Psihijatrija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Psihijatrija

mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
 
Početna stranicaPočetna stranica  Latest imagesLatest images  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  Login  
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
G25.3 Mioklonus Emptyned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
G25.3 Mioklonus Emptypet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
G25.3 Mioklonus Emptysri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
G25.3 Mioklonus Emptyčet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
G25.3 Mioklonus Emptypon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
G25.3 Mioklonus Emptypet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
G25.3 Mioklonus Emptyčet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
G25.3 Mioklonus Emptysri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
G25.3 Mioklonus Emptyned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
G25.3 Mioklonus Emptysri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
G25.3 Mioklonus Emptypon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
G25.3 Mioklonus Emptyčet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
G25.3 Mioklonus Emptypet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
G25.3 Mioklonus Emptyned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
G25.3 Mioklonus Emptyuto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
oľujak 2024
ponutosričetpetsubned
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking reddit      

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

 

 G25.3 Mioklonus

Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
Admin



G25.3 Mioklonus Empty
PostajNaslov: G25.3 Mioklonus   G25.3 Mioklonus Emptypet vel 27, 2009 1:01 pm

Noćni mioklonus - sindrom nemirnih nogu

Dok jedni sindrom nemirnih nogu smatraju samo znacima prenadraženog simpatikusa, za druge je to realni klinički entitet

Sindrom nemirnih nogu, nekad poznat pod ne sasvim prikladnim nazivom noćni mioklonus, poremećaj je koji karakterizira neizdrživa potreba za pomicanjem nogu, rjeđe ruku ili trupa, čime se umanjuju neugodne, a nerijetko i bolne senzacije. Pomicanjem zahvaćenog dijela tijela tegobe gotovo potpuno prestaju.

Prvi opisi iz 17. stoljeća

Simptome bolesti prvi su put opisali u 17. stoljeću slavni engleski anatom i neuropsihijatar Thomas Willis te sredinom 19. stoljeća njemački liječnik Theodor Wittmaack, a točnu definiciju bolesti dao je švedski liječnik Karl-Axel Ekbom 1945. godine, tako da se po njima bolest naziva i Wittmaack-Ekbomov sindrom.
Dok ga jedni smatraju samo znacima prenadraženog simpatikusa te produktom nametnute potrebe sve veće potrošnje specifičnih lijekova koje propagira farmaceutska industrija, za druge je sindrom nemirnih nogu realni klinički entitet, s točno definiranim patogenetskim mehanizmom nastanka i visokom zastupljenošću u populaciji. Smatra se da taj poremećaj ima oko 10 posto odraslih u Europi i Sjevernoj Americi, češće žene, no unatoč tome vrlo često ostaje neprepoznat.

Mravinjanje, bockanje, trzanje

Tegobe koje bolesnik opisuje katkad se tumače kao pretjerana izloženost stresu, nesanica, artritis, mišićni grčevi ili starost. Neliječena bolest uvelike utječe na brojne segmente svakodnevnog života te dovodi do poremećaja sna, pretjerana umora tijekom dana, smanjuje koncentraciju, pamćenje, radnu učinkovitost i remeti međuljudske odnose.
Može početi u bilo kojoj životnoj dobi, katkad već u djetinjstvu. Tegobe se pogoršavaju sa životnom dobi, pa se s vremenom češće javljaju i dulje traju.
Bolesnici tegobe opisuju kao bol, neugodno mravinjanje, bockanje, trzanje ili svrbež u nogama, i to najčešće u području potkoljenica, rjeđe stopala, natkoljenica ili nekoga drugog dijela tijela, uglavnom ruku. Tegobe se mogu javiti jednostrano, ali češće zahvaćaju obje strane tijela. Oboljeli imaju neodgodivu potrebu za pomicanjem zahvaćenog dijela tijela, čime se tegobe znatno umanjuju ili sasvim prestaju. Najčešće aktivnosti koje bolesnicima pomažu su hodanje, rastezanje, vožnja bicikla ili jednostavno dizanje i spuštanje stopala. Tegobe se pogoršavaju u fazama mirovanja, kao što je sjedenje, ležanje ili drijemanje, a izraženije su navečer ili u ranim noćnim satima. Kod nekih bolesnika javljaju se danju.
Tegobe često mogu biti isprovocirane dugotrajnim sjedenjem, kao što je višesatno putovanje ili sjedenje, ali i imobilizacijom udova nakon ozljede.
U blagim oblicima javljaju se povremeno, u umjerenim jednom do dva puta tjedno, a u težim češće od dva puta tjedno. U 80 posto slučajeva poremećaj je udružen s tzv. periodičnim pokretima udova, pri čemu dolazi do nevoljnog trzanja udova svakih 10 do 60 sekundi, najčešće u snu, a katkad i u budnom stanju.

Točan uzrok još nepoznat

Sindrom nemirnih nogu može se javiti bez poznatog uzroka, kao tzv. primarni poremećaj, ili može biti sekundaran, u sklopu neke druge bolesti i poremećaja te kao posljedica uzimanja lijekova.
Primarni oblik sindroma nemirnih nogu - Obično se javlja prije 40. godine života, katkad već u ranom djetinjstvu, kad se često pogrešno tumači kao sindrom hiperaktivnog djeteta ili kao bolovi u nogama zbog rasta kostiju.
Sekundarni oblik sindroma nemirnih nogu - Obično se javlja nakon 40. godine života, najčešće u sklopu nedostatka željeza. Čak 20 posto svih oblika čini onaj uzrokovan deficitom tog minerala.
Može se javiti i u sklopu trudnoće, osobito u zadnjem tromjesječju, kod proširenih vena na nogama, deficita folne kiseline, šećerne bolesti, bolesti štitnjače, oštećenja perifernih živaca, Parkinsonove bolesti, alkoholizma, reumatoidnog artritisa ili nekih drugih autoimunih bolesti.
Među lijekovima koji mogu izazvati sindrom nemirnih nogu ili pogoršati njegove simptome su lijekovi za suzbijanje mučnine, alergije, antidepresivi, antipsihotici te neki antiepileptici.
Među rjeđim uzrocima navode se niska razina šećera u krvi ili sustezanje od opijata.
Oba oblika pogoršavaju operativni zahvati, ozljede ili trudnoća.

U 60 posto slučajeva riječ je o nasljednom poremećaju, uz autosomno dominantni tip nasljeđivanja, pa se pomnim traganjem u jednoj obitelji često nađe nekoliko oboljelih. Takvi slučajevi imaju raniji nastup simptoma, ali sporiji tijek bolesti i bolju prognozu.
Do danas nije poznat točan uzrok nastanka bolesti, te dosadašnja istraživanja upućuju na poremećaj u izlučivanju dopamina, supstancije koja sudjeluje u kontroli motoričkog sustava te na deficit željeza koje je uključeno u sintezu dopamina. Koncentracija dopamina prirodno je niža navečer, čime se može objasniti pojava simptoma u tom razdoblju.

Često neprepoznat ili pogrešno dijagnosticiran

Postavljanje dijagnoze sindroma nemirnih nogu temelji se na pomno uzetoj anamnezi i prepoznavanju simptoma bolesti, no unatoč tome bolest često ostaje neprepoznata ili pogrešno dijagnosticirana.
Točni međunarodni kriteriji za dijagnozu bolesti definirani su 1995., a uključuju:
- želju za pomicanjem udova, često udruženu s poremećajem perifernog osjeta
- pojavu ili pogoršanje tegoba u mirovanju te smirivanje tegoba tijekom motoričke aktivnosti
- motorički nemir
- pogoršanje simptoma noću.

Kod svakog bolesnika sa sindromom nemirnih nogu nužno je učiniti određene dijagnostičke testove kako bi se pronašao mogući uzrok poremećaja. To uključuje osnovne krvne laboratorijske testove (razina šećera, željeza, bubrežni parametri, hormoni štitnjače), zatim elektromioneurografiju kojom se ispituje električna aktivnost mišića i provodljivost živaca te polisomnografiju za analizu procesa spavanja.

Različit terapijski pristup s istim ciljem

U liječenju sindroma nemirnih nogu koristimo farmakološka sredstva, ali i razne nefarmakološke metode liječenja.
U sekundarnim oblicima bolesti osnovno je liječiti uzrok, što podrazumijeva: nadoknadu željeza i nadoknadu folne kiseline, regulaciju vrijednosti šećera u krvi, liječenje Parkinsonove bolesti, liječenje poremećaja rada štitne žlijezde i tako dalje.
Primarni oblici bolesti liječe se specifičnim lijekovima koje možemo podijeliti u četiri kategorije:
- lijekovi koji povećavaju koncentraciju dopamina (ropinirol, pramipeksol, levodopa/karbidopa, pergolid)
- opijatni lijekovi (tramadol, oksikodon, metadon)
- benzodiazepini koji djeluju umirujuće i poboljšavaju san (diazepam, klonazepam)
- antikonvulzivni lijekovi koji umanjuju bolne senzacije (gabapentin, karbamazepin)

Među nefarmakološkim metodama liječenja učinkovitima su se pokazale promjene životnih navika, kao što su:
izbjegavanje kofeina
- prestanak pušenja i pijenja alkoholnih pića, osobito prije odlaska na spavanje
- umjerena tjelovježba tijekom dana (ne i navečer)
- higijena spavanja - podrazumijeva izbjegavanje spavanja tijekom dana, odlazak na spavanje i buđenje u približno isto vrijeme, tople kupke neposredno prije odlaska u krevet.

Autori: prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neurolog
Lidija Dežmalj Grbelja, dr. med., spec. neurologinja objavljeno u broju 60 (06/08 )
Izvor: www.oktal-pharma.hr

*transkutane električne nervne stimulacije (TENS) također je zabilježeno poboljšanje simptoma.
[Vrh] Go down
 
G25.3 Mioklonus
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: OSTALE BOLESTI VEZANE UZ ŽIVČANI SUSTAV I/ILI PRATEĆE TEŠKOĆE :: Razno-
Forum(o)Bir: