F15 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom drugih stimulansa, uključujući kafein

Sposobnost amfetamina i drugih psihostimulansa (metamfetamin, metilfenidat…) da poboljšavaju raspoloženje sve do euforije osnova je koja dovodi do stvaranja ovisnosti u toj skupini tvari.
Uporaba takvih lijekova kao sredstva za mršavljenje također može uvjetovati ovisnost. Uzimanje amfetamina radi poboljšanja koncentracije može imati neželjene posljedice jer psihostimulativni učinak može nestati naglo, u nepoželjnom trenutku npr. tijekom vožnje automobilom te vozač može naglo zaspati.
Psihostimulansi mogu potencirati antisocijalno, agresivno ponašanje. Pri uporabi velikih količina mogu uzrokovati psihotične reakcije koje je teško razlikovati od shizofrenih epizoda, najčešće s paranoidnim idejama.
Što se tiče ovisnosti o amfetaminima, razvija se psihička ovisnost različitog intenziteta i javlja se blaga tjelesna ovisnost. Pri prestanku uzimanja pojavljuje se depresija, pospanost, glad, osjećaj straha…Ti simptomi obično nisu tako jaki. Razvija se tolerancija na euforični učinak, ali ne i na druge učinke kao što su nervoza, nesanica te mogući psihotoksični učinci. No, za psihostimulanse i kokain karakteristična je pojava upravo suprotnog fenomena «reverzne tolerancije» ili senzitacije – ponovljene doze imaju jači učinak nego kada je psihostimulans uzet prvi put.

Kofein je alkaloid koji se nalazi u listovima, sjemenkama i plodovima biljaka, poput kave i guarane.
Djeluje kao stimulans, te tako privremeno odgađa umor i pospanost. Pokazuje diuretička svojstva, te velike količine izazivaju dehidraciju, sličnu onoj koju uzrokuje alkohol. Postoji zabrinutost vezana uz konzumaciju proizvoda koji sadrže kofein, stoga nije preporučljiva konzumacija djeci, trudnicama, dojiljama i kroničnim srčanim bolesnicima.
Novija istraživanja ističu i neke pozitivne strane poput ubrzavanja metabolizma, poticanja motoričkih sposobnosti ljudi, izvora antioksidanata, dobrobiti kod ljudi koje imaju probleme s opstipacijom.