Psihijatrija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Psihijatrija

mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
 
Početna stranicaPočetna stranica  Latest imagesLatest images  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  Login  
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
Epilepsija Emptyned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
Epilepsija Emptypet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
Epilepsija Emptysri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
Epilepsija Emptyčet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
Epilepsija Emptypon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
Epilepsija Emptypet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
Epilepsija Emptyčet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
Epilepsija Emptysri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
Epilepsija Emptyned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
Epilepsija Emptysri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
Epilepsija Emptypon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
Epilepsija Emptyčet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
Epilepsija Emptypet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
Epilepsija Emptyned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
Epilepsija Emptyuto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
oľujak 2024
ponutosričetpetsubned
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking reddit      

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

 

 Epilepsija

Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
Admin



Epilepsija Empty
PostajNaslov: Epilepsija   Epilepsija Emptypet vel 20, 2009 9:32 am

Epilepsija

Opis

Epilepsija je poremećaj koji se pojavljuje u čitavom svijetu i jedan je od najstarijih poznatih čovječanstvu. Karakterizira ju sklonost ponavljanim napadajima koji mogu dovesti do gubitka budnosti ili svijesti, poremećaja kretanja, osjeta (uključujući vid, sluh i okus), autonomnih funkcija, raspoloženja i mentalnih funkcija. Epilepsija uključuje bilo koje stanje kod kojeg postoje ponavljane epizode napadaja bilo kojeg tipa.
Epilepsija (idiopatski poremećaj s napadajima) termin je koji se koristi kad poremećaj s napadajima nema uzrok koji se može otkriti kao što je bolest mozga. Epilepsija pogađa oko 0.5% stanovništva. Može pogoditi osobe bilo koje dobi. Prijenos informacija od jedne živčane stanice do druge odvija se elektrokemijskim procesom. Taj se proces može otkriti kao električna aktivnosti elektroencefalogramom (EEG).
Nenormalna električna aktivnost povezana je s napadajima. Uzrok napadaja je u određenoj mjeri u korelaciji s dobi kod pojave bolesti. Kod nekih osoba, napadaji mogu biti izazvani hormonskim promjenama kao što su trudnoća ili menstruacija. Također mogu biti izazvani bolešću ili osjetilnim poticajima kao što su svjetlo, zvukovi i dodir. U mnogim slučajevima, ne može se otkriti pokretač napadaja. Pod određenim uvjetima, svaka osoba može imati napadaje. Količina poticaja potrebna da izazove napadaj zove se prag napadaja. Smatra se da mnoge osobe s epilepsijom imaju nizak prag napadaja.

Kod koga postoji rizik?

Epilepsije su jedna od najčešćih neuroloških bolesti s godišnje 20-50 /100 000 novih slučajeva.

Učestalost

  • 1. desetljeće života: 85/100 000
  • 2. desetljeće života: 36/100 000
  • 3. desetljeće života: 27/100 000
  • 4. desetljeće života: 37/100 000
To znači da se najviše novih slučajeva pojavljuje u djetinjstvu (75%). Ne postoje nikakve zemljopisne, rasne ili društveno-klasne granice. Bilo tko može biti pogođen napadajima. Epilepsija se može pojaviti kod oba spola u bilo kojoj životnoj dobi. Zapravo, do 5% svjetskog stanovništva može imati jedan jedini napadaj u tijeku života. Međutim, dijagnoza epilepsije je rezervirana za osobe koji imaju ponavljane napadaje.
Idiopatska (kojoj se ne može otkriti uzrok) epilepsija obično počinje u dobi između 5 i 20 godina, ali se može pojaviti u bilo kojoj dobi, bez da su prisutne druge neurološke abnormalnosti. Postoje neka stanja koja mogu potaknuti razvoj napadaja:

  • Urođene mane i perinatalni (oko vremena rođenja) problemi
  • Ozljede mozga-napadaji obično počinju u dojenačkoj dobi ili ranom djetinjstvu
  • Metabolički poremećaji
  • Komplikacije diabetesa mellitusa
  • Poremećaji elektrolita
  • Zatajenje bubrega, uremija (toksično nakupljanje otpadnih tvari)
  • Nedostaci tvari u prehrani
  • Fenilketonurija - može rijetko dovesti do napadaja kod dojenčadi
  • Unos ili trovanje alkoholom ili drogama
  • Liječenje od uzimanja alkohola ili droga
  • Tumori i lezije mozga koje zauzimaju prostor u mozgu (kao što su hematomi)
  • Glavni razlozi za veću učestalost epilepsije u zemljama u razvoju su veći rizik od akutnih i kroničnih infekcija mozga, pre- i post-natalne opstetričke komplikacije, koje dovode do oštećenja mozga, i pothranjenost.

Koji su simptomi?

Mogu se pojaviti promjene u mentalnom statusu (kao što su budnost i svijest) i/ili fokalni neurološki simptomi (lokalizirani simptomi promjena u funkciji mozga) povezani s napadajima. Tip napadaja koji se pojavljuje varira ovisno o lokaciji i vrsti problema koji izaziva napadaj i individualnom odgovoru na poremećaj. Napadaji se mogu pojaviti u generaliziranom obliku (koji zahvaća cijeli ili veći dio mozga) ili parcijalnom obliku (koji zahvaća samo dio mozga).
Epilepsija je tipično generalizirana (osim u nekim slučajevima koji se razvijaju u djetinjstvu i imaju specifični fokus). Generalizirani napadaji uključuju različite generalizirane toničko-kloničke napadaje i petit mal napadaje. Parcijalni napadaji uključuju fokalne napadaje (tijekom kojih osoba ostaje svjesna ali postoje nenormalni pokreti ili osjeti) i parcijalne kompleksne napadaje (tijekom kojih je nenormalni pokret ili osjet popraćen promjenama u svijesti). Epilepsiju karakteriziraju napadaji bilo kojeg tipa koji se pojavljuju na kroničnoj, ponavljanoj osnovi i nemaju poznat uzrok.
Nespecifični simptomi i/ili znakovi mogu se pojaviti zajedno s napadajima; a uključuju glavobolju, promjene u raspoloženju ili nivou energije, vrtoglavicu, nesvjesticu, smetenost i gubitak pamćenja. Aura, osjeti koji upućuju na to da će se napadaj uskoro pojaviti, pojavljuje se kod nekih ljudi prije generaliziranog napadaja.

Tipovi napadaja i njihovi simptomi

PETIT MAL NAPADAJI

  • Minimalni ili nikakvi pokreti (obično, osim "treptanja očima")
  • Kratki iznenadni gubitak svijesti ili svjesne aktivnosti
  • Pojavljuje se često
  • Najčešće se pojavljuje u djetinjstvu
  • Smanjena sposobnost učenja
GRAND MAL NAPADAJI (GENERALIZIRANI TONIČKO-KLONIČKI NAPADAJI)

  • Generalizirane, jake kontrakcije mišića
  • Zahvaćaju veći dio tijela
  • Gubitak svijesti
  • Privremeno se zaustavlja disanje, zatim "uzdisanje"
  • Inkontinencija urina
  • Ugriz za jezik ili obraz
JEDNOSTRUKI FOKALNI NAPADAJI

  • Kontrakcije mišića određenog dijela tijela
  • Nenormalni osjeti
  • Može se pojaviti mučnina, znojenje, crvenilo kože i proširene zjenice
  • Mogu postojati drugi fokalni (lokalizirani) simptomi
PARCIJALNI KOMPLEKSNI NAPADAJI

  • automatizam (automatsko izvršavanje kompleksnog ponašanja)
  • Nenormalni osjeti
  • Može se pojaviti mučnina, znojenje, crvenilo kože i raširene zjenice
  • Mogu postojati drugi fokalni (lokalizirani) simptomi
  • Prisjećanje ili neodgovarajuće emocije
  • Promjene u osobnosti ili svijesti
  • Može se ali ne mora izgubiti svijest olfaktorne (njuh) ili gustatorne (okus) halucinacije ili smetnje temporalni fokus
Koja će ispitivanja provesti liječnik?

Dijagnoza epilepsije i/ili poremećaja s napadajima uključuje ponavljane napadaje bilo kojeg tipa u povijesti bolesti. Fizikalni pregled, uključujući detaljan neuromuskularni pregled, može biti normalan ili pokazivati fokalne neurološke deficite (lokalizirane poremećaje funkcije mozga). Elektroencefalogram (EEG), očitanje električne aktivnosti mozga, obično potvrđuje prisutnost različitih vrsta napadaja. On može, u nekim slučajevima, upućivati na smještaj lezije koja izaziva napadaje.
Ispitivanja radi utvrđivanja uzroka mogu uključivati različita ispitivanja krvi (ovisno o uzroku na koji se sumnja) koja uključuju:

  • krvne pretrage, glukozu u krvi
  • ispitivanja funkcije jetre
  • ispitivanja funkcije bubrega
  • ispitivanja postojanja infektivnih bolesti
  • analizu cerebrospinalne tekućine
  • Ispitivanja za otkrivanje uzroka mogu uključivati postupke kao što su: CT ili MR snimanje glave i lumbalna punkcija punkciju kralježnice)

Fizikalni pregled i ispitivanja se mogu koristi za isključivanje drugih privremenih i reverzibilnih uzroka napadaja kao što su visoka temperatura, različiti privremeni kemijski poremećaji, toksemija u trudnoći, apstinencija kod liječenja od alkohola ili droga (posebno benzodijazepina i barbiturata), korištenje droga (posebno onih koje se nabavljaju ilegalno) i drugi uzroci.

Liječenje

NAKON NAPADAJA

Zapišite pojedinosti o napadaju kako bi o njima mogli izvijestiti liječnika. Važne pojedinosti uključuju datum i vrijeme napadaja, koliko je dugo trajao, koji su dijelovi tijela bili zahvaćeni, vrstu pokreta i druge simptome, moguće uzroke i druge primijećene faktore. Izolirani napadaji se liječe prema tipu napadaja i uzroku na koji se sumnja (vidi specifične tipove napadaja za pojedinosti). Općenito, to uključuje liječenje uzroka i/ili korištenje antikonvulzivnih lijekova.

NAKON DIJAGNOZE EPILEPSIJE (poremećaja s napadajima)

Liječenje uzroka, ako je uzrok otkriven, može zaustaviti pojavu napadaja. Ono može uključivati liječenje poremećaja lijekovima, kirurški zahvat zbog tumora illi lezija na mozgu, i druge vrste liječenja. Oralni antikonvulzivi sprečavaju ili svode na najmanju mjeru broj budućih napadaja. Odgovor je individualan, i lijek koji se koristi i doza će se možda morati više puta podešavati. Kontrole radi ponovne procjene stanja treba provoditi barem jedanput godišnje. Praćenje nivoa lijeka u plazmi važno je za stalnu kontrolu napadaja i smanjenje nuspojava. Trudnoća, nespavanje, preskakanje doza lijeka, korištenje droga, lijekova ili alkohola ili bolest mogu dovesti do napadaja kod osobe s prethodno dobro kontroliranom epilepsijom. Može se preporučiti korištenje nakita ili kartica s informacijama koji upućuju na epilepsiju radi dobivanja brze liječničke pomoći ako dođe do napadaja.

Prevencija

Općenito, nije poznata prevencija epilepsije.

Komplikacije

  • Produljeni napadaji ili napadaji koji se često ponavljaju (status epilepticus)
  • Ozljede od aktivnosti kao što su padovi, udarci, ugrizi
  • Ozljede zbog napadaja koji se pojavio tijekom vožnje i/ili rada sa strojevima
  • Napadaji u opasnim okolnostima (utapanje, opekline, ozljede glave itd.)
  • Aspiracija tekućine u pluća i posljedična aspiracijska upala pluća
  • Trajno oštećenje mozga (moždani udar ili drugo oštećenje)
  • Poteškoće kod učenja
  • Nuspojave lijekova (sa ili bez primjetnih simptoma)
  • Respiratorni ili kardio-respiratorni arest kod napadaja

Izvor: www.plivazdravlje.hr
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



Epilepsija Empty
PostajNaslov: Re: Epilepsija   Epilepsija Emptysub vel 21, 2009 8:30 pm

Sve informacije koje su vam potrebne ukoliko vi ili netko od vaših bližnjih boluje od epilepsije možete potražiti na web stranici http://epilepsija.plivazdravlje.hr/

Živjeti s epilepsijom - download brošure: http://epilepsija.plivazdravlje.hr/?redir=pdf/zivjeti_s_epilepsijom.pdf

Živjeti s epilepsijom - za žene - download brošure: http://epilepsija.plivazdravlje.hr/?redir=pdf/zene_i_epilepsija.pdf
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



Epilepsija Empty
PostajNaslov: Mozak glavno ishodište - I. dio   Epilepsija Emptypet vel 27, 2009 5:44 pm

Mozak glavno ishodište

Postoji li dovoljno snažan provocirajući čimbenik, svaka osoba u životu može dobiti epileptični napad

Riječ epilepsija dolazi od grčke riječi epilepsia, što znači napad, obuzetost. U nas se često koristi i naziv "padavica". Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti - smatra se da danas u svijetu od nje boluje oko 50 milijuna ljudi. Uz to, jedna je od najstarijih poznatih bolesti. Tako već 2000. godina p.n.e. u Hamurabijevomu zakoniku nalazimo spomenutu "svetu bolest" (morbus sacer). No, grčki liječnik Hipokrat uputio je na prirodni uzrok bolesti, smatrajući da je njezin uzrok u mozgu. U sljedećih 2000 godina postojale su različite teorije o njezinu razvoju. U srednjem vijeku epileptični napad pripisivali su utjecaju vraga, opsjednutosti, pa se za liječenje primjenjivao egzorcizam. Iako je napretkom znanosti već potkraj 19. stoljeća upozoreno da je mozak glavno ishodište epileptičnih zbivanja, predrasude prema tim bolesnicima zadržale su se do danas. U povijesti su mnogi istaknuti ljudi bolovali od epilepsije i, unatoč tome, čak i u vrijeme kad se nije mogla liječiti, vodili stvaralački život (Aleksandar Veliki, Julije Cezar, Petar Veliki, Napoleon, Byron, Pascal, Paganini, Dostojevski, Nobel, Van Gogh i dr.).
Epilepsija je karakterizirana brojnim znakovima koji se ponavljaju sa svakim napadom, a dolaze iz moždanih živčanih stanica. Bez obzira na vrstu, epileptični su napadi uvijek uzrokovani krajnje živim prijenosom podražaja u moždanim živčanim stanicama. Mogu uključivati manju ili veću skupinu, ili čak sve moždane živčane stanice. Lokalizacija tih izbijanja određuje koje će znakove napad proizvesti, tako da epileptičnih napada ima nekoliko vrsta. Međutim, iz samog napada ne možemo zaključivati o njegovu uzroku. Epilepsija se može klasificirati na mnogo načina: prema znakovima napada, uzroku, moždanom području iz kojeg potječu neuobičajena bioelektrična pražnjenja ili EEG promjenama.
Svaka osoba u životu može dobiti epileptični napad postoji li dovoljno snažan provocirajući čimbenik, kao što je ekstremni stres, pomanjkanje sna, teško opijanje. Pojava napada ovisi o pragu podražaja neke osobe, koji je različit od čovjeka do čovjeka i ne može se mjeriti, i o nasljednim čimbenicima.
Uzrok epilepsije može se utvrditi u oko 30 posto slučajeva i tada kažemo da je epilepsija simptomatska (mogući uzroci: moždani tumor, moždani udar, moždano krvarenje, trauma mozga, upalna bolest mozga, alkoholizam i dr.). Kad neurološka ispitivanja ne pokažu vidljiva oštećenja mozga ili neke druge poremećaje, kaže se da je epilepsija idiopatska (uzrok nepoznat), a to se događa u oko 70 posto slučajeva. Od tih 70 posto, u 30 posto slučajeva riječ je o nasljeđivanju, odnosno nasljeđuje se "niži prag podražljivosti" živčanih stanica mozga, što uvjetuje predispoziciju za epilepsiju.
Vrlo detaljna neurološka obrada nužna je ako se sumnja na moždanu bolest kao uzrok napada, kako bi se mogla liječiti osnovna bolest, a ne samo epileptični napadi (specifični antiepileptični lijekovi djeluju na kontrolu napada, ali ne uklanjaju uzrok epilepsije). Jako je važno obratiti pozornost i na neke druge bolesti ili stanja koja mogu uzrokovati napade slične epileptičnima (npr. niska razina šećera u krvi, srčane smetnje, migrena, vrtoglavice, napadi panike...).

Važan je opis napada

Dijagnostički postupci koje treba slijediti variraju ovisno o tipu identificiranog napada i dobi bolesnika. Pri postavljanju dijagnoze treba poznavati detaljan opis napada, jer se prema vrstama napada razlikuje i terapijski pristup. Bolesnici se upućuju na detaljna neurološka ispitivanja (koja, među ostalim, uključuju i neuroimaging postupke, tj. CT mozga i magnetsku rezonanciju) na temelju kojih se može utvrditi postoji li neka bolest kao uzrok napada.
Kako bi se točno utvrdilo o kojoj je vrsti napada riječ, nužno je od bolesnika ili bliskije osobe, odnosno osobe koja je vidjela napad, uzeti detaljnu anamnezu o početku i opisu napada (posebice treba obratiti pozornost na moguće žarišne kvalitete), kao i o ponašanju bolesnika tijekom napada i poslije njega. Obiteljska anamneza može otkriti rođake koji boluju od epilepsije ili bolesti povezane s napadima. Spoznaja o preboljelim infektivnim bolestima (npr. upala moždanih ovojnica, upala mozga ili ozljede mozga) može biti ključ za rješenje uzroka.
Vrlo su bitni podaci koji govore jesu li posrijedi početni generalizirani napadi ili oni imaju neke žarišne značajke. Ako su žarišni, mora se naznačiti je li prisutan poremećaj svijesti. Poremećaji svijesti mogu uključiti poremećaje mehanizma podraživanja (npr. pospanost ili konfuzija) ili abnormalnosti percepcije (npr. deja vu, jamais vu ili paranoidne ili neprijateljske osjećaje) te okusne ili njušne halucinacije.
Važni su i podaci o trudnoći majke oboljelog i tijeku poroda, jer moguće komplikacije u tom razdoblju mogu biti povezane s razvojem epilepsije. Među njima najčešće zapažamo komplikacije tijekom trudnoće (npr. malformacije u razvoju, ovisnost majke o lijekovima, infekcije), pri porodu ili zbog prijevremenog poroda.
Temeljni fizikalni pregled bolesnika može uputiti na oboljenje koje je povezano s napadima. Posebnu pozornost treba posvetiti i pregledu kože, znajući da tako mogu biti dijagnosticirani neuroektodermalni poremećaji (npr. tuberozna skleroza, neruofibromatoza, Sturge-Weberov sindrom).
Na pozadinu uzroka napada može uputiti i neurološkim pregledom utvrđen lokalizirani poremećaj ili lateralizacija.
Nakon što se u bolesnika utvrdi dominirajući oblik napada i vrsta epilepsije, pristupa se liječenju i daljnjoj dijagnostičkoj obradi radi istraživanja mogućih uzroka. Bolesnika treba pratiti i obratiti pozornost na moguće pogoršanje ili pojavu neuroloških simptoma, što bi zahtijevalo reviziju dijagnoze i eventualno novi pristup liječenju (npr. postavljanje dijagnoze moždanog tumora koji nije bio prethodno dijagnosticiran).

EEG ključni pokazatelj

Pojava epilepsije može se razmatrati u bilo kojeg bolesnika koji pati od ponavljanih napada relativno stereotipnih nevoljnih ponašanja ili iskustava. Kao ključni pokazatelj koji se općenito primjenjuje u dijagnostici epilepsije uzima se EEG (elektroencefalografija)
Iako ne postoji dijagnostički test kojim bi se epilepsija stvarno mogla jednostavno dijagnosticirati ili kojim bi se dijagnoza lako isključila, EEG je neinvazivni postupak od neprocjenjive koristi u postavljanju dijagnoze i praćenju tijeka bolesti i prognoze. Promjene koje se registriraju u EEG-u ovise o tipu napada i lokalizaciji žarišta, a ne o patološkom supstratu koji ga izaziva.
EEG je često normalan i u pacijenata s epilepsijom. Suprotno, nenormalan EEG u odsutnosti simptoma ne upućuje automatski na potrebu primjene specifične terapije napada. Osnovna karakteristika epilepsije na EEG-u je pojava zašiljenih valova (iritativnih šiljaka). Kao epileptične abnormalnosti u EEG-u smatraju se samo "oštri šiljci" ili "oštri valovi" i "šiljak-val" kompleksi. Češće se zapažaju nespecifične promjene u EEG-u uvjetovane različitim činiteljima.
Kako bi se provocirala abnormalnost moždanog ritma, koja se ne može registrirati uobičajenim rutinskim snimanjem EEG-a, mogu se primjenjivati različiti postupci aktivacije (npr. hiperventilacija, intermitentna fotička stimulacija, ritmička akustička stimulacija, deprivacija spavanja, kemijsko-farmakološke metode). Kontinuirano višesatno cjelodnevno EEG monitoriranje pomoću magnentne trake ("Holter" EEG) dostupno je u mnogim centrima. Dopušta registriranje većih uzoraka EEG-a i povećava mogućnost zapažanja rijetkih epileptičnih fenomena, posebice kad se može provesti i videomonitoriranje.
EEG je posebice važan u dijagnostici absansa, vrste napada koja se često miješa sa složenim parcijalnim napadima. Kod absansa se zapažaju generalizirani paroksizmi šiljak-val kompleksa, a kod parcijalnih napada mogu se zapaziti žarišna izbijanja. U pojedinim slučajevima EEG snimanje tijekom sna pomaže u postavljanju dijagnoze epilepsije, kao i utvrđivanju diferencijalne dijagnoze prema drugim poremećajima (npr. narkolepsija). Važno je i videomonitoriranje bolesnika uz snimanje EEG-a, koje može olakšati razlikovanje epileptičnih napada od onih koji nisu epileptične naravi, ali pokazuju sličnu kliničku sliku.

Što prije staviti pod nadzor

Epileptični napadi mogu oštetiti mozak, a ponovljeni napadi tijekom godina vode znatnom oštećenju moždanih živčanih stanica. Ono ovisi ne samo o učestalosti nego i obliku epileptičnih napada. U bolesnika s epilepsijom može doći i do psihičkog propadanja. Zato je od životne važnosti bolest što prije staviti pod nadzor. Liječenje epilepsije ovisi o vrsti napada, a prevladava mišljenje da je idealna primjena samo jednog lijeka. Međutim, u osoba s težom epilepsijom, kao i u onih s više vrsta napada, katkad treba primijeniti i kombinaciju nekoliko antiepileptičnih lijekova.
Zadovoljavajuća kontrola napada postiže se u 70 do 75 posto slučajeva. Smatra se da su tzv. noviji antiepileptični lijekovi jednako učinkoviti kao "stari", ali imaju manje popratnih pojava. Posebice se posvećuje pozornost specifičnostima liječenja pojedinih skupina (starije osobe, utjecaj hormona na epilepsiju žena, trudnice s epilepsijom). Provode se i stalna istraživanja te uvode novi antiepileptični lijekovi jer još postoji velik postotak rezistencije, tj. stanja kad se ne postiže zadovoljavajuća kontrola napada. U pojedinim slučajevima može se razmatrati i mogućnost neurokirurškog liječenja.
Bitno je prepoznati da je 75 posto bolesnika s epilepsijom radno sposobno, uz neka ograničenja koja zahtijeva narav bolesti, te da većina njih nije drukčija od ostatka stanovništva u inteligenciji i sposobnosti obavljanja radnih zadataka.
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



Epilepsija Empty
PostajNaslov: Mozak glavno ishodište - II. dio   Epilepsija Emptypet vel 27, 2009 5:46 pm

OSOBITOSTI KOD ŽENA

Reprodukcijski poremećaji


U žena i muškaraca s epilepsijom postoji veći rizik pojave poremećaja reprodukcije u odnosu na zdravu populaciju. Broj poroda iznosi 1/3 - 2/3 broja poroda u zdravoj populaciji. Fertilitet može biti i za trećinu niži nego u zdravih žena. Neplodnost se povezuje s nepravilnošću menstrualnog ciklusa, ciklusima bez ovulacije, poremećajima hormona hipofize, policističnim jajnicima. U 40 posto žena i muškaraca javljaju se i poremećaji seksualnosti (nedostatak spolne želje).
Mehanizam reproduktivnih poremećaja nije potpuno razjašnjen, a povezuje se s fiziološkim, farmakološkim ili psihološkim čimbenicima (strah od majčinstva, od anomalija djeteta). Djelomično se povezuje i s poremećajima funkcije moždanih regija odgovornih za reprodukciju i ponašanje kao posljedicu epilepsijskih fenomena. Antiepileptični lijekovi pridonose pojavi reproduktivnih disfunkcija, snizujući razinu steroida u plazmi ili povisujući razinu gonadalnih androgena u plazmi.

Oprez u trudnoći

Davno je zapažena povezanost fetalnih malformacija s epilepsijom majke i uzimanjem antiepileptičnih lijekova, pa su vrlo složeni kontrola epileptičnih napada tijekom trudnoće i praćenje trudnice. Smatra se da kod trećine trudnica koje boluju od epilepsije raste učestalost epileptičnih napada tijekom trudnoće, najčešće potkraj prvog i početkom drugog tromjesečja. Uz to, dolazi do pojačane razgradnje većine antiepileptičnih lijekova, ali i do postupna porasta tjelesne težine i ukupnih tjelesnih tekućina, što može dovesti do niže koncentracije lijeka u plazmi, kao rezultata povećanog volumena distribucije lijeka.
Danas se smatra da uzimanje antiepileptičnih lijekova tijekom trudnoće dovodi do povećana rizika pojave kongenitalnih malformacija, koji je vjerojatno povećan kod uzimanja politerapije, kao i pri postojanju genetske predispozicije za razvoj anomalija. Ali, smatra se i da sama epilepsija dovodi do pojačana rizika pojave kongenitalnih anomalija, i to bez obzira na to uzima li trudnica ili ne antiepileptičnu terapiju. Najčešće veće malformacije su rascjep usnica i ždrijela, srčana pogreška (ventrikularni septalni defekt), defekti neuralne cijevi i urogenitalni defekti. Ipak, prevladava mišljenja da će 90 posto trudnica koje uzimaju specifičnu antiepileptičnu terapiju roditi zdravo dijete.

Rizik se povećava kod duljeg trajanja i liječenja epilepsije, kao i kod pojave antiepileptičnih napada u trudnoći. U žena koje su uzimale jedan antiepileptični lijek (monoterapija) rizik iznosi od 2,9 (LTG-lamotrigine) do 7,2 posto (VPA- valproate). Povećava se i dvostruko kod primjene dvaju ili više antiepileptičnih lijekova tijekom trudnoće, ili kod visoke razine lijeka u plazmi.
U žena koje boluju od epilepsije više je spontanih pobačaja, češći su prijevremeni porodi i manja porođajna težina novorođenčeta, ali i povećana smrtnost novorođenčadi (bez obzira na to uzima li trudnica terapiju ili ne; dva puta veća nego u normalnoj populaciji). Najčešći uzroci smrtnosti novorođenčadi u tijeku poroda su kongenitalne malformacije, placentopatije, komplikacije u porodu i neonantalno spontano krvarenje. U djece majki s epilepsijom povećan je rizik kognitivnih poremećaja, poremećaja ponašanja i zaostajanje u rastu.
Apsans i parcijalni napadi vjerojatno ne djeluju nepovoljno na majku ili fetus, tako da antikonvulzivna terapija može biti prekinuta tijekom trudnoće. Kad napadi postaju jači i opasniji, treba procijeniti rizik opasnosti za bolesnicu i moguće štetno djelovanje na fetus i prema tome donijeti odluku hoće li se ili ne primijeniti specifična antiepileptična terapija. Prevladava mišljenje da su toničko-klonički napadi opasni i za majku i za plod. Međutim, nije uvijek moguće smanjiti ili prekinuti antiepileptičnu terapiju tijekom trudnoće. Ako nije moguće postići kontrolu napada, razumno je primijeniti bilo koji od potrebnih antiepileptičnih lijekova, pretpostavljajući da je rizik oštećenja ploda zbog čestih toničko-kloničkih napada veći nego što je rizik zbog primjene lijeka. Preporučuje se monoterapija, jer uzimanje više preparata povećava rizik pojave malformacija ploda, ali i kontrola razine antiepileptika u krvi svaki mjesec (viša koncentracija antiepileptika u serumu povezana je s povećanim rizikom pojave kongenitalnih malformacija, pa se praćenjem koncentracije slobodnih i vezanih antiepileptika u serumu korigira doza, uzimajući u obzir i kliničku sliku napada).
Misliti prije začeća - Sve žene koje žele imati djecu, moraju biti upoznate s rizicima vezanim uz trudnoću i plod, koje je moguće smanjiti pažljivim planiranjem trudnoće i uporabe specifične terapije, i to prije začeća.
Najprije treba sa sigurnošću potvrditi dijagnozu epilepsije (jer nisu svi napadi epileptične naravi i ne zahtijevaju antiepileptičnu terapiju), a zatim odrediti vrstu sindroma prema kojem se određuje specifična antiepileptična terapija. Odluku u uporabi najpovoljnije specifične antiepileptične terapije treba donijeti šest mjeseci prije začeća.
U žena koje su na politerapiji, preporučuje se uvesti monoterapiju u najmanjoj terapijskoj dozi zbog veće sigurnosti. Međutim, kod mnogih bolesnica ne može se postići zadovoljavajuća kontrola napada monoterapijom, pa se u tim slučajevima preporučuje postupno dodavanje drugog ili drugih antiepileptika. U tih žena povećan je rizik pojave kongenitalnih malformacija fetusa, tako da se pozornost mora usmjeriti na postizanje kontrole napada, a bez povećanja rizika za nepovoljan ishod trudnoće. U svakom slučaju, lijek izbora treba biti onaj kojim se postiže najbolja kontrola napada uz najmanje neželjenih učinaka. Trudnice se trebaju dobro hraniti, dovoljno spavati, izbjegavati alkohol i cigarete.
Ultrazvučna ispitivanja radi dijagnosticiranja moguće pojave spine bifide, srčanih pogrešaka ili defekta udova provode se od 16. do 18. tjedna trudnoće. U pojedinim slučajevima može se primijeniti i amniocenteza te utvrđivanje razine alfa-fetoprotetina.
U svrhu prevencije hemoragijske bolesti novorođenčeta, u zadnjem tjednu trudnoće preporučuje se dati vitamin K1 (10mg/dan). S obzirom na to da je teško odrediti zadnji tjedan, preporuka je da se vitamin K uzima od 36. tjedna trudnoće oralno u dozi od 10 mg/dan.
Nakon poroda preporučuje se osmotjedno praćenje kako bi se spriječilo prirodno povećanje koncentracije antiepileptika u serumu i intoksikacija lijekom.

Dojenje - Treba odvagnuti pozitivan učinak dojenja na dijete (smanjen rizik infekcije) od neposrednog i prolongiranog (nepoznatog) učinka izlaganja djeteta antiepilepticima. Zato žene treba upoznati s mogućim posljedicama kako bi mogle donijeti odluku dojiti ili ne. Naime, koncentracija antiepileptika u majčinu mlijeku ovisna je o koncentraciji lijeka u plazmi i vezanju za bjelančevine plazme, te je aproksimativno slična koncentraciji u plazmi majke jer se antiepileptici ne vežu za proteine mlijeka. Što je veće vezanje za proteine plazme majke, to je manja koncentracija antiepileptika u mlijeku. U načelu, dojenje se potiče.

Hormonalni utjecaj

Menstruacija - O katamenijalnoj epilepsiji govori se kad se u žena generativne dobi javljaju češći epileptični napadi u određenim fazama menstrualnog ciklusa (luteinskoj, ovulacijskoj ili menstrualnoj), najmanje dva puta češće i u dva do tri cikulusa zaredom, a obuhvaća sve vrste epileptičnih napada. Smatra se da se javlja u trećine žena koje boluju od epilepsije.
Ovisno o fazi menstrualnog ciklusa u kojoj se javlja, razlikujemo:

  • C1 (perimenstruacijska) - veća prosječna dnevna učestalost napada nekoliko dana prije, za vrijeme menstruacije i poslije nje (tri dana prije do tri dana poslije)
  • C2 (periovulacijska) - povezana sa sazrijevanjem jajašca (10. - 13. dan ciklusa)
  • C3 (luteinska) - povezana sa stvaranjem žutog tijela (od 12. - 4. dana ciklusa). Naziva se još neadekvatna luteinska jer su zapaženi vrlo niska koncentracija progesterona u serumu i ciklusi bez ovulacije, što dovodi do neplodnosti.
Na pojavu češćih napada u pojedinim fazama ciklusa utječe razina hormona u serumu, a posebice omjer estrogena i progesterona, koji je najviši prije ovulacije i tijekom menstruacije.
Hormonsko liječenje "prirodnim" progesteronom pokazuje učinkovitost u liječenju simptoma katamenijalne epilepsije u 50 do 70 posto slučajeva.

