PRUŽAM TI RUKU - POĐIMO DALJE ZAJEDNO
mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
Početna stranicaPočetna stranica  CalendarCalendar  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  RegistracijaRegistracija  Login  
- Law 4U - Info Croatia - Free Web - Life Tips Burza frustracija - Blog by Renči  Anksioznost - Panika - Depresija Blog by Renči  MKB-10 Međunarodna klasifikacija bolesti - šifrarnik dijagnoza (by Renči)  Zdravlje - najnovije vijesti - Credit Cards - Credit Cards Glossary - Free4me - Networking 101
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
ned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
pet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
sri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
čet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
pon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
pet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
čet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
sri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
ned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
sri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
pon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
čet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
pet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
ned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
uto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
siječanj 2017
ponutosričetpetsubned
      1
2345678
9101112131415
16171819202122
23242526272829
3031     
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking Digg  Social bookmarking Delicious  Social bookmarking Reddit  Social bookmarking Stumbleupon  Social bookmarking Slashdot  Social bookmarking Yahoo  Social bookmarking Google  Social bookmarking Blinklist  Social bookmarking Blogmarks  Social bookmarking Technorati  

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

Share | 
 

 :: STRES - općenito

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin



PostajNaslov: :: STRES - općenito   uto vel 17, 2009 10:33 pm

Engleska riječ "stress" znači pritisak, napor, naprezanje, napregnutost. Hans Seli, jedan od najpoznatijih istraživača stresa, kaže da je stres svaki zahtjev za novim prilagođavanjem koji sredina postavlja organizmu. Ideje Hansa Selija vremenom su potvrđene.

Što je stres?


  • Skup bioloških i psihičkih poremećaja izazvan nekom agresijom na organizam
  • Reakcija organizma na sve potrebe
  • Priprema za napad ili bijeg
  • Početak serije bolesti

Faze stresa

1. Faza uzbune
Ova faza najavljuje stvarno prisustvo stresnog činitelja. Najprije se pojavljuju fiziološke reakcije i onoga koji ih doživljva obavještavaju da bude oprezan.

Primjer:
Direktor male firme je pod stresom zato što je izgubio najboljeg radnika. Uzbuna nastaje kada uoči posao koji je taj radnik obavljao i teškoću, koja prati pronalaženje kvalitetne zamjene. Posljedice mogu biti mnogostruke, ali uzrok je jedan: odlazak najboljeg radnika. S druge strane promatrajmo tog direktora pod utjecajem stresa zbog ekonomske situacije u toj firmi. Uzroci koji utječu na stres mogu biti višestruki: inflacija, porezi, smanjena prodaja, dugovanja, neplaćeni radnici...

2. Faza otpora
Dugotrajni stres prolazi fazu uzbune i osoba dospijeva u fazu otpora.

Primjer:
Isti direktor iz prethodnog primjera suočava se sa zakašnjenjem i zato pokušava sav posao preuzeti u svoje ruke. Ali dan traje samo 24 sata, a ljudsko tijelo može izdržati napore samo do određene granice. On je frustriran, jer su to posljedice pokrenute nastalom situacijom; on gubi mnogo energije, dok njegov rad postaje sve slabiji. Ušao je u začarani krug: želja da završi poslove daje mu određenu snagu, ali objektivno gledano on ne može izdržati sav teret.

3. Faza umora
Primjer:
- Umor: Kada je u pitanju naš direktor, umor se ne povlači poslije jedne prospavane noći. Umor je obično praćen nervozom, nestabilnošću, napetošću, ljutnjom.
- Anksioznost: Osoba je suočena sa mnoštvom različitih situacija, ne samo stresnih već i onih koje u običnim slučajevima ne bi izazvale stres.
- Depresija: Osoba gubi motivaciju da bude aktivna, pati od nesanice, misli joj postaju pesimističke, a osjećanja prema sebi negativna.

Činitelji stresa

Potpuna analiza stresa pokazuje, da se u nastajanju uglavnom pojavljuju dva činitelja, najprije vanjski uvjeti (okruženje, posao, obitelj, škola), a zatim se pojavljuje stres koji osoba sama izaziva (svojim načinom rješavanja problema, svojom osobnošću, svojim temperamentom, osobnom disciplinom).

PROFESIJE S VISOKIM STUPNJEM STRESA
1) Predsjednik
2) Vatrogasac
3) Izvršni direktor
4) Vozač trkaćih automobila
5) Taksist
6) Kirurg
7) Astronaut
8 )Policajac
9) Ragbijaš
10) Kontrolor leta


VANJSKA AGRESIJA

Dok jaki stresni događaji mogu utjecati na mentalnu ravnotežu, manji događaji nisu vrlo značajni, iako mnoštvo manjih događaja proživljenih u isto vrijeme mogu postati veoma opasni. Uzrok stresa može biti fizičke (kiruška intervencija, izlaganje hladnoći itd.) ili psihološke prirode i uvjetovan ambijentom (bol, buka, promet, nezaposlenost itd.). Evo nekoliko stresnih prilika:

- Traumatska iskustva
Najprije odsustvo bilo kakve reakcije (osoba izgleda kao da nije prisutna, kao da nije svjesna događaja)
Zatim odsustvo osobne inicijative čak i za jednostavne poduhvate, ali može slijediti upute koje primi.
Na kraju osoba ulazi u fazu nespokojstva, straha u kome ponovo u mislima proživljava te prilike u halucinacijama ili košmarima, može čak izraziti i veliki osjećaj krivice jer je preživjela tragediju u kojoj su drugi ljudi izgubili život.

- Stresni događaji
Tijekom cijelog života suočavamo se sa situacijama koje mogu biti posebno stresne. Iako neke nisu traumatične, one su toliko jake da mogu poremetiti našu životnu ravnotežu. Negativni događaji uzročnici su velikog stresa. Međutim, pozitivne promjene npr. unaprjeđenje na poslu uz povećanje plaće također stvaraju veliku dozu stresa.

- Svakodnevna nezadovoljstva
Autobus koji nam je za dlaku pobjegao, pismo koje s nestrpljenjem čekamo, a ono ne dolazi, uređaj koji se kvari itd. primjeri su malih nezadovoljstava zbog kojih postajemo napeti.


Ako se u životu jedne osobe umnožavaju mali događaji i ako im ona poklanja mnogo pažnje, mogu nastati teške situacije nepodnošljivog stresa, podjednako tragične, kao da je bila pod uticajem jakog stresnog činioca.
Međutim, pojedinci mogu pokazati značajne razlike u reagiranju na događaje. Na primjer, neke osobe rade teške poslove i skoro nikada nisu pod stresom; druge obavljaju lake poslove i lako potpadaju pod utjecaj stresa.


FIZIČKA I DRUŠTVENA OKOLINA

Sve što nas okružuje može nam nametnuti stres jačeg ili slabijeg intenziteta.
Jedna prostorija, čista, uredna, dobro opremljena, mirna, s odgovarajućom temperaturom, pomaže nam da izbjegnemo stres.
Čist zrak, svježa voda, raskošna vegetacija, minimum buke, prostor bez imalo gužve, doprinose da se lakše opustimo.
Na žalost, prosječni stanovnik naše planete suočen je sa velikim rastom stanovništva (prenaseljenošću), zagađenjem (vode, zraka, hrane), ekonomskim teškoćama i često nepodnošljivom bukom.

BUKA
Pretjerana buka u mnogim slučajevima predstavlja izvor stresa. Buka se može nagomilavati i stalno uzrokovati:
- umor
- nesanicu
- razdražljivost
- glavobolju
- mišićnu napetost
- simptome vezane uz stres




INTENZITET ZVUKA u različitim situacijama
Decibeli
Situacija
Stupanj rizika
180
space-shuttle platforma
gubitak sluha
140
polijetanje/slijetanje aviona
samo prisustvo u tolikoj buci predstavlja rizik
Domena boli
130pjevač čija je glasnost dostigla maksimumtrenutni rizik
120grom, rock koncert blizu zvučnikatrenutni rizik
100električna pila, bušilica2 sata
90motori, kamioni u pokretu6-8 sati
Oštećenje sluha
80zvuk telefonskog zvona, velika gužva, metro8-10 sati
70sušilo za kosu, buka u kafiću, uobičajeno kretanjekonstantno izlaganje
Domena mogućeg poremećaja
60normalna konverzacija, stroj za šivanje
50rashladni uređaji, automobil koji usporava
40obiteljski ambijent ili u uredu (bez buke koju stvara kretanje ljudi)
30šaputanje, zvuk koraka s pločnika
1minimalna razina ljudskog sluha




DONOŠENJE ODLUKE

1. Ne odlučujte odmah, ako je moguće sačekajte malo, sutradan je često bolje.
2. Odredite mogući izbor.
3. Sagledajte prednosti i mane mogućeg izbora.
4. Osvrnite se na iskustva iz prošlosti, i odgovorite na pitanje: Što se dogodilo kada sam donio sličnu odluku?
5. Projicirajte izbor: Što će se dogoditi ako donesem takvu odluku i ako je sprovedem na određen način?
6. Sada izaberite opciju koja će se u skladu s vašim principima pokazati kao ona koja vama i onima na koje se odnosi donosi najviše prednosti.
7. Prihvatite opciju i njene neizbježne posljedice.


Zadnja promjena: Admin; sri vel 18, 2009 8:41 am; ukupno mijenjano 4 put/a.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin



PostajNaslov: Re: :: STRES - općenito   uto vel 17, 2009 11:01 pm

TIPOLOGIJA I STRES

Osobe koje se svojim načinom života maksimalno približavaju krajnosti, tipu A, predstavljaju objekat djelovanja stresa i srčanih bolesti. Nasuprot njima, osobama tipa B prijeti manje opasnosti, ali ako se približe krajnosti tipa B, mogu postati ličnosti koje će se mlako suočavati sa svakodnevnim izazovima.


Tip ATip B
Opće ponašanje
neprestano u pokretumirno čekanje
nestrpljivostspokojstvo
izduženo liceopušteno lice
glasno smijanjetiho smijanje
nezadovoljan, uvijek želi višezadovoljan svojim uvjetima
takmičar u igri, poslu, sportuizbjegava takmičenje
često se žalirijetko se žali
Konverzacija
govori brzo, glasnoodmjereno, diskretno
nadmenskroman
gestikulira prilikom izražavanjamiran, rijetko gestikulira
brzo odgovaraodgovara poslije pauze
daje kratke i direktne odgovoredaje duge odgovore
požuruje sugovornikapažljivo sluša
prekida sugovornikačeka, a zatim odgovara


KONTROLA UZROKA STRESA

Kontrola okoline
- Izbjegavajte bučna mjesta.
- Održavajte svoju okolinu čistom.
- Posvetite dovoljno vremena obitelji.
- Koristite ljekovita svojstva prirode.
- Pokušajte živjeti u prirodnoj, zdravoj okolini.
- Ako se s nečim ne slažete, naučite argumentirano razgovarati.
- Kad vam se neko obraća, saslušajte ga, ali ne samo da ga čujete.
- Pokušajte biti u dobrim odnosima sa svima, ako to ovisi samo o vama.

Kontrola tijela
- Za jelo i piće prihvatite ono što je zdravo.
- Svestrano koristite vodu.
- Dovoljno se odmarajte.
- Izostavite sve vrste droga i toksičnih stimulativnih sredstava.
- Redovno se krećite i sprovodite tjelovježbu.
- Ne koristite lijekove za smirenje, osim ako to ne činite pod liječničkim nadzorom.

Mentalna kontrola
- Planirajte aktivnosti. Ne pretvarajte se u roba raznih ciljeva.
- Planirajte dobro.
- Imajte pozitivne preokupacije.
- Prihvatite greške, promjenite ih, koliko je god to moguće u izazove.
- Oslobodite se svake krivice.
- Podijelite s bližnjima svoje dobro i talente.
- Održavajte pozitivan mentalni stav.
- Primjenjujte metode opuštanja.
- Svakog dana posvetite određeno vrijeme razmišljanju.
- Budite čvrsti i nepokolebljivi.


REAKCIJE NA STRES

Znaci uzbune su veoma korisni, jer otkrivaju opasnost koju donosi određena situacija i, po potrebi, omogućavaju brzu reakciju. No, oni gube svoju djelotvornost, kada su loše korišteni ili zloupotrijebljeni.

Pouke iz života mačke
Za vrijeme jedne studije, danas već klasične, profesor Walter Cannon stavio je različite prijemnike na tijelo mačke da bi saznao što se događa kad se ta mačka sukobi sa psom.
Ponašanje mačke otkrivalo je svima poznate signale: pogrbljena leđa, nakostriješena dlaka, mišići napeti, ispružene kandže, ukočene šape, skupljene uši, pored toga uporno je mjaukala.
Ova studija je pokazala da su svi ovi signali poticali iz unutrašnjih organskih procesa kao što su:
- povećano lučenje različitih hormona, ubrzanje cirkulacije krvi,
- povećanje količine glukoze i crvenih krvnih zrnaca u krvi, kočenje probavnog sistema i drugih, u tom trenutku, manje korisnih procesa, - ubrzanje disajnih pokreta, aktiviranje mehanizma zgrušavanja

Fiziološki odgovori
Kod ljudskih bića, organski signali pomoću kojih se stres ispoljava ne razlikuje se mnogo od mačke ili drugih sisavaca. Osnovna razlika je u mogućnosti ljudskih bića da odole stresu i činjenici da mogu biti opterećeni prilikama koje ne pripadaju sadašnjosti.


PSIHOLOGIJA STRESA

Svi znaci upozorenja koji dolaze do mozga poslani su prema hipotalamusu, maloj žlijezdi koja se nalazi u centru moždane mase. Hipotalamus zatim dalje šalje poruke cijelom organizmu pomoću živčanog sustava i krvotoka.

ŽIVČANI SUSTAV
Situacije koje je pokrenuo hipotalamus prenose se na živčani sustav, koji regulira organske funkcije. Te stimulacije mogu izazvati poremećaje u funkcioniranju rada organa, nadbubrežne žlijezde, i povećavaju količinu adrenalina i noradrenalina u krvi te tako izazivaju smetnje u cijelom organizmu.
KRVOTOK
Hipotalamus stimulira hipofizu koja luči različite hormone koji putem krvotoka prolaze kroz cijeli organizam. Hormon koji hipofiza u takvom slučaju luči je kortikotrofin (ACTH) ili hormon stresa. Kortikotrofin utječe na korteks nadbubrežnih žljezda i proizvodi novi hormon, kortizon, koji je odgovoran za mnoge pojave u organizmu. Drugi hormoni hipofize djeluju na tiroidnu žlijezdu (štitnjaču), testise, jajnike, utječući tako na mnoge organe.

Što se događa kad je utjecaj stresa jak?

Svijest (misli, ideje)
ODLIKE
DJELOVANJA
Koncentracija i pažnjaNedovoljna koncentracija u teškim aktivnostima, čest gubitak pažnje.
PamćenjeKapacitet memorije se smanjuje, kako u kratkom tako i u dugom vremenskom periodu.
Trenutne reakcije Problemi koji zahtijevaju trenutnu i spontanu reakciju rješavaju se na nepredvidljiv način.
GreškeSvi problemi koji zahtjevaju mentalnu aktivnost rješavaju se uz mnogo grešaka.
Procjena sadašnjosti i projekcija budućnostiČovjek nije u stanju procjeniti trenutnu situaciju i ne uspijeva je projicirati u budućnost.
Logika i organizacija misliNačin razmišljanja ne slijedi logične, povezane sheme, ne poštuje red, već se iskazuje na neorganiziran način.
Emocije / osjećanja
ODLIKE
DJELOVANJA
NapetostTeškoće s emocionalnim i fizičkim opuštanjem.
HipohondrijaOsim stvarne fizičke neuravnoteženosti, čovjek počinje sumnjati u postojanje drugih bolesti.
Karakteristike osobnostiPovećanje nestrpljivosti, netolerancije, autoriteta i manjak razumijevanja prema drugima.
EtikaMoralni i etički principi koji oblikuju život pojedinca slabe, a samokontrola opada.
Depresija i obeshrabrenjePovećava se obeshrabrenje, a smanjuje želja za životom.
Ponašanje
ODLIKE
DJELOVANJA
GovorNemogućnost tečne komunikacije, mucanje, smanjanje rječitosti
InteresGubitak volje i oduševljenja za hobije ili omiljene stvari
OdsustvoIzostanci s posla, škole, fakulteta
StimulansiPovećanje potrošnje alkohola, duhana, kave i drugih droga
EnergijaRazina energije se mijenja iz dana u dan, ali je u globalu niska.
SanSan je poremećen. Osoba uglavnom pati od nesanice, a s vremena na vrijeme pokazuje ekstremnu potrebu za snom.
OdnosiOsoba postaje sumnjičava, okrivljuje druge. Odgovornost prepušta drugima.
Promjene u ponašanju Pojavljuju se čudne reakcije nesvojstvene određenom pojedincu.
SamoubojstvoPojavljuje se ideja o suicidu, a ponekad i pokušaji da se sprovede u djelo.
SamosvijestOsoba sebe smatra slabom i nesposobnom.


Zadnja promjena: Admin; sri vel 18, 2009 12:00 am; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin



PostajNaslov: Re: :: STRES - općenito   uto vel 17, 2009 11:06 pm

Osoba pod stresom može uvećati svoju moć zapažanja, pamćenja, razuma i rasuđivanja, ali u ograničenom vremenskom razdoblju. Ako napetost dugo traje, dolazi do opadanja ovih mogućnosti. U tom trenutku pojavljuju se teškoće na razini spoznajnih ili intelektualnih sposobnosti.

Jedan od prvih simptoma stresa je otežana koncentracija i gubitak pamćenja.
Taj fenomen se pojavljuje kod učenika koji polažu ispit i koji pod utjecajem napetosti u jednom trenutku ne mogu odgovoriti na pitanja. U takvim slučajevima smanjuje se moć rezoniranja, rješavanja problema ili rasuđivanja. Ova pojava se u narodu zove "blokada", odnosno ta osoba ne zna i ne može reagirati u situaciji kad je suočena s novom, neočekivanom prilikom na koju nije naviknuta.

Frustracija i agresivnost

Frustracija je psihološka reakcija tipična za osobe koje pate od posljedica stresa. To je stanje razdražljivosti.
Osobe iz okoline koja okružuje frustriranog čovjeka njegovo stanje prikazuju grupom riječi "loše je raspoložen".
Frustracije i razdražljivost pojavljuju se kada osoba ne uspijeva riješiti probleme koji je opterećuju.

Uzroci frustracija
VANJSKIDruštvenikrivica drugih, nestabilnost karaktera
pogrešni ciljevi, tehnički problemi
Materijalni
karakter sklon frustraciji
UNUTARNJIosobna nemoć
nedostatak planiranja, nedovoljni napori
nedostatak motivacije

Strepnja i/ili anksioznost

Često osoba pod stresom pokazuje simptome strepnje, zabrinutosti, nervoze i straha od budućnosti.
Strepnja je najopasnije psihološko ispoljavanje stresa. Normalno je pokazati određenu strepnju u nesigurnim situacijama ali konstantna strepnja je oblik neuroze koja je štetna za određenu osobu, ali i za njenu okolinu. Mnoge osobe koje danas doživljavaju uništavajuće efekte strepnje, navikli su se na nju u stresnim situacijama.

Depresija

Depresija je još jedna posljedica stresa. Kada stres dugo traje, čovjek prolazi kroz sve faze, od uzbune, preko otpora do zamora, i na kraju do depresije.
Osoba koja stiže do granica svojih mogućnosti počinje osjećati simptome depresije.
Činjenica da se osjeća nesposobnom da savlada stres, gura osobu u depresivno stanje.


Zdravlje i stres

Srce i krvotok
Sve reakcije organizma pod stresom utječu na zdravlje.
Srce je u svakoj stresnoj situaciji preko živčanog sustava i hormonalnog kompleksa pozvano na uzbunu i ono pojačava svoju funkciju - pumpanje krvi. Tako dolazi do povećanja krvnog pritiska (tlaka). Usled tih promjena srce je primorano da održava ritam brži od normalnog. Srce slabi ako su ovakve prilike postale učestala pojava.

Hormoni koje endokrine žlijezde u stresnim situacijama luče u krv imaju funkciju da mobiliziraju kolesterol i masnoće kako bi mišići mogli dobiti potrebnu energiju. Kad se šok koji dočekujemo ipak ne dogodi, neupotrebljeni kolesterol i masnoće se talože u arterijama, što dovodi do arteroskleroze.


Faktori rizika
KARDIO-VASKULARNIH BOLESTI
Faktori koji se mogu kontroliratiFaktori koji se ne mogu kontrolirati
stres starosna dob (40 ili više)
visok krvni pritisak (140/90 ili više) spol
alkohol nasljeđe (prirodne sklonosti)
duhan
povišeni kolesterol
posebne pojave
šećerna bolest
život bez fizičke aktivnosti


Zadnja promjena: Admin; sri vel 18, 2009 12:07 am; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin



PostajNaslov: Mentalno zdravlje   uto vel 17, 2009 11:08 pm

Mentalno zdrava osoba je:
U skladu sa sobom
U skladu s drugima
Spremna da se suoči s problemima
Posjeduje uravnoteženu svijest o sebi,Posjeduje istančan osjećaj odgovornosti,Prilagođava se promjenama koje mogu naići,
Prepoznaje svoje sposobnosti kao i svoja ograničenja.Spremna je podjeliti ono što ima,Ispunjava svoje ciljeve s trudom i iz njih crpi veliko zadovoljstvo,
Gleda pozitivno na svoju prošlost,Osjeća se dijelom grupe, društva,Otvorena je za nova iskustva i ideje,
S povjerenjem gleda u budućnost,Ima razumijevanja za druge,Mirno se suočava s problemima,
Poštuje sebe, Ostvaruje trajne veze,Realno postavlja svoje ciljeve.


Zadnja promjena: Admin; uto vel 17, 2009 11:34 pm; ukupno mijenjano 5 put/a.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin



PostajNaslov: Re: :: STRES - općenito   uto vel 17, 2009 11:21 pm

Prvi izvor stresa: Ljudski odnosi se smatraju prvim uzrokom stresa.

U zajednici

Ljudska bića pokazuju potrebu da se udružuju i ulaze u odnose jedni s drugima. Od svog rođenja pa do smrti, čovjeku je neophodno društvo:
- Beba traži majčinu prisutnost ili prisutnost osobe koja je čuva.
- Dijete se dobro osjeća u okrilju obiteljske zajednice. Rastući, ono u svoj krug odnosa uvodi svoje prijatelje i druge osobe izvan obiteljskog kruga.
- Mladi traže društvo svojih vršnjaka ili osobe suprotnog spola.
- Stariji se okupljaju da razgovaraju, da se zabavljaju, da se bave nekim sportom ili da proslave neki događaj.

To se događa iz više razloga:

Čovjek je po svojoj prirodi društveno biće. S obzirom da se radi o urođenoj potrebi, svako ljudsko biće traži društvo sebi sličnih. Izolirano biće ne može se smatrati osobom.
Zajedničko življenje je osnova svih znanja. Ljudska okolina određuje našu kulturu - jezik, pismo, svakodnevno ponašanje, tradiciju, između svih ostalih vidova života.
Ljudsko biće teži udruživanju da bi se usporedilo. Uspoređivanje s drugima je potrebno za naše vlastito dokazivanje. Praktički, sve kvalitete i talenti koji nas odlikuju, trebaju se usporediti s tuđima da bi se procijenila njihova realna vrijednost.
Svi imamo potrebu za razmjenjivanjem. Kolektivni život pruža mogućnosti dobitka velikog broja dobara u svim područjima, koja samostalno ne bismo mogli ostvariti.

Prijateljstvo

Veze sa prijateljima ili osobama od povjerenja su uvijek korisne, kao što su i društveni odnosi u cjelini.
Kada intimna zajednica nije prihvaćena i prilagođena, ljudsko biće koje živi u njoj postaje psihički neuravnoteženo.
Da bi komunikacija s drugima bila bolja, govorite u pravom trenutku. Samo nekoliko trenutaka namjenjeno je određenim pitanjima.


STRES TIJEKOM ŽIVOTA

- U ranom djetinjstvu (do 2 godine)
- Kod male djece (3 do 5 godina)

Iako se nitko ne sjeća tog doba, poznato je da čak i djeca od jedne ili dvije godine doživljavaju trenutke stresa, posebno povezane sa potrebom za hranom, higijenom, pažnjom.

- Kod djece (6 do 12 godina)
- Pubertet (12 do 18 godina)

To je doba relativnog psihičkog mira, ali s napetostima svojstvenim tom uzrastu, kao što je početak osnovne škole sa školskim zahtjevima i pritiscima koji se nadovezuju. U tom periodu nastaju dublja prijateljstva nego ona iz predškolskih godina. Za djecu, kao i odrasle, odnosi sa drugima mogu prouzrokovati stres.

- Kod mlade zrele osobe
Ovo je doba obiteljske i profesionalne realizacije. U većini društva taj period traje od prvog zaposlenja do 35 - 40 godine. Početak ovog perioda sastoji se od iskustava koja mogu biti praćena stresom: služenje vojnog roka kod mladića, izbor bračnog druga, početak života u dvoje, opredjeljenje za profesionalnu karijeru, rađanje djece i problemi koje nosi njihovo školovanje.

- Kod osoba srednjih godina
Uzroci stresa kod osoba između 40. i 60. godine života su u vezi s: poslom (nagomilavanje velikih odgovornosti, strah od gubitka zaposlenja i nemogućnosti pronalaska novog), obitelji (mladi ili u pubertetu sa svojim značajnim problemima i još uvijek ovisni o roditeljima), zdravljem (duhan, alkohol, loše prehrambene navike, nedostatak kretanja i tjelovježbe, pretjeran rad i stres otežavaju život u tim godinama).

- Treće doba
Stres utječe na mnoge osobe kao posljedica smanjenih fizičkih aktivnosti. Nagli prijelaz iz radnog, aktivnog u period stalnog mira nije tako bezopasan: mnogima donosi depresiju, jer više ne pripadaju aktivnom životu. Sljedeći izvor napetosti za treće doba je smanjenje prihoda. Kod nekih osoba to osjećanje ekonomskog opadanja može izazvati frustracije, odnosno stvoriti stres. Na kraju, jedna od najznačajnijih točaka trećeg doba je suočavanje sa smrću.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin



PostajNaslov: Re: :: STRES - općenito   čet vel 19, 2009 11:11 pm

Stres - Tajanstveni ubojica ili začin života?

Čujemo ljude kako često savjetuju jedni druge: "Nemoj se izlagati toliko stresu. Uništit ćeš svoje zdravlje. Tako možeš zaraditi srčani infarkt ili moždani udar." Je li svaki stres opasan? Postoje li dobri stresovi?

Danas svi govore o stresu. O stresu se razgovara u svakodnevnoj komunikaciji, govori na televiziji i na radiju, o stresu se mnogo piše u novinama i magazinima, sve je više znanstvenih konferencija, kongresa i tečajeva posvećenih stresu. To je razlog da se naše doba označava kao doba stresa, premda je stres odvajkada vjerni pratilac čovjeka i svih živih bića. Čini se da svi o stresu govore na svoj način, a mnogi i ne pokušavaju postaviti jasnu definiciju. Za poslovne ljude stres je frustracija ili emocionalna napetost, za kontrolora letenja stres je problem koncentracije, za sportaša stres je mišićna napetost, za biokemičare i endokrinologe stres je biokemijski fenomen... Za mnoge je pojam stresa nešto negativno, nešto opasno što vodi u bolest, nešto što treba izbjegavati po svaku cijenu.

Što je stres?

Stres je termin koji označava različite vrste životnog iskustva kao i tjelesne reakcije na takva iskustva. Od posebne je važnosti vodi li reakcija na stres boljoj prilagodbi (adaptaciji) organizma ili pak u pogrešnu prilagodbu (maladaptaciju) i bolest. U oba slučaja dolazi do promjena u mozgu, ponašanju i tjelesnim funkcijama.

Drugim riječima, stres sam po sebi nije ni dobar ni loš. Kada stres ima negativne posljedice, govorimo o distresu, dok pozitivni stres sa sobom nosi pozitivna uzbuđenja i omogućuje rast i razvoj kroz prilagodbu na nove zahtjeve i uvjete okoline.

Čovjek je neprekidno izložen djelovanju različitih fizičkih, psihičkih i socijalnih izvanjskih čimbenika, ali i onih unutarnjih, koji remete njegovu dinamičku ravnotežu (homeostazu) koja se zahvaljujući prilagodbenim mehanizmima ponovo uspostavlja.

Stanje prijetnje tjelesnoj, duševnoj, socijalnoj i duhovnoj ravnoteži označava se stresom, a čimbenike koji prijete ravnoteži nazivamo stresorima. Drugim riječima, stresna situacija je svaka ona situacija koja zahtijeva prilagodbu organizma.

Stresori potiču više ili manje specifičan odgovor u svakog čovjeka, ali i jednu opću nespecifičnu stresnu reakciju. U stresnim situacijama čovjek reagira borbom, bijegom ili imobilizacijom. Ovisno o osobi i vrsti stresora, glede ishoda svaka od ovih reakcija može biti prikladna ili neprikladna. Prema Seyleu, koji je tvorac pojma stres, razlikujemo tri faze u stresnom odgovoru:

1. uzbunu (alarm),
2. prilagodbu (adaptaciju) i
3. iscrpljenje.

Faza uzbune očituje se reakcijom borbe, bijega ili imobilizacije i predstavlja neposredni odgovor na djelovanje stresova. Ove reakcije, kada su uspješne, dovode do prilagodbe ili adaptacije koja je preduvjet zdravlja, ovladavanja novim sposobnostima, odnosno vještinama, omogućujući tako rast i razvoj ličnosti. Ponovnim izlaganjem stresorima organizam, odnosno čovjek, postaje otporniji i jači.

Pri dugotrajnom djelovanju stresora ili uslijed neuspješne prilagodbe, može doći do iscrpljenja organizma i razvoja bolesti jer organizam postaje neotporan. Prejak ili preslab, odnosno neprimjeren stresni odgovor može dovesti do različitih tjelesnih bolesti i duševnih poremećaja.
Primjerice, pojačan stresni odgovor dovodi se u svezu s nastankom povišenog krvnog tlaka (arterijske hipertenzije), srčanog udara (infarkta miokarda) ili želučanog vrijeda (ulcus ventriculi). Oslabljen stresni odgovor zbog poremećaja imunološkog sustava pogoduje razvoju kroničnih upalnih bolesti kao što je, primjerice, reumatoidni artritis.

Dobar stres i loš stres

Bez napetosti i opterećenja, dakle bez stresa, život je nemoguć tako da je stres neotuđiva sastavnica života. Drugim riječima stres je život, kako to kaže Selye. Dakle, svaki stres ne dovodi do narušavanja zdravlja i razvoja bolesti.

Postoje dobri i loši stresovi. Dobri stresovi su sol i začin života. Bez određene količine stresa ne možemo biti zdravi, ne možemo se razvijati. Ta količina je za svakog čovjeka drugačija, tako da svatko mora odrediti svoje granice.
Kad je organizam izložen negativnom stresu, negativni učinci se mogu očitovati na manje-više svim organskim sustavima. Odavno u medicini postoji koncept tzv. psihosomatskih bolesti u čijem nastanku važnu ulogu igraju negativni stresovi. Stres je čimbenik rizika i u nastanku mnogih drugih bolesti, kao što su neki tumori, tuberkuloza, virusne infekcije, itd.

Stres i srce

Kada smo često pod stresom, lučenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje srce. S vremenom može doći do nepravilnosti u radu srca (srčane aritmije), pojave bolova u predjelu srca u miru i naporu (angina pectoris), a na kraju i do srčanog infarkta.

Osobe sa srčanim poremećajima pokazuju karakteristične crte ličnosti, tzv. A-tip ličnosti: vrlo su ambiciozni, hiperaktivni, socijabilni s jakom kontrolom emocija. Na poslu rade više i duže od drugih, imaju jako izražen osjećaj odgovornosti i savjesnosti, nerijetko preuzimaju previše obveza i često žrtvuju obiteljski život.

U obitelji teže dominaciji i imaju izraženu potrebu da ih drugi cijene, uvažavaju i slušaju. U konfliktnim situacijama potiskuju svoja osjećanja nastojeći biti optimistični i smireni.

Dodatni čimbenici rizika u ovakvih osoba su nepravilna prehrana, prekomjerno pušenje i uzimanje alkohola.

Stres i metabolizam

Negativni stres može izazavati različite poremećaje u radu žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Poznato je da pojačana funkcija štitnjače (hipertireoza) praćena nervozom, nesanicom, gubitkom na težini, pojačanim znojenjem i lupanjem srca, može biti izravna posljedica stresnih događaja. Neke osobe u negativnom stresu gube tek, dok druge, pak, pretjerano jedu. Pretjerana gojaznost može biti praćena poremećajem metabolizma i razvojem šećerne bolesti.

Stres i probavni sustav

Većina osoba u stresu pati od zatvora ili proljeva jer stresni hormoni imaju izražen učinak na probavni sustav.
Poznat je fenomen tzv. stres ulkusa u osoba koje su pod jakim stresom, a važnost negativnih emocija u nastanku ulkusne bolesti (vrijed želuca) je dokazana. Ulcerozni kolitis koji se očituje grčevima i bolovima u trbuhu praćenih proljevom, također je povezan sa stresom.

Stres i imunološki sustav

Lučenje stresnog hormona kortizola uzrokuje supresiju i smanjenje obrambene sposobnosti, pa su osobe pod stresom prijemčivije za različite bolesti, od običnih prehlada i upala do teških bolesti.

Stres i seksualnost

U osoba pod stresom može se pojaviti impotencija, odnosno frigidnost. U žena pod stresom menstruacije postaju neredovite, a mogu i izostati. Zbog lučenja stresnog hormona aldosterona, predmenstrualni sindrom može se pogoršati.

Stres i psihički poremećaj

Patološki stres i psihotraume imaju važnu ulogu u nastanku svih funkcionalnih duševnih poremećaja. U osoba s izraženom genetskom predispozicijom za shizofreniju, čak i tzv. mali životni stresovi mogu dovesti do pojave bolesti.
U osoba sa genetskom sklonošću za depresiju, izlaganje tzv. srednje izraženim stresovima rezultira pojavom depresivne epizode. Izlaganje teškim psihotraumatskim stresovima u osoba i bez genetske predispozicije za duševne poremećaje, može imati za posljedicu pojavu posttraumatskog stresnog poremećaja. Anksiozni poremećaji (panični poremećaji, generalizirani anksiozni poremećaji) redovito su posljedica doživljaja stresnih situacija.

Stres i ljepota

Ljepota i zdravlje su tijesno povezani. Negativni stres može uzrokovati različite promjene (mrlje, egzemi, osipi) na koži i pojačano ispadanje kose, a sve to jer stresni hormoni izazivaju stezanje krvnih žila i slabiju cirkulaciju u koži.

2000/14/listopad - tema broja preuzeta iz "Pro Mente Croatica", broj 1-2, proljeće-ljeto 1998.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Sponsored content




PostajNaslov: Re: :: STRES - općenito   Today at 2:00 pm

[Vrh] Go down
 
:: STRES - općenito
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Kako zamišljate svoje umirovljeničke dane?

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: STRES :: STRES-
Forum(o)Bir: