od onih čije majke nisu imale takve probleme) te o utjecaju spolnih hormona i prekursora spolnih hormona (bilo da su u normalnim ili u patološkim vrijednostima) na aktivnost neurotransmitera. Dijagnoza i klinička slika PMS-aZa postavljanje dijagnoze nužno je zadovoljiti sljedeće kriterije: da je tijekom većine menstrualnih ciklusa u proteklih godinu dana bilo prisutno pet ili više simptoma PMS-a i da su ti simptomi bili prisutni većinu vremena tijekom posljednjeg tjedna lutealne faze (tjedan pred nastup menstruacije) i da su se nastavili nekoliko dana po nastupu menstruacije. Ti simptomi su:
- znatno lošije raspoloženje, osjećaj bespomoćnosti, misli o vlastitoj nedovoljnosti ili manjoj vrijednosti
- pojačana anksioznost, napetost, osjećaj da si "na rubu"
- znatna afektivna labilnost (npr. nagli osjećaj tuge, napadaji plača ili povećana osjetljivost na odbacivanje)
- znatna i trajna ljutnja ili razdražljivost, povećan broj sukoba u odnosima s bliskim osobama
- smanjeno zanimanje za uobičajene aktivnosti (radne, školske, prijatelje, hobije)
- subjektivni osjećaj otežane koncentracije letargija, brže umaranje ili gubitak energije
- znatne promjene teka, prejedanje ili žudnja za posebnom vrstom hrane
- jaka pospanost ili pak nesanica
- subjektivni osjećaj da si nadvladana stvarima oko sebe (problemima) ili da si izgubila kontrolu
- drugi fizički znaci poput napetosti ili bujanja grudi, glavobolje, bolova u zglobovima ili mišićima, dobivanja na težini.
Poremećaj znatno utječe na radno (akademsko), socijalno ili obiteljsko funkcioniranje (izbjegavanje društvenih aktivnosti, smanjena učinkovitost na radu ili pri učenju). Poremećaj nije samo dodatno pogoršanje drugog poremećaja, npr. i inače prisutnog poremećaja raspoloženje (depresije, distimije, paničnog poremećaja ili poremećaja osobnosti). Tijek i prognozaVećina psihijatara koji se bave tim poremećajima vjeruje da se premenstrualni simptomi, ako se ne liječe, pogoršavaju tijekom vremena, tj. intenzivniji su i dulje traju. No poremećaj se obično smanjuje iza 45 godine ili nakon menopauze. Neki podaci upozoravaju na to da se neliječene teže epizode mogu tijekom vremena razviti i u pravi veliki depresivni poremećaj. LiječenjeKontrolirana ispitivanja lijekova pokazala su da postoji placebo učinak čak u 40% žena i ne zna se točan razlog tako visokom postotku placebo učinka (no mora se reći da je i kod depresija placebo učinak prisutan u jedne trećine pacijenata). Taj visoki placebo učinak navodi na zaključak da bi u velikog broja bolesnica, poglavito onih s manje izraženim tegobama, i nespecifične mjere, poput razgovora, kraće suportivne terapije, razumijevanja i podrške okoline, mogle biti vrlo korisne. One žene koje ne reagiraju na takve nespecifične mjere, kandidati su za lijekove. Budući da poremećaj ne mora biti jako izražen i da relativno kratko traje (najčešće od 7 do 10 dana u mjesecu), najlogičnije je započeti liječenje uzimanjem anksiolitika, popularno zvanih "sredstva za smirenje", (benzodiazepini) i samo tih dana u mjesecu. Ti lijekovi smanjuju razdražljivost, anksioznost, depresivno raspoloženje, promjene raspoloženja i umor. Kratkoća uzimanja i vrlo mala doza (mala i zato što pri malim dozama nema jače sedacije, tj. pospanosti) priječi razvoj tolerancije i ovisnosti o lijeku. Stanovitu pomoć mogu pružiti neki lijekovi za liječenje srčane tahikardije i povišenoga krvnog tlaka, tzv. blokatori beta-receptora. Oni mogu u vrlo niskim dozama (koje još ne djeluju značajnije na sniženje krvnog tlaka) utjecati na smanjenje tjeskobe, straha, razdražljivosti, osjećaja unutarnjeg nemira i na neke tjelesne simptome, a to su samo ekvivalenti tjelesne anksioznosti. No ti lijekovi nemaju većeg utjecaja na poboljšanje raspoloženja. Veliku pomoć pružaju diuretici, a ti lijekovi potpomažu izbacivanje viška vode i soli iz organizma, što je uobičajeno kod srčanih bolesti, bolesti pluća, bubrega i jetre. Naime, kada ti organi zatajuju pojavljuje se tzv. "vodenika ili vodena bolest". Bolna osjetljivost dojki ili donjeg dijela trbuha može biti simptom koji će opravdati uzimanje jednog od lijekova iz navedene skupine. Izabrani liječnik će odrediti dozu blagog diuretičkog sredstva. Treća skupina lijekova, ako ne i prva terapijska izborna linija su tzv. selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, SSRI / ili engl. selective serotonin reuptake inhibitors. Riječ je o lijekovima, koji priječe povratak serotonina iz sinapse međustanične (međuneuronalne) pukotine natrag u stanicu neuron. To je svrha i bit antidepresivnog djelovanja odabranog lijeka (antidepresiva). Ženama u to vrijeme posebno godi uzimati slatke stvari, a osobito čokoladu, koja među ostalim sadržava i serotonin. Brojne kontrolirane, znanstvenim metodama provjerene studije potvrdile su smislenost upotrebe navedene skupine antidepresiva u prevladavanju kompleksa simptoma PMS-a. Tako neke studije više zagovaraju kontinuiranu svakodnevnu upotrebu kroz više mjeseci do godinu dana, a druge tzv. diskontinuiranu ili povremenu upotrebu, npr. kroz luteinsku fazu 7 do 10 dana, svaki menstruacijski ciklus. O izboru navedenog preparata najbolje je savjetovati se s izabranim liječnikom odnosno psihijatrom, koji će procijeniti individualne simptome, njihov intenzitet pojavnosti odnosno sagledati funkcioniranje pojedine osobe u individualnom, socijalnom i profesionalnom životu, te se među postojećim lijekovima na farmaceutskom tržištu odlučiti za optimalan u svakom pojedinom slučaju. Napominjemo da spomenuti lijekovi osim suzbijanja ili ublažavanja afektivne, depresivne ili disforične (zlovolja) komponente poremećaja, zatim tjeskobe, socijalne i spoznajne komponente poremećaja blagotvorno djeluju na fizičku bol, koja je ovdje višestruko prisutna (glavobolja, bol u prsima, trbuhu, bol u mišićima udova itd.). Najnovije znanstvene potvrde govore o opravdanosti upotrebe lijekova iz antidepresivne vrste, kada se istodobno pojavljuju depresija i fizička bol, budući da se impulsi leđnom moždinom prenose istim živčanim putovima u moždane centre odnosno areje, gdje se integriraju osjećaji za depresiju i bol. U tom slučaju opravdani su za upotrebu i neki drugi antidepresivni lijekovi najnovije generacije. Udruženim naporima i sustavnim pristupom uz individualizirani pristup moguće je znatnije poboljšati kvalitetu života svake žene, koja svaki mjesec trpi taj po mnogo čemu specifični poremećaj. Pročitajte također članak o PMDD.
Zadnja promjena: Admin; pet oľu 06, 2009 12:03 am; ukupno mijenjano 1 put. | |
| | | Admin Admin
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) uto oľu 03, 2009 9:27 am | |
| Svečano otvaram ovomjesečnu sezonu. Ljubazno molim dobre duše da počnu slati tvrde bombone (ne karamele!) jer danas imam neodoljivu potrebu za njima. U nedostatku istih, navalila sam na nekakve prastare kaugume koje sam našla u špajzi (a ne da mi se u dućan jer mi je kroz mozak protutnjao tajfun a i pada kiša) u nadi da ću iscijediti bar malo šećera iz njih. Za sad me još ne drži čokolada (koja inače predstavlja PMS standard), ali sam se zato sinoć ubila u parmezanu i ukiseljenim maslinama. Mmmmm što je bilo dobro! Osim ovih "žderaćih" potreba, opet mi se spava, k'o i prošli mjesec. Sinoć sam legla u 22.30, zaspala oko 23.00, digla se jutros u 7, s osjećajem da me vlak pregazio, pa sam nastavila od 8 do 10. Sveukupno, to je oko 10 sati, a ne sumnjam da ću poslijepodne također prisilno morati 'ubit oko' na sat-dva. Jednako nevjerojatnih 12 sati! Sva treperim, a u glavi vakuum, kao da mi je netko isisao mozak. KOMA! Pretvaram se u vukodlaka! | |
| | | Admin Admin
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) čet oľu 05, 2009 10:18 am | |
| Nakon što sam jučer pola dana prodrijemala k'o mačka, danas sam ušla u fazu čišćenja i pospremanja. Ta me faza uhvati otprilike svaki drugi mjesec (u okviru PMS-a, a čega bi drugog ) pa počistim ladice u kojima se svašta nagomilalo u zadnjih godinu i više dana. Nevjerojatno je koliko bespotrebnih stvari čovjek spremi "da mu ne bi možda zatrebale" - našla sam čak i račune za RTV pristojbu iz 2005. godine! Ali glad je ipak, čini se, jedina i svakodnevna PMS konstanta... Idem potražiti nešto za "pod zub". | |
| | | optimisticna
| Naslov: P M S! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! pet vel 26, 2010 1:12 pm | |
| Ciao. ne znam jesam li temu smistila na pravo misto. čitala sam o tome da na anksioznost i depresiju dosta utječe pms. kad smo u tom preiodu imamo jače izražene simptome od kojih inaće patimo. pišite malo o svojim raspoloženjima, šta vam pomaže, kako se osjećate. | |
| | | optimisticna
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pet vel 26, 2010 1:28 pm | |
| ajme tek sad vidim ovo.a ja otvorila novu temu pms-a | |
| | | arduana
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pet vel 26, 2010 2:31 pm | |
| Već sam pisala o tome.Ja poludim,otkačim,pobudalim.sve me nervira,sve mi prljavo,ružna sam sebi,debela.Djeca me smetaju.najviše bih vojela tri dana biti sama ujednoj prostoriji.Jave mi se fuizički bolovi.ma jebeno i gotovo. | |
| | | optimisticna
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pet vel 26, 2010 2:34 pm | |
| bože sačuvaj, ja se toliko očajno sad osjećam da bi najradije nestala sa lica zemlje. | |
| | | Andjela 21
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pet vel 26, 2010 3:03 pm | |
| Da znam kako se osecas........Uzasno..Kao i vecina nas.Sreca pa je to samo par dana u mjesecu.Meni dosta pomogne topli cajic od kamilice i topli tus | |
| | | optimisticna
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pet vel 26, 2010 3:05 pm | |
| uf, imam osjećaj kao da želim nestat. | |
| | | Andjela 21
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pet vel 26, 2010 3:10 pm | |
| Hajde ti lipa moja pod topli tus,pa si skuvaj cajic,lezi i odmaraj,ljubac za tebe | |
| | | optimisticna
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pet vel 26, 2010 3:10 pm | |
| sad sam na poslu. a nakon toga idem kod kineza na akupunkturu i akupresuru.ahah ljubac i tebi | |
| | | Andjela 21
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pet vel 26, 2010 3:13 pm | |
| | |
| | | optimisticna
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pet vel 26, 2010 3:13 pm | |
| | |
| | | Kate
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pon oľu 01, 2010 11:40 pm | |
| Uzaaaaaaaas...upravo prolazim jedan...i svaki mjesec gori od onog prethodnog.. ginic kaze da ce tako biti dok ne rodim...a živci, nervoza, anksioznost.....sve na stotu.... malo placa, pa malo smijeha...katastrofa...tad mi treba psihijatar pored psihijatra..haha | |
| | | Kate
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pon oľu 01, 2010 11:47 pm | |
| Promjena dijetnog režima je korisna. Potrebno je izbjegavati alkohol, kofein, sol, duhan, šećer, prekomjerno konzumiranje hrane, te povećati unos proteina, složenih ugljikohidrata
AAAAAAAAAAAA na ovakve rečenice poludim....svugdje di tražis savjete o zdravoj prehrani bubaju te ovim rečenicama, a nitko se ne udostoji objasniti koje namirnice spadaju u proteine a koje u ugljikohidrate itd....hebote poludim stvarno na ovo... | |
| | | optimisticna
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) uto oľu 02, 2010 11:50 am | |
| a e.. najbolje je ništa ne jest, tako nećeš falit. haha | |
| | | Admin Admin
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) uto oľu 02, 2010 6:45 pm | |
| - optimisticna je napisao/la:
- uf, imam osjećaj kao da želim nestat.
Ako si slučajno pronašla mjesto na kojem bi nestala, please javi - HITNO!!! | |
| | | optimisticna
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) sri oľu 03, 2010 11:33 am | |
| Može, javim ti | |
| | | Kate
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) čet oľu 04, 2010 11:56 pm | |
| joj kad bi me tablete mogle zasititi nebi nikad bila gladna hahahah
ovako ipak moram nesto u kljun staviti, i dalje ne znam sto spada u proteine, a što u ugljikohidrate..haha | |
| | | optimisticna
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pet oľu 05, 2010 8:08 am | |
| probaj googlat. ni ja nikad nisam znala šta spada u šta. | |
| | | Admin Admin
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) pet oľu 05, 2010 4:23 pm | |
| proteini = mlijeko, jaja, meso, blablabla ugljikohidrati = tjestenina, krumpir, riža, ČOKOLADA!!! | |
| | | optimisticna
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) sub oľu 06, 2010 8:07 am | |
| i ovo drugo bi ka tribalo izbjegavat. a to i je ono najlipše.. heheh | |
| | | Admin Admin
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) sri oľu 10, 2010 10:57 am | |
| Ma (sad me zamisli kako odmahujem rukom ), pa od neceg moram umrijet. Zamisli da riknes sa sto godina a cokolade nisi probala jer si se bojala da ces se udebljat. Pa ja bi radije umrla debela i sretna nego mrsava i zeljna cokolade... | |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) | |
| |
| | | | PMS (predmenstrualni sindrom) i PMDD (predmenstrualni disforični poremećaj) | |
|
Similar topics | |
|
| Permissions in this forum: | Ne moľeą odgovarati na postove.
| |
| |
| |