Progesteron i estrogen - Progesteron djeluje antikonvulzivno (protiv pojave epileptičnih napada), a estrogen pretežno prokonvulzivno (viša razina u serumu može djelovati na pojavu češćih epileptičnih napada), pa je njihov omjer posebno važan. To znači da se češći napadi mogu javiti i kod povišene koncentracije estrogena, uz urednu koncentraciju progesterona u serumu, ali i kod nižih vrijednosti progesterona uz normalne vrijednosti estrogena u serumu. Pojava niskih ili povišenih vrijednosti obaju hormona, znači stabilan omjer, ne mora utjecati na učestalost napada.
Utjecaj muških hormona androgena u žena na pojavu epileptičnih napada nije još dovoljno istražen. Dosad je zapaženo da žene imaju rjeđe napade u vrijeme kad je viša razina tih hormona u serumu.
Antiepileptici i hormoni - Koncentracije antiepileptičnih lijekova u serumu tijekom menstrualnog ciklusa u žena s katamenijalnom epilepsijom nisu stalne. Naime, aktivne supstancije antiepileptičnih lijekova i hormoni vezuju se s bjelančevinama plazme, a mogu koristiti i iste enzime tijekom metaboliziranja u jetri, što može dovesti ili do promjene razine lijeka u serumu ili do promjene razine hormona. Obje pojave mogu utjecati na pojavu češćih epileptičnih napada u tih žena.
Kontracepcija - Žene koje boluju od epilepsije i žele uzimati kontracepcijske pilule moraju se prethodno savjetovati o njihovoj primjeni s ginekologom i neurologom, jer pojedini antiepileptični lijekovi snižavaju učinkovitost oralnih kontraceptiva. U tim slučajevima preporučuje se primjena kontracepcijskih pilula koje sadržavaju veću dozu estradiola ili mestranola (najmanje 50 mg).
Nema podataka da primjena "anti-baby" pilula djeluje na učestalost epileptičnih napada. Prije primjene oralnih kontraceptiva treba razmotriti i uobičajene čimbenike rizika koji mogu pridonijeti pojavi komplikacija kod dugotrajnijeg uzimanja (dob, debljina, pušenje i sl.). U žena s epilepsijom može se primijeniti "morning after" pilula nakon odnosa bez zaštite.
Klimakterij - Zapažena je pojava da žene koje boluju od katamenijalne epilepsije mogu imati češće napade u perimenopauzi (vrijeme prije prestanka menstruacije), kad pada razina progesterona, a raste razina estrogena u serumu. U tim slučajevima preporučuje se liječenje progesteronom.
U klimakteriju, kad su niske razine i estrogena i progesterona u serumu, najčešće se smanjuje učestalost napada zbog stabilizacije njihova omjera. Primjena hormonske nadomjesne terapije može dovesti do češćih napada.
U žena u klimakteriju treba mjeriti i gustoću kostiju denzitometrijskom analizom. Na pojavu osteoporoze može utjecati ne samo manjak estrogena nego i dugotrajna primjena antiepileptičnih lijekova, koja može biti praćena promjenama strukture kostiju, uključujući i osteoporozu. Ta pojava nije zapažena kod primjene "novijih" antiepileptičnih lijekova.

OSOBITOSTI KOD STARIJIH OSOBA

Sa sve većim starenjem populacije raste i incidencija pojave prvih napada epilepsije. Smatra se da je pojavnost u osoba starijih od 65 godina aproksimativno 1,5 posto, a velik je i porast učestalosti status epilepticusa (10 - 30 posto slučajeva).
Najčešće je riječ o simptomatskim epilepsijama, a moždano-žilne bolesti najčešći su uzrok (75 posto). Napadi se mogu javiti inicijalno kod nastupa moždanog udara (10 - 20 posto) ili kasnije (8 - 20 posto). Češće se javljaju kod subarahnoidalnog krvarenja, neposredno nakon moždanog udara, ili kod bolesnika s ponavljanim moždanim udarima. Zatim kod moždanih tumora, Alzheimerove bolesti (rizik raste 5 - 10 puta u odnosu na ostalu populaciju te dobi) ili povezano s intoksikacijom alkoholnim pićima ili naglim prestankom uzimanja, kao i kod upalnih oboljenja središnjeg živčanog sustava.
Kod postavljanja dijagnoze, treba razmotriti i mogućnost sinkope, tranzitornih ishemičkih ataka i tranzitorne globalne amnezije. U EEG nalazu mogu se zapaziti neki uzorci koje treba razlikovati od epileptičnih, a do promjena mogu dovesti i neke bolesti ili lijekovi.

S godinama dolazi do promjena fizioloških funkcija u ogranizmu, što djeluje na apsorpciju, distribuciju, biotransformaciju, izlučivanje i međudjelovanje antiepileptičnih lijekova s drugim lijekovima. Tako, primjerice, smanjen metabolizam jetre ili bubrežni klirens izlučivanja lijekova može dovesti do povišenja vrijednosti antiepileptičnih lijekova u serumu, sve do toksične razine. Smanjenje koncentracije albumina plazme za 5 do 10 posto može dovesti do povećanja slobodne razine nekih antiepileptika u odnosu na one vezane uz proteine plazme, te do moguće toksičnosti.
U starijoj dobi otežano je razlikovanje toksičnog učinka antiepileptične terapije od drugih neuroloških simptoma, jer ti učinci mogu biti supklinički izraženi. Toksičnost se manifestira kao sedacija i promjene ponašanja, tremor i hiponatremija. Prateće bolesti (srčane, bubrežne, jetrene, poremećaji prehrane) također utječu na metabolizam antiepileptika i pojavu nuspojava. U starijih osoba zapaža se i češća neredovitost uzimanja antiepileptične terapije, što također utječe na učinkovitost liječenja (nemogućnost nabave lijeka, smetnje pamćenja).
Optimalno liječenje epilepsije u starijih uključuje brze dijagnostičke postupke, postavljanje točne dijagnoze, učinkovitu terapiju te edukaciju i podršku oboljelima. Liječenje epilepsije u starijih najčešće zahtijeva primjenu farmakološki različitih lijekova s različitim međudjelovanjem. Valja uzeti u obzir i kliničku sliku, tijek bolesti te dob bolesnika (razlike između starijih osoba mogu varirati i više od 30 godina). Doza antiepileptika određuje se prema kliničkom iskustvu i potrebi prilagođavanja usporenom metabolizmu i klirensu bubrega. Kontrola epileptičnih napada uz primjerenu terapiju postiže se kod 70 posto starijih. Bolesnici s progresivnom neurodegenerativnom bolešću mogu imati napade unatoč optimalnom terapijskom izboru i dozi.
Cilj antiepileptične terapije u starijih je kontrola epileptičnih napada bez nuspojava, uz zadržavanje zadovoljavajuće kvalitete života. Važni postupci su edukacija bolesnika i obitelji, pisane upute o uzimanju antiepileptika, inicijalna uporaba manjih doza AED-a radi izbjegavanja nuspojava te osiguravanje dostupnosti medicinske skrbi (centri za epilepsiju).
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



Epilepsija Empty
PostajNaslov: Mozak glavno ishodište - III. dio   Epilepsija Emptypet vel 27, 2009 5:47 pm

SOCIJALNI, PSIHOLOŠKI I PSIHIJATRIJSKI ASPEKTI

Treba uložiti još mnogo napora kako bi se uklonile stoljećima prisutne predrasude prema osobama koje boluju od epilepsije. Danas postoji mogućnost odgovarajućeg liječenja i uključivanja u društveni i profesionalni život. Suvremena antiepileptična terapija, bez sedativnog učinka, dopušta normalno školovanje i profesionalnu aktivnost. Nužno je upozoriti bolesnika i njegovu okolinu o potrebi redovita uzimanja propisanih lijekova, jer neredovito ili nedostatno uzimanje lijekova, kao i nagli prekid terapije, može dovesti ne samo do slabe kontrole epileptičnih napada nego i do fatalnih komplikacija.
Pojedine aktivnosti bolesnika s epileptičnim napadima u anamnezi su rizične zbog potencijalne mogućnosti ozljeđivanja i sebe ili drugih osoba. Korisne su smjernice o ograničavanju aktivnosti, kao što je plivanje, vožnja automobila, skijanje. Ocjena radne sposobnosti, sposobnosti za vožnju ili obavljanje drugih poslova donosi se na temelju mišljenja užih specijalista. Temelji se na kliničkom praćenju, uzimajući u obzir vrstu i broj epileptičnih napada, vrijeme javljanja, promjene u EEG-u, reagiranje na terapiju. U djece s epileptičnim napadima važno je uputiti roditelje na pravilan izbor budućeg zanimanja djeteta, a u odraslih je katkad potrebno promijeniti radno mjesto ili zanimanje kako bi se izbjegao mogući rizik ozljeđivanja. Psihosocijalni aspekti epilepsije često uzrokuju veće teškoće bolesnicima nego što to čine sami napadi.
Uzroci psihičkih poremećaja su različiti, i najčešće posljedica djelovanja specifične antiepileptične terapije, samih napada, promjene ponašanja povezane s poremećajima neurotransmitera, razvoja poremećenih interpersonalnih odnosa. Najčešći psihički poremećaj je depresija, a pojava samoubojstva veća je pet puta. Češće se opisuju i neke osobine iako nisu specifične - ljepljivost, razdražljivost, opširnost u razgovoru, hiposeksualnost.
Treba istaknuti važnost trajnog informiranja bolesnika i njihovih obitelji, zdravstvenih radnika i šire zajednice o naravi epilepsije te mogućnostima i specifičnostima liječenja. Tako se podiže društvena informiranost o epilepsiji, smanjuje ili ukida diskriminacija prema oboljelima, osigurava primjereno liječenje i obrada u specijaliziranim centrima.

Praktične upute

  • osigurati radno mjesto na kojem, u slučaju krize svijesti, oboljeli ne može ugroziti svoj ili tuđi život ili nanijeti veću materijalnu štetu (izbjegavati rad na visini, pored vatre, rad na traci)
  • izbjegavati alkoholna pića
  • savjetuje se redovit san
  • u slučaju izostavljanja jedne doze antiepileptika, treba je dodati sljedećoj
  • preporučuje se tuširanje, a ne kupanje u kadi
  • treba izbjegavati pojedine sportske aktivnosti (ronjenje, skijanje, jedrenje, alpinizam), nikad ne plivati sam, izbjegavati sportove u kojima su česti udarci u glavu (npr. boksanje)
  • potreban je oprez kod kuhanja (struja, plin), poželjna je uporaba mikrovalne pećnice
  • preporučuje se uvijek sa sobom imati medicinsku dokumentaciju
  • kod prve pomoći bolesniku s epileptičnim napadom treba ga zaštititi od ozljeda, nakon napada okrenuti ga u bočni položaj kako ne bi došlo do ugušenja jezikom, po potrebi izvaditi iz usta protezu te, ako se napadi ponove više od dva puta ili bolesnik ne dolazi sebi dulje vrijeme, poslije napada bolesnika uputiti u bolnicu
Autori:
prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neurolog; prim. dr. sc. Snježana Miškov, spec. neurolog
Izvor:
www.oktal-pharma.hr
[Vrh] Go down
Sponsored content





Epilepsija Empty
PostajNaslov: Re: Epilepsija   Epilepsija Empty

[Vrh] Go down
 
Epilepsija
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: OSTALE BOLESTI VEZANE UZ ŽIVČANI SUSTAV I/ILI PRATEĆE TEŠKOĆE :: Razno-
Forum(o)Bir: