PRUŽAM TI RUKU - POĐIMO DALJE ZAJEDNO
mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
Početna stranicaPočetna stranica  CalendarCalendar  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  RegistracijaRegistracija  Login  
- Law 4U - Info Croatia - Free Web - Life Tips Burza frustracija - Blog by Renči  Anksioznost - Panika - Depresija Blog by Renči  MKB-10 Međunarodna klasifikacija bolesti - šifrarnik dijagnoza (by Renči)  Zdravlje - najnovije vijesti - Credit Cards - Credit Cards Glossary - Free4me - Networking 101
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
ned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
pet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
sri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
čet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
pon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
pet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
čet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
sri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
ned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
sri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
pon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
čet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
pet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
ned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
uto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
siječanj 2017
ponutosričetpetsubned
      1
2345678
9101112131415
16171819202122
23242526272829
3031     
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking Digg  Social bookmarking Delicious  Social bookmarking Reddit  Social bookmarking Stumbleupon  Social bookmarking Slashdot  Social bookmarking Yahoo  Social bookmarking Google  Social bookmarking Blinklist  Social bookmarking Blogmarks  Social bookmarking Technorati  

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

Share | 
 

 Meteoropatija

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin



PostajNaslov: Meteoropatija   pon vel 16, 2009 12:37 am

Meteoropati

Ovdje cu samo re-postati jedan članak koji sam našla na web stranici Lider Press-a a, kao vjerujem i mnogi od vas, i ja prepoznajem sebe u pojedinim dijelovima teksta.

UČINAK TEHNOLOGIJE NA PRIRODNE CIKLUSE
Zimsko vrijeme i loše raspoloženje utječu na radnu motivaciju


Citat :
Otkako je počelo lošije vrijeme i skratili se dani, i ja se lošije osjećam. Posve sam bezvoljna i treba mi mnogo više vremena za sve aktivnosti koje trebam obaviti. I ne samo to, treba mi je više vremena da ujutro profunkcioniram nego kad su dani dulji. Kad se probudim, a vani je mrak, i kad po mraku dođem kući, uhvati me malodušnost. Možda je bolje reći da mi se ništa ne da i da se teško motiviram i za redovite aktivnosti, osobito odlazak na posao. Ovo me sivilo, čak i kad ne pada kiša, ubija, čini me bezvoljnom i sjetnom. Znam da će s prvim zrakama sunca sve biti bolje, ali željela bih ne ovisiti toliko o godišnjem dobu ili vremenskim prilikama. Što mi predlažete kako bih se i u dugim zimskim večerima osjećala poletno kao i ljeti?

Meteoropata

Odgovara: Tatjana Divjak, 08.01.2009.
"Priroda, kojoj kao ljudska bića i sami pripadamo, prolazi kroz stalne cikluse: buđenje u proljeće, rast u ljetnom razdoblju, punina i bogatstvo tijekom jeseni i mirovanje zimi. Nekad je čovjek živio sjedinjen s prirodom, a danas se često od nje udaljava, želeći zavladati njome, ili se pak osjeća odvojenim, jer silno želi iskoristiti svoje vrijeme što bolje može. No u tome se skriva i paradoks. Živeći u prirodi i s prirodom, s njome se moramo prilagođavati onomu što nam prirodni ciklusi donose, da bismo tako iskoristili i mogućnost da raspodijelimo svoje snage i u fazi smirenja obnovili svoju energiju. Taj se prirodni ciklus sada sve više okreće protiv čovjeka.

Razvoj civilizacije i tehnološka pomagala, uz koje težimo svoj život pretvoriti u ugodu, pomalo su nas iskvarili. Razmaženi smo, jer stalno želimo živjeti u izobilju. Želimo da nam cijelu godinu bude jednako toplo, željeli bismo da nam okolina bude osvijetljena 24 sata na dan, težimo i radu bez prestanka. No kao i sve drugo, i te ljudske težnje imaju svoju cijenu.

Kad govorite o lošem raspoloženju s dolaskom zime, to me podsjeća na mit o Demetri, koja je, nakon što joj je bog podzemlja Had oteo kćer Perzefonu, pala u depresiju. Zbog njezine nebrige za prirodu zavladali su zima, pustoš i sivilo, o kojem i vi govorite. Poistovjetivši se s Demetrom, i vi dolazak zime doživljavate kao posljedicu gubitka, tuge i besperspektivnosti.

Predlažem vam da prepoznate početne uzroke svog neraspoloženja, koji mogu biti raznovrsni, da biste im doskočili prije nego što se razmašu. Najčešće je riječ o nedostatku kvalitetnog odmora. Ako ste neispavani, krenite ranije na noćni odmor i omogućite si dovoljno sna (možda vam treba više nego do sada ili više od prosječnih šest do osam sati, potrebnih odrasloj radno aktivnoj osobi). Možda je riječ o potrebi za dubljim opuštanjem, pa vam preporučujem neku od tehnika mentalne relaksacije. Meditacija je jedna od vjerojatno najkvalitetnijih načina relaksacije duha, koju i medicina prihvaća kao svakodnevnu ljudsku potrebu. Kad meditaciju povežete i s brigom o tijelu, nameće se ideja da se bar triput na tjedan bavite jogom ili nekom vrstom gimnastike. Poštujte potrebe svojeg tijela i kvalitetno se hranite. No čovjek je i društveno biće, pa nemojte zanemariti ni njegovanje odnosa s drugim ljudima, osobito s onima koje smatrate bliskima, bez obzira na to u kojem ste životnom razdoblju. Jedan od važnijih uzroka lošeg raspoloženja može biti i - dosada. Počnite se više zabavljati i više se smijte.

No nije čudno da vas lošije raspoloženje hvata u duljim razdobljima bez sunca. Sunce je važan izvor života svima koji naseljavaju planet Zemlju, pa tako i ljudskoj vrsti. Možda ne bi bilo loše izložiti svoje tijelo utjecaju umjetnog izvora ultraljubičastog zračenja: posjetite stoga solarij, da biste u nedostatku prirodnih, sunčevih zraka tijelo upilo potrebnu količinu umjetnih. Ili otputujte na kraći odmor u toplije krajeve. Sa sunčanjem, naravno, oprezno.

Dobro je što uviđate da ste zbog nekog razloga lošije raspoloženi, pa čak i kad to povezujete s lošim vremenskim uvjetima, kojima smo u zimskim mjesecima prirodno izloženi. Rano prepoznavanje simptoma lošeg raspoloženja bit će vam lakše budete li vježbali živjeti u sadašnjem trenutku. Ako vam nijedan od ovih prijedloga ne pomogne, potražite liječničku pomoć. Možda nije riječ samo o promjeni koju u vama izaziva aktiviranje arhetipa Demetre. Depresija je bolest koja može uvelike narušiti kvalitetu vašeg života, stoga ne oklijevajte, nego potražite pomoć. Što prije otkrijete uzroke, brže ćete naći izlaz."


Zadnja promjena: Admin; pet oľu 20, 2009 7:35 pm; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin



PostajNaslov: Kad zima ubije volju za životom   pet vel 27, 2009 1:31 pm

Kad zima ubije volju za životom

Zahvaljujući tehnologiji, ljudi ne spavaju zimski san, ali ne uspijevaju izbjeći zimsku potištenost, iscrpljenost i bezvoljnost

Medvjedi, ježevi, vjeverice, gmazovi i insekti spavaju zimski san. To je način na koji priroda omogućuje stanovnicima hladnih predjela da prežive zimske mjesece. Ulaskom u stanje smanjene metaboličke aktivnosti, bića štede energiju i postupno iskorištavaju tjelesne masnoće.
Zimski je san nužnost za brojne vrste iz umjerenih i hladnih krajeva, koje nisu u mogućnosti migrirati niti naći hranu ispod leda i snijega. Zimski se san razlikuje od vrste do vrste, pa i između jedinki iste vrste. Neke životinje ulaze u stanje hibernacije za nekoliko minuta, drugima, pak, trebaju tjedni. Ptice u pravilu ne "prakticiraju" hibernaciju, nego svakodnevno na nekoliko sati ulaze u stanje obamrlosti ili torpora.

Što nas tišti zimi

  • Kraći dani - Uobičajena umjetna rasvjeta ne može nadomjestiti sunčevu svjetlost. Samo specijalne lampe za fototerapiju, od minimalno 2500 luksa, mogu poslužiti kao nadomjestak.
  • Hladnoća, kiša, bljuzga, snijeg - Sve nas to navodi da više vremena provodimo u zatvorenom te da koristimo prijevozna sredstva umjesto da pješačimo barem do dućana, škole i posla.
Odustajanje od zimskog sna novijeg je datuma u razvoju ljudskog roda. Naši su primitivni preci preživljavali tako što su se povlačili u pećine i sojenice. Stiskali su se jedni uz druge da dulje očuvaju tjelesnu toplinu, dok im se metabolizam usporavao gotovo do nule. Crpeći postupno energiju iz naslaga masnoća, prespavali bi ružna vremena.
Posljednjih su tisućljeća ljudi razvili tehnologiju koja im omogućuje da cijele godine budu aktivni, čak i ako žive na području polarnog kruga. Međutim, tehnologija koja nam je osvijetlila i ugrijala zimske dane nije nas u potpunosti zaštitila od posljedica smanjenog svjetla i sniženih temperatura. Potištenost, osjetljivost, iscrpljenost, gubitak zanimanja za posao i seks neke su od tegoba koje zahvaćaju mnoge ljude, približno od početka studenoga do kasne veljače, dakle u tri najtamnija mjeseca u godini.
U knjizi "The Hibernation Response" (Hibernacijska reakcija) autori Peter Whybrow i Robert Bahr objašnjavaju zašto, prema nekim procjenama, čak 25 posto stanovnika iz zemalja sjeverno od 45 stupnjeva geografske širine pati od sezonskog afektivnog poremećaja, koju popularno zovemo i zimskom depresijom.

Melatonin nas navodi na san

- Što kad spavamo danju?

Neki ljudi cijele godine žive u stanju nalik zimskom snu. Kod osoba koje veći dio dana provode u zatvorenim prostorima ili koje su "zamijenile dan za noć" melatonin se luči cijelo vrijeme, pa se organizam stalno nalazi u stanju pospanosti. Neovisno o tome je li vam depresija izazvana zimskim mrakom ili poremećenim bioritmom, neprekidno kolanje melatonina tijelom čini čovjeka ranjivim na depresiju i trajan umor.
Kako tama i hladnoća izazivaju hibernacijsku reakciju u ljudi, točnije ono što je od nje ostalo? Odgovoran za nju je hormon melatonin, kojeg po mraku luči moždana žlijezda epifiza. Jedna od funkcija epifize je registriranje količine svjetla u okolini. Iako je smještena duboko u lubanji, žlijezda detektira količinu svjetla putem očnog živca.
U nekih životinja epifiza počinje proizvoditi melatonin odmah čim se smrači i luči ga dok ne svane. Kod ljudi razina melatonina raste nakon 60 do 90 minuta izloženosti tami, a količina koja se luči po noći do pet je puta viša nego tijekom dana. Melatonin je hormon koji smiruje. To je tvar koja nas navodi na san. Pod njegovim utjecajem usporavaju nam se reakcije i osjećamo se umornijima.
Svake kasne jeseni deseci milijuna ljudi koji žive u umjerenim i hladnim klimama proživljavaju fiziološke i psihičke promjene zbog bitno smanjene količine danjeg svjetla. Isti ljudi koji se u proljeće i ljeto osjećaju dobro, postaju neraspoloženi, razdražljivi i bezvoljni kad se dani skrate, a vrijeme pogorša. Njihova epifiza u to doba godine luči mnogo više melatonina nego što organizam može podnijeti.

- Zašto volimo sunce?

Tkogod sebi to može priuštiti, trebao bi između početka studenoga i kraja veljače provesti tjedan dana u sunčanijim krajevima.
Kao što je tama depresor živčanog sustava, tako je sunčeva svjetlost izvanredan prirodni antidepresiv. Naime, sunčevo je svjetlo jedan od glavnih aktivatora proizvodnje serotonina, dok manjak sunca usporava i smanjuje njegovo lučenje. Stoga su proljeće i ljeto, s dugim i sunčanim danima, vrijeme kad depresija manje hara.
Sunčevo svjetlo uz raspoloženje diže i imunitet, otpornost na stres, libido i potenciju, a smanjuje apetit i pospješuje učinke dijete ili drugih postupaka usmjerenih na mršavljenje. Osim serotonina, sunce potiče proizvodnju vitamina D, važnog za razvoj i čvrstoću kostiju, ali i normalnu moždanu funkciju.
Pozitivan učinak sunca na raspoloženje nije posljedica autosugestije. Istraživanja su pokazala da i slijepim ljudima serotonin raste, a melatonin opada kad su im oči izložene sunčevoj svjetlosti, iako je ne vide! Kad je slijepim ispitanicima stavljen povez ispred očiju, sunčevo svjetlo nije imalo nikakva učinka na njih. Oči su ulazna vrata kroz koja svjetlost prolazi na putu do epifize, čak i ako je optički živac mrtav.
Bilo bi idealno kad bi svugdje na planetu dan i noć cijele godine trajali po 12 sati. Međutim, zbog nagiba Zemljine osi Sunčeve zrake tijekom godine neravnomjerno obasjavaju površinu planeta.
Zimska je depresija različita od tipične, nesezonske depresije po tome što povećava potrebu za snom i hranom, a tipični depresivci (ali ne svi) češće trpe od nesanice i pomanjkanja apetita. Osobe koje trpe od zimske depresije spavaju 17 posto više tijekom zimskih mjeseci nego u svjetlijem dijelu godine te se u istom razdoblju udebljaju tri do pet kilograma.

Po depresiji svim oružjima

Autori "Hibernacijske reakcije" preporučuju svima koji trpe od zimske depresije da puste u svoju okolinu što više svjetla. Bez obzira na to imate li jutarnjih obveza ili ne, budite se pred zoru i ostanite budni cijeli dan. Dignite rolete, razmaknite zavjese, a ako je tmurno, držite upaljena svjetla i danju.
Razumljivo je da ružno zimsko vrijeme u pravilu ne potiče na izlazak iz kuće, no shvatite svakodnevnu šetnju, ponajbolje oko podneva, kao sastavni dio terapije. Vježbanje, umjereno tjelesno naprezanje te mentalna aktivnost također su važni elementi antidepresivnog režima.
Protiv sezonske depresije treba se boriti i prehrambenim oružjem. Izuzetno su bitne namirnice složeni ugljikohidrati, jer se šećer iz njih sporije razgrađuje pa daje energiju dulje razdoblje. Složene ugljikohidrate sadrže tjestenina i peciva od integralnog brašna, integralne žitarice, muesli, smeđa riža, krumpir, mahunarke, voće i dr. Izbjegavati treba jednostavne ugljikohidrate (bijelo brašno i rafinirani šećer), jer oni zbog brze razgradnje šećera izazivaju brzi uspon i pad energije i raspoloženja.
Obratite pozornost na namirnice bogate triptofanom, jer triptofan tijelo pretvara u serotonin, jednu od kemijskih tvari bitnih za osjećaj duševnog blagostanja. Tripfofana u velikim količinama ima u mesu peradi, ribi, bananama, sušenim datuljama, jajima, mlijeku, jogurtu, bučinim i suncokretovim košticama, grašku, kikirikiju i sezamu.
Preporučuju se i dodaci prehrani, osobito cijeli spektar vitamina B, uključujući folnu kiselinu (folacin), vitamin C, minerali cink, magnezij, selen te omega-3 masne kiseline. I namirnice bogate ovim supstancijama pun su pogodak, a nije dopušteno stavljati prejak naglasak na bjelančevine.
U zemljama sjeverne Europe, Kanade i sjevernih Sjedinjenih Američkih Država rasprostranjena je upotreba lampi za fototerapiju. Riječ je o lampama širokog spektra jačine minimalno 2500 do 10.000 luksa, koje je dopušteno uvesti iz inozemstva, primjerice iz Austrije i Njemačke, gdje su dostupne. Mogu se naručiti i putem interneta (unesite u pretraživač ključne riječi - phototherapy, lamps i seasonal affective disorder).
Autor: Ozren Podnar, prof.Izvor: www.oktal-pharma.hr


Zadnja promjena: Admin; pet oľu 20, 2009 7:35 pm; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin



PostajNaslov: Re: Meteoropatija   pet oľu 20, 2009 7:32 pm

Stiglo proljeće

U 12.44 došlo je proljeće. Toplo i hladno, sunčano i oblačno, suho i vlažno proljeće, pa i zdravo i bolesno. Alergije, osipi, upale pluća, ubodi, prehlade, zaraze, herpesi, depresije. 'Teži tjelesni napor trebali bi izbjegavati kroničari i kardiopati. Depresivni pacijenti bi trebali izlaziti što više van, što više na svjetlo, trebalo bi jesti lakšu prehranu, poboljšati vitaminsku opskrbu organizma, laganim tjelovježbama sebe dovesti u neko stanje kondicije', rekla je dr. Aida Delić Smrekar, liječnica obiteljske medicine.

Za nestjecanje kondicije kontinentalci još sutra imaju ispriku - mogući snijeg. Ali u nedjelju bi već moglo biti skoro sunčano. A Dalmatinci neka i dalje odmaraju. 'Sljedeći tjedan jutra u minusu, hladna i vjetrovita, a danju do 14 stupnjeva', rekla je meteorologinja Ana Bago. Pa će topla jutarnja odjeća, biti dnevna prtljaga. A treba je sve duže vući, kad je dan sve duži, a još je i imunitet na rezervama. Ali neka je ono nama došlo i donijelo proljetne radosti.
Izvor: Dnevnik.hr
[Vrh] Go down
Korisnički profil
arduana




PostajNaslov: Re: Meteoropatija   ned oľu 29, 2009 8:29 am

Da,meteoropatija.I pored svega i to me muči.Svaka promijena vremena odrazi se na mene već prije četrdeset osam sati.Punosam čitala o tome,ali ja volim iznositi činjenice iz vlastita iskustva,a i mislim da nam Renči sve to lijepo potkrijepi dase ne moramo mučiti.Zanima me imaju li neke tabletice,koje ublažavaju simptome koje nastaju meteo-promijenama?
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin



PostajNaslov: Re: Meteoropatija   ned oľu 29, 2009 10:58 am

Bljah, da, evo opet kiša u Zagrebu.
I opet šiza, što kažeš, 24-48 sati prije toga.
I ne znam ni za kakve tablete protiv toga, osim što mi ponekad (ali zaista vrlo rijetko) treba malo više Xanax-a (Misar, Helex - isto s*anje, drugo pakovanje).
Ne znam kako će djelovati, ali uzimam dosta vitamina, u povrću i tabletama, za voćem baš nisam luda.
Pokušavam misli zaokupiti drugim stvarima, da što manje razmišljam o sebi i tegobama, i kad mogu izađem, ali to mi je nekako mrsko ovdje, u gradu, jer nemaš kuda nego oko zgrade (sad karikiram, ali da dođeš do prvog većeg parka, treba ti prijevoz pa me prođe volja).
Jučer sam očistila tri ormara, skupa s mojom malom, preslagivale smo odjeću i odvajale ono što joj je premalo. Pustile smo si muziku, zatvorile se u sobu (izolirale od mojih roditelja) i zezale se. Bilo je odlično, zabavno i korisno. I nisam ni osjetila promjenu vremena jer sam bila zaokupljena iznošenim trenirkama Very Happy
Ali ponekad... ponekad jednostavno nema pomoći, pokleknem, popijem lijek i prespavam. Nemam univerzalni recept.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
arduana




PostajNaslov: Re: Meteoropatija   ned oľu 29, 2009 11:47 am

Da to je to.Isti slučaj.Povećam dozu ansilana,dok nisam radila ležem i komiram se.Probudim se još gora nego sam legla
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin



PostajNaslov: Re: Meteoropatija   ned oľu 29, 2009 11:55 am

Ma da, i to je istina, da se probudiš još gora, ali barem prespavam jedan dio "problematičnog" perioda promjene vremena. Nekako ga "premostim".
[Vrh] Go down
Korisnički profil
arduana




PostajNaslov: Re: Meteoropatija   sri tra 08, 2009 1:39 pm

Sranje.Jutros sam se probudila i odmah na noge.Cijeli dan sam se osijećala super,nasmijana,puna energije.Odjednom puf!Ösijećam kišu negdje.Osijetim po očima koje mi se sklapaju,jebenim bolovima u mojim bubrezima.koji" ne postoje".Sad će se natezati bar dvadesetčetiri sata dok padne ,ta prokleta kiša,a ja ću poludjeti
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin



PostajNaslov: Re: Meteoropatija   sri tra 08, 2009 5:56 pm

Kišu još ne osjećam ali mi je već pretoplo, danas je u ZG bilo oko 25°C Shocked
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Meteoropatija   Today at 8:54 am

[Vrh] Go down
 
Meteoropatija
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: UPOMOĆ! ŠTO MI JE?! :: F30-F39 Poremećaji raspoloženja-
Forum(o)Bir: