Oglasi |
|
Latest topics | » Socijalna anksioznostned kol 14, 2016 12:43 am by akadead » F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozgapet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan » F20 SHIZOFRENIJAsri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007 » F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenjačet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin » F00 Demencija u Alzheimerovoj bolestipon lis 05, 2015 10:15 am by Admin » F40.0 Agorafobijapet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin » Kako se nositi sa smrću bliske osobe?čet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara » F1x.2 Apstinencijski sindromsri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead » F32 DEPRESIJAned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin » NERAZUMIJEVANJEsri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead » Prekomjereno znojenje - zbog stresa?pon lip 02, 2014 7:22 am by Admin » Samoozljeđivanje (samoranjavanje)čet svi 22, 2014 10:19 am by akadead » F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnostipet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead » Pjesnički kutakned pro 22, 2013 9:40 pm by marny » Smiješne slikeuto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin |
BRBLJAONICA |
|
rujan 2024 | pon | uto | sri | čet | pet | sub | ned |
---|
| | | | | | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | | | | | | | Calendar |
|
Social bookmarking |
Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website |
|
feeds | |
| | Prevencija stresa | |
| | Autor/ica | Poruka |
---|
andautonia
| Naslov: Prevencija stresa sri vel 25, 2009 6:12 pm | |
| Prevencija stresaKako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju.
Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću po svoj tjelesni ili psihički integritet. Organizam se u stresu priprema na brzu reakciju i zaštitu - npr. pojačava se rad srca i pluća, povisuju se krvni tlak, razina šećera u krvi, mišićna napetost itd. Psihičke reakcije su strah, tjeskoba, promjene pozornosti, rasuđivanja itd. Na primjer, svima nam se dogodilo da drhtimo od straha. Kako je u stresu ravnoteža organizma poremećena, tijelo ulaže dodatne napore da bi ponovo uspostavilo ravnotežu. Ako je organizam, odnosno osoba, često izložena stresu ili je stanje stresa dugotrajno, stalno ulaganje napora da se vrati u ravnotežu iscrpljuje organizam i čini ga podložnijim nastanku raznih zdravstvenih poremećaja i bolesti. Izvori stresa ili stresori jesu vanjska zbivanja ili unutarnji poticaji koje procjenjujemo kao ugrožavajuće. Stresori mogu biti:
• fizički - izloženost jakoj buci, vrućini, hladnoći, boli, • psihološki - sukobi s članovima obitelji, prijateljima, kolegama na poslu, • socijalni - ekonomske krize, ratovi i dr.
Reakcije na stres ovise o njegovom trajanju i jačini. Stres može biti akutni - jaki, iznenadni, koji nastaje kao reakcija pojedinca na izravnu opasnost, npr. prometnu nesreću. Kronični stres nastaje kao posljedica trajne izloženosti stresnoj situaciji, npr. nezaposlenosti. Postoje mali svakodnevni stresovi - npr. nedostatak vremena za svakodnevne poslove, prometna gužva, male svađe na poslu i u obitelji i sl.; veliki životni stresovi - koji se ne događaju često, ali se gotovo svima kad - tad dogode - npr. smrt bliske osobe, bolest i sl.; traumatski životni stresovi - koji se događaju vrlo rijetko i nekim se ljudima nikad ne dogode, ali ostavljaju dugotrajne posljedice po tjelesno i psihičko zdravlje - npr. ratna stradanja.
Posljedice djelovanja stresa mogu biti:
• tjelesne - simptomi: glavobolja, ubrzan puls, nagle promjene krvnog tlaka, srčane aritmije, nesanica, gubitak teka, pretjerano znojenje i dr. ili bolesti u nastanku kojih stres ima jak utjecaj, npr.: čir na želucu, bronhijalna astma, oboljenja štitnjače, reumatoidni artritis i dr.; • psihičke: razdražljivost, tjeskoba, potištenost, bespomoćnost, osjećaj krivnje, depresija, posttraumatski stresni poremećaj; • socijalne: socijalna izolacija i devijantno socijalno ponašanje: agresija, alkoholizam, narkomanija, delinkvencija.
Iako često ne možemo utjecati na uzroke stresa, možemo utjecati na to kako ćemo se suočiti sa stresom. Suočavanje se odnosi na ponašanje i psihičke reakcije kojima pojedinac nastoji svladati ili ublažiti pritiske izazvane prijetećom situacijom. Zdrav način života, odnosno mjere za poboljšanje zdravlja, dovode i do povećanja otpornosti na stres, pa poduzimanje ovih mjera ubrajamo u vještine suočavanja sa stresom:
• redovita i odgovarajuća prehrana, • izbaciti ili smanjiti uzimanje kofeina, nikotina i šećera, • baviti se tjelesnim vježbanjem radi održanja tjelesne kondicije, • osigurati redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje, • promijeniti raspored obveza na poslu ili kod kuće, • prekinuti s nekim aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećenje.
Kako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju:
• zadržati osjećaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres, • održavati ravnotežu između rada i zabave, • usporiti, • pronaći vrijeme za opuštanje, • podijeliti probleme s prijateljima i obitelji, izvorima socijalne podrške, • poznavati sebe i svoje granice tolerancije na stres, • zatražiti savjete od stručne osobe. | www.zdravlje.hr | |
| | | harry
| Naslov: Re: Prevencija stresa pon oľu 09, 2009 10:01 am | |
| Prekjuće sam naćeo temu o ne razumjevanju i potcjenjivanju naše bolesti (PTSP) u društvu u cjelini,a sad bih dodao i malo o odnosima u obitelji.Ne bi bilo u redu da tražimo od svojih najmilijih(ćitaj najbližih),da hodaju po kući na prstima,ali u datom trenu i to se može desiti.U trenucima kad se povučemo u sebe,nije zgodno vršiti pritisak sa koje-kakvim pitanjima i pritiscima,možda čaj od mente najviše pomogne!Na žalost ono najteže je ipak prilagodba ukučana na život sa osobom,koja u jednom danu promjeni raspoloženje koliko i oblaka na nebu!To je jedan od osnovnih problema i tu najviše stradava brak,trpe djeca,dolazi do nasilja(psihočkog ali i ponekad fizičkog),i na kraju u nemilim situacijama alkoholizma,što za sobom povlači nove zavrzlame,pa sve do,nažalost,suicida! Drage moje gospođe,nisam želio i nije mi namjera da Vam "popujem", već da u svjetlu jućerašnjeg dana skrenem pozornost na Vaše muževe,sinove,zetove,rođake po bilo kojoj osnovi,te da im budete podrška,kao što su i oni bili Vama-prije nego nas je pokosila sudbina svojom hirovitošću!Na žalost u sličnim se situacijama nalazi i velik broj žena-učesnica rata te molim i njihove muževe da im pomognu u prevladavanju kriznih trenutaka! Hvala Vam drage gospođe i gospodo! | |
| | | arduana
| Naslov: Re: Prevencija stresa ned oľu 22, 2009 11:29 am | |
| To je jako bitno.Razumijevanje.Prihvatanje da je neki član porodice bolestan.PTSP,recimo.Pošto imam sestru s tom dij.Mi smo svi naučili (njena dijeca,mama brat,snaha,ja mojmuž) iako svi živimo odvojeno,jako smo bliski,naučili smo kad,šta i koliko njoj smeta.Ja i njene cure kažemo "došlo joj ono njeno",smijemo se i "trpimo"njene ispade.Interesantno,nekad jeto jednostavno pusti,kao da to naše smijanje,odobravanje,čekanje jer znamo koliko to traje,kaoda to nju smiruje.Ona nam a kaže "Marš!"Nekako je opustimo,ako ona nešto svoje "zateleba",mi aha,jest,pa onda polako mijenjamo temu.To jei različito od osobe do osobe,ali mislim dasvi bližnji trebaju naći pristup,način,pa iako je to pustiti nekog parsati samog sa sobom.Mada ja to ne prihvatam.Kad je čovjek sam sa sobom,svašta mu se izdešava u glavi. | |
| | | Zlajo
| Naslov: Re: Prevencija stresa pon pro 10, 2012 6:35 am | |
| Ja radim joga nidru. To me opusta. Ili samo pustim video na mom kompjuteru na kojem je snimljena svedska masaza. To me opusta, ne znam zasto... | |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: Prevencija stresa | |
| |
| | | | Prevencija stresa | |
|
Similar topics | |
|
| Permissions in this forum: | Ne moľeą odgovarati na postove.
| |
| |
| |