Oglasi |
|
Latest topics | » Socijalna anksioznostned kol 14, 2016 12:43 am by akadead » F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozgapet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan » F20 SHIZOFRENIJAsri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007 » F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenjačet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin » F00 Demencija