PRUŽAM TI RUKU - POĐIMO DALJE ZAJEDNO
mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
Početna stranicaPočetna stranica  CalendarCalendar  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  RegistracijaRegistracija  Login  
- Law 4U - Info Croatia - Free Web - Life Tips Burza frustracija - Blog by Renči  Anksioznost - Panika - Depresija Blog by Renči  MKB-10 Međunarodna klasifikacija bolesti - šifrarnik dijagnoza (by Renči)  Zdravlje - najnovije vijesti - Credit Cards - Credit Cards Glossary - Free4me - Networking 101
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
ned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
pet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
sri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
čet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
pon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
pet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
čet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
sri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
ned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
sri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
pon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
čet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
pet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
ned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
uto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
veljača 2017
ponutosričetpetsubned
  12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728     
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking Digg  Social bookmarking Delicious  Social bookmarking Reddit  Social bookmarking Stumbleupon  Social bookmarking Slashdot  Social bookmarking Yahoo  Social bookmarking Google  Social bookmarking Blinklist  Social bookmarking Blogmarks  Social bookmarking Technorati  

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

Share | 
 

 Medicina uma i tijela

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
harry




PostajNaslov: Medicina uma i tijela   uto oľu 24, 2009 5:22 pm

Medicina uma i tijela

Ivana Komšić, dipl. psiholog

Centar za usmjeravanje i edukaciju NIM
Zagreb

Koncept povezanosti uma i tijela nije novost i pokušava se objasniti kroz stoljeća na različite načine. Tako je Michalangelo naslikao Stvaranje Adama gdje su čovjekov umi misli prikazani kao sagitalna sekcija mozga koja odgovara današnjem anatomskom prikazu mozga.

Najvažniji faktor ljudske bolesti leži u mozgu. Stres i ugoda igraju važnu ulogu u zdravlju i bolesti na način da stres značajno pridonosi riziku obolijevanja. Ugoda je jednako važna. Ako se osoba nalazi pod stresom, ali se osjeća ugodno i dobro u jednom trenutku, tada će stres imati manji učinak na zdravlje. Ipak, na zdravlje ne utječu samo stres i ugoda već i niz drugih faktora, dijeta, pušenje, genetika. Još jedan bitan faktor je i mogućnost osobe da izrazi svoje osjećaje, da kaže u kolikom je stresu i što i kako se osjeća. Manja je šansa da će stres uzrokovati probleme ako osoba ima neki oblik "ispušnog ventila". Često ljudi izvana izgledaju smireno, ali iznutra je njihovo stanje obrnuto. Tada se takvo stanje može manifestirati poremećajima kao što su migrene, reumatoidni artritis ili multipla skleroza. Dokazi dobiveni istraživanjima pokazuju da stanje ljudskog uma, koje povezuje psihosocijalne faktore s emotivnim stanjima (npr. s depresijom) i s ponašanjima koja uključuju neprijateljstvo i stres uzrokovan načinom života, može direktno i značajno utjecati na psihičke funkcije čovjeka, a time i na zdravlje.

Još jedan od dokaza značajne povezanosti ljudske psihe i pozitivnog razmišljanja je placebo efekt. U novijim istraživanjima pokušalo se utvrditi da li vjerovanja i očekivanja mogu promijeniti neurokemijsku okolinu u ključnim područjima mozga koja su odgovorna za pokrete, ugodu, bol i psihičku bol uzrokovanu tugom zbog odvajanja. Rezultati su pokazali da vjerovanje i pozitivno očekivanje može promijeniti odgovor tijela na stres, a na taj način može doći i do placebo efekta koji može biti koristan kod psihofizioloških poremećaja kao što su hipertenzija, angina, astma i dr.
Stres i zdravlje

O povezanosti stresa i bolesti govorilo se već u devetnaestom stoljeću, od kada se ta povezanost počela i istraživati. Značajan je rad Hansa Selyea koji je znanstveno dokazao povezanost patofiziološkog procesa i skupa kroničnih bolesti. Selye je svojim radom unaprijedio koncept prema kojem je stres vrlo važan čimbenik u psihologiji i medicini. Danas često prepoznajemo da je jedan od uzroka bolesti stres. Nedavno je i znanstveno dokazano da stresan način života može imati značajan negativan utjecaj na dužinu života, kardiovaskularne bolesti, imunološke poremećaje i patofiziološke posljedice na normalno starenje.

Stres opisuje efekte psihosocijalnih i okolinskih faktora na fizičko ili psihičko zdravlje. Hipoteze različitih istraživanja potvrdile su da je veća mogućnost pojave zdravstvenih problema kada stresori društvene prirode izazovu psihološke ili ponašajne promjene koje izazivaju promjene u psihološkim funkcijama. Kada stresori utječu na organizam aktivira se skup psiholoških reakcija s ciljem uklanjanja prijetnje i prilagođavanja psihološkog sklopa organizma na novu situaciju. Takva reakcija naziva se reakcija na stres.
Povezanost s bolešću

Društveni stresori i način života mogu biti važni pokretači bolesti koji mogu utjecati na dužinu života. Psihosocijalan stres je osobni odgovor primljen kroz složene društvene interakcije. Takve interakcije mogu biti ili negativne i povećati, ili pozitivne i smanjiti psihološki stres. One mogu utjecati na hormone, što dalje utječe na imunološki sustav. Stres može značajno smanjiti fizičku i psihičku toleranciju (imunološki potencijal) i izazvati napredovanje postojeće bolesti ili pokrenuti latentne poremećaje. Kontrola i supresija stresa vrlo je važna u poboljšanju kvalitete života i prevencije bolesti.

Kod ljudi, samoća se povezuje s prijetnjom, a kao posljedica može se pojaviti povišeni krvni tlak i kardiološki problemi. Primjer utjecaja emocionalnog stresa možemo vidjetiu školama, gdje su istraživanja pokazala da tijekom ispitnih rokova kod adolescenata raste broj oboljelih od viroza. Također, stres zbog manjka kontrole na poslu ili u privatnom životu može dovesti do kardiovaskularnih bolesti. I bračni život može biti stresan, pa jedan od partnera, najčešće žena, obolijeva. Pozitivne rezultate dale su grupe podrške, nakon kojih se razina stresa kod partnera značajno smanjila. Da bismo poboljšali kvalitetu i dužinu života potrebno je usmjeriti se na medicinu tijela i uma: opuštanje, meditaciju, laganu i zdravu hranu, pozitivno razmišljanje, podrška. Takav pristup omogućava pozitivno okruženje koje pozitivno utječe na kvalitetu života.

Prehrana je važan faktor koji pridonosi kvaliteti života. Odluke o nezdravim dijetama u kombinaciji s pušenjem, manjak tjelovježbe i prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića važni su preduvjeti za razvoj bolesti. Epidemija pretilosti postala je čest i važan predmet istraživanja. Deficiti izazvani pretilošću mogu biti i psihosocijalni i fizički. Pretilost je povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, hiperlipidemije, hipertenzije, dijabetesa, poremećaja spavanja, karcinoma, muskuloskeletnih bolesti, pankretitisa, bolesti uzrokovanih bakterijama, neplodnosti, inkontinencije i dr.. Pretili ljudi također puno češće pate od anksioznosti, nedovoljne socijalne aktivnosti i depresije. Kao jedno od rješenja problema pretilosti predlaže se mediteranska prehrana koja uključuje maslinovo ulje koje sadrži sastojke koji pomažu u liječenju i prevenciji prethodno navedenih bolesti.
Utjecaj uma na zdravlje, bolesti dužnu života

Nezdrav način života (nedovoljna fizička aktivnost, pušenje, neregularna dijeta, pretjerana konzumacija alkohola i kave) dovodi se u vezu s velikim zdravstvenim problemima (kardiovaskularnim bolestima, karcinomom, osteoporozom) koji utječu na kvalitetu i dužinu života. Neprijateljstvo, ljutnja i agresivno ponašanje također pridonose tome. Uloga osobnosti u razvoju kroničnih bolesti privukla je mnogo pažnje. Utvrđeno je postojanje dva tipa osobnosti koje utječu na razvoj različitih bolesti, posebno na karcinom. Osobe tipa A su neprijateljski raspoložene, lako se razljute, kompetitivne su i teške osobe. Sličan profil imaju i osobe tipa C. Ustrajne su u poricanju, ne pokazuju emocije, posebno ljutnju, izbjegavaju konflikte, strpljive su. Općeniti pogled na mehanizam koji povezuje osobnosti i zdravlje govori da su genski određene, biološke i individualne razlike odgovorne za fenotip osobnosti i povećan rizik od oboljevanja.

Kroz povijest toplice i sanatoriji u planinama bili su vrlo važan čimbenik u liječenju. Razlog tome je vjerovanje još iz doba starih Grka da je za zdravlje potrebna ravnoteža uma i tijela. Da bi se povratila ta ravnoteža preporučana je promjena okoliša, koje je uključivala opuštanje, šetnje, kupke i masaže. Danas se ponovno vraćamo tim drevnim spoznajama. Ako je tijelo zdravo, tada je i mentalno zdravlje dobro. Ako se osjećamo dobro i zdravo, tada su i zdrava starost i duži život mogući.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin



PostajNaslov: Re: Medicina uma i tijela   uto oľu 24, 2009 6:42 pm

Citat :
toplice i sanatoriji u planinama... promjena okoliša, koje je uključivala opuštanje, šetnje, kupke i masaže

Kako ovo primamljivo zvuči... mmmm super
[Vrh] Go down
Korisnički profil
 
Medicina uma i tijela
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» TRNINA ( Prinus spinosa )
» Medicina kit
» O snu i deprivaciji sna

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: STRES :: STRES-
Forum(o)Bir: