Psihijatrija
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Psihijatrija

mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
 
Početna stranicaPočetna stranica  Latest imagesLatest images  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  Login  
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptyned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptypet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptysri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptyčet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptypon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptypet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptyčet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptysri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptyned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptysri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptypon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptyčet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptypet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptyned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptyuto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
oľujak 2024
ponutosričetpetsubned
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking reddit      

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

 

 U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog

Go down 
3 posters
Autor/icaPoruka
harry

harry



U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Empty
PostajNaslov: U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog   U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptyčet oľu 19, 2009 8:56 am

Suvremena literatura i klinička praksa upućuju na povezanost kronične boli i depresije, na neurobiologijskoj i kliničkoj razini



U
novije vrijeme sve više se naglašava povezanost tijela i psihe u gotovo
svim bolestima, a možda nigdje u kliničkoj medicini nije tako jasna kao
kod bolesnika s kroničnom boli. Iako je pitanje boli kao raznolike i
neizbježne sastavnice svakog života oduvijek zaokupljalo pažnju kako
stručnjaka tako šire javnosti, nikad se toliko stručno i sustavno nije
o njoj govorilo kao posljednjih nekoliko godina. Tako je ovo desetljeće
u SAD-u proglašeno "desetljećem kontrole i istraživanja boli", a gotovo svakodnevno svjedoci smo novih neurobioloških i farmakoterapijskih spoznaja o tom složenom fenomenu.

I bol ima svoju definiciju
Službena definicija boli Međunarodnog udruženja za proučavanje boli
(IASP), koju je prihvatila Svjetska zdravstvena organizacija, je da je
bol neugodno osjetno i emocionalno iskustvo, udruženo s aktualnim ili
potencijalnim oštećenjem tkiva, ili opisano u vrijeme takvog oštećenja.
Budući da obuhvaća cijelu osobu, sa značajnim tjelesnim, emocionalnim,
socijalnim i duhovnim dimenzijama u nastanku, tijeku i liječenju, u
suvremenom svijetu već je nekoliko desetljeća prisutna spoznaja da je u
liječenju kronične boli potreban multidisciplinarni pristup. Stoga ne
iznenađuje činjenica da su psihijatri gotovo obvezan dio
multidisciplinarnog tima u centrima za liječenje boli u svijetu, te da
je edukacija iz medicine boli samostalna supspecijalizacija, ali i
sastavni dio specijalizacije iz psihijatrije u mnogim zemljama.

Nove spoznaje
U svakodnevnoj kliničkoj praksi postoji značajna povezanost boli i
psihičkih smetnji, pa je tako bol mogući simptom u gotovo svim
psihijatrijskim poremećajima, a velik broj bolesnika s kroničnom boli
ima i neku od pridruženih psihijatrijskih dijagnoza. Ta povezanost
prisutna je u svim dobnim skupinama, od djetinjstva do starije dobi, s
tim da svako od tih razdoblja ima svoje specifičnosti.
Suvremena literatura i klinička praksa sve više upućuju na povezanost kronične boli i depresije,
kako na neurobiologijskoj, tako na kliničkoj razini. Depresija je mnogo
češća kod bolesnika s kroničnom boli nego u općoj populaciji, što je
potvrđeno brojnim istraživanjima. S druge strane, među vegetativnim i
tjelesnim simptomima depresije, bol je na drugom mjestu, odmah nakon
nesanice. Depresija, među ostalim, negativno utječe i na ostale
tjelesne bolesti, kao i na kvalitetu života bolesnika, uz veći
intenzitet i dulje trajanje boli, manju životnu kontrolu, korištenje
pasivnih strategija suočavanja te intenzivne promjene u ponašanju.
Depresivni simptomi kod bolesnika s kroničnom boli negativno utječu i
na njihovo radno i socijalno funkcioniranje, brzinu oporavka, odgovor
na liječenje i tjelesnu invalidnost. Bolesnici s dugotrajnom kroničnom
boli imaju i nekoliko suicidalnih ideja, misli i pokušaja; imaju
povećanu razinu anksioznih simptoma i poremećaja (panični poremećaj,
fobije, opsesivno-kompulzivni poremećaj, generalizirani anksiozni
poremećaj, akutna reakcija na stres i posttraumatski stresni
poremećaj). Oko 50 posto bolesnika s kroničnom boli ima i anksiozne
simptome, a oko 30 posto i prave anksiozne poremećaje. Jednako tako,
anksiozni simptomi i poremećaji povezani su s visokom razinom tjelesnih
preokupacija i simptoma, pa tako i s boli. Općenito, anksiozne osobe
imat će veći intenzitet boli i veća funkcionalna ograničenja u odnosu
na one koje nisu anksiozne.
U posljednje vrijeme intenzivirana su istraživanja o povezanosti kronične boli i PTSP-a (posttraumatskog stresnog poremećaja),
što je važno za kliničku praksu s obzirom na velik broj bolesnika s tim
poremećajem. Tako postoji sve više spoznaja o tome da traumatski
početak boli negativno utječe na karakteristike boli, korištenje
zdravstvene zaštite, raspoloženje i dr. Ponavljanje traumatskih
fenomena u kroničnim bolnim stanjima dovelo je do hipoteze da neki
oblici boli funkcioniraju analogno s traumatskom neurotskom
simptomatologijom. Klinička praksa upućuje na to da se kronična bol i
PTSP često zajedno pojavljuju, uz negativnu interakciju na tijek, ishod
i liječenje svakog od njih.
S obzirom na starenje populacije, važno je poznavati obilježja kronične boli kod dementnih osoba.
Demencija je sindrom uzrokovan bolešću mozga, obično kroničnog ili
progresivnog tijeka, u kojem postoji višestruko oštećenje viših
kortikalnih funkcija, uključujući pamćenje, mišljenje, orijentaciju,
shvaćanje, računanje, sposobnost učenja, jezik i rasuđivanje. Kod
dementnih bolesnika često imamo loše liječenu bol, s tim da rizik za
neodgovarajuće liječenje raste s intenzitetom demencije. Primjerice,
poznato je da stariji bolesnici s karcinomom (stariji od 75 godina)
dobivaju manje analgetika od mlađih, s tim da je tome pridonosilo i
slabije kognitivno funkcioniranje. Osobe u uznapredovalom stadiju
demencije s prijelomom kuka dobivaju bitno manje opijata od onih koje
su kognitivno intaktne. Zanimljivi su rezultati istraživanja prema
kojima je pojavnost uzimanja analgetika znatno manja kod bolesnika s
Alzheimerovom demencijom od onih s vaskularnom demencijom, što se
povezuje s većim oštećenjem komunikacije kod Alzheimerove demencije.
Važno je spomenuti da bol može biti izolirani simptom u sklopu perzistirajućeg sumanutog poremećaja, što je važno prepoznati s obzirom na terapijske intervencije.
Bol kao simptom često je prisutna i kod bolesnika sa somatoformnim poremećajima, osobito kod onih s hipohondrijskim preokupacijama, kao i kod bolesnika s različitim poremećajima spavanja.

Multidisciplinarno i sveobuhvatno
Uz psihijatrijsku procjenu, psihijatar mora primijeniti integralno
psihijatrijsko liječenje bolesnika u smislu kombinacije
farmakoterapijskih, psihoterapijskih i socioterapijskih intervencija, a
s ciljem smanjenja boli i pridruženih psihijatrijskih poremećaja.
Psihijatar
bi trebao pomoći ostalim članovima tima u razumijevanju psihološke
dimenzije boli kod svakoga pojedinog bolesnika, uz edukaciju ostalih
zdravstvenih profesionalaca o određenim terapijskim intervencijama koje
oni sami kasnije mogu provoditi.
Kod bolesnika s kroničnom boli psihijatar će primjenjivati
psihofarmake kao adjuvantnu (pomoćnu) analgetsku terapiju ili kao
specifičnu terapiju za liječenje istodobno postojećeg psihijatrijskog
poremećaja. Termin "adjuvantni analgetici" opisuje
lijekove čija primarna indikacija nije bol, ali djeluju kao analgetici
u određenim stanjima. Njihova potencijalna korist očekuje se s obzirom
na karakter boli ili na prisutnost drugih simptoma kod kojih je taj
lijek učinkovit. Psihofarmaci kao adjuvantna terapija postaju sve
značajnija skupina lijekova, korisna kako zbog mogućeg smanjenja doza
opioida i drugih analgetika, tako i zbog njihove dokazane učinkovitosti
i u određenim bolnim entitetima.
S obzirom na to da je kronična
bol psihosomatski poremećaj, psihoterapijske intervencije trebaju biti
sastavni dio terapije radi smanjenja boli i pridruženih psiholoških
smetnji. Klinička praksa i rezultati brojnih istraživanja upućuju na
učinkovitost psihoterapijskih intervencija u liječenju ovih bolesnika.
Uspješno liječenje kronične boli ovisi o prikladnoj primjeni
terapijskih intervencija prilagođenih individualnim potrebama
bolesnika. Najbolji pristup u liječenju bolesnika s kroničnom boli
svakako je multidisciplinarni, s detaljnom zajedničkom procjenom
oboljeloga, formulacijom slučaja i određivanjem terapijskog plana.
[Vrh] Go down
anita*





U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Empty
PostajNaslov: Re: U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog   U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptysri ruj 16, 2009 7:54 pm

zdravo.inace bih volela napisati svima svoje iskustvo sa stresom...jer sam iskusila na sebi..inace od depresije zvanicno bolujem od 2003..i niz propratnih stanja.jer depresija neide sama bilo bi suvise lako..2004 sam se porodila i imala neke sukobe sa ocem deteta i problem sa bebom,manji zdravstveni.upala sam u blagu posleporodjajnu krizu..izgubila mleko itd..ok.sve se sredilo prvih 6 meseci,bila sam smirena uglavnom.ali 2004...pokrenuta je tuzba radi alimentacije,sudjenja su za mene stres jer sam ga se bojala(oca deteta)svako sudjenje.drhtanje.lupanje srca,stomak u cvor.ubrzano disanje.ja inace od malena imam gubitak samopouzdanja i strah od ljudi(nepoznatih)pogotovu poslovno,kad god sam isla na razgovore za posao ili pocinjala da radim.imala sam takve simptome(noge se odseku,gusenje,kratko disanje(povrsno)stres.znoj i drhtanje ruku.ali toliko da je veoma vidljivo...znaci.sudjenje..pretnje od oca svaki dan..3 meseca..taj stres se aktivirao svaki dan..a onda su se pojavili fizicki simptomi...depresija,umor,crvenilo oko zenica..zamor.veoma sam jela a gubila na tezini..nisam se kretala samo mogla da lezim..poceli su kosmari strahovi..od sumraka pa nocu kosmari.drhtanje groznice.strah emocije na vrhuncu.nisam mogla ni gledati televiziju.sve me pogadjalo i bolele me oci.ni paziti sina..pocele su oci samo da suze i cure.imala sam cudan proliv mesec dana.iz usiju mi je curelo..verovatno pad imuniteta i bakterije..zavrsila sam na infuziji..to je jedino pomoglo..pokusala do psihijatra ali tamo se ceka 4 sata.nisam ni isla..radila sam sve analize misleci da imam neku bolest..trajalo je 1 god...i jos 1 god..da emotivno ojacam i pocnem da radim...malo sam pila maprotilin drugarica mi je preporucila ali ne volim da me usporava.pa sam se sama izborila,sin me je izvukao i posao kasnije.ali ostale su posledice pada imunog sastava pa sad moram raditi na tome.zakaci me svaki virus..kasnije kad je sve proslo nisam mogla prihvatiti da mi nije bilo nista .samo stres koj sam sama izazvala..
[Vrh] Go down
harry

harry



U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Empty
PostajNaslov: Re: U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog   U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptysri ruj 16, 2009 8:03 pm

anita* ovo je jedna od životnih prića koje završavaju sa sretnijim završetkom,nadam se da će se mnogi pronači u tvojim riječima i pokušati krenuti putem kojim si i sama kročila.....sretno ti bilo u životu i nadoknadi sve ono što nisi uspjela uraditi.....A imunost ćeš lagano vratiti vremenom,jer to je iskljućivo fizičke naravi....što više svježeg voća i povrča,crvenog mesa i ribe.....
Za ovo što si napisala zaslužuješ veliki U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog 850789
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog 920142 U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog 2660
[Vrh] Go down
anita*





U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Empty
PostajNaslov: Re: U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog   U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptysri ruj 16, 2009 8:06 pm

vou..kako su ovde svi dobri..u stvarnom zivotu te samo osudjuju i moras sve da zasluzis.pa cak i to da te drugarica pozove na kafu i uzvrati poruku mobilnim...
[Vrh] Go down
harry

harry



U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Empty
PostajNaslov: Re: U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog   U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptysri ruj 16, 2009 8:16 pm

U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog 680375 U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog 8485 U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog 697999 ovdje sve besplatno i bez prisile....
[Vrh] Go down
Admin
Admin
Admin



U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Empty
PostajNaslov: Re: U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog   U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Emptyčet ruj 17, 2009 8:43 pm

Anita,
sve ovo što si gore napisala prošla sam i sama (i razvod i alimentaciju i sudove...), osim infuzije i pada imuniteta. Jedina razlika je ta što smo poslije toga krenule različitim smjerovima: ja psihijatru i uz tablete, a ti si se okrenula sinu i poslu koji su te izvukli, kako kažeš.
Uglavnom, bitno je da smo barem zakoračile prema pozitivi, bez obzira na načine na koje to činimo, jer svatko ima neki svoj put. U svakom slučaju, znaj da imaš veliku podršku s moje strane i iskreno divljenje tvojoj snazi koju crpiš sama iz sebe, bez kemije.
[Vrh] Go down
Sponsored content





U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Empty
PostajNaslov: Re: U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog   U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog Empty

[Vrh] Go down
 
U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» U začaranom krugu psihičkog i tjelesnog
» F89 Poremećaj psihičkog razvoja, nespecifični

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: STRES :: STRES-
Forum(o)Bir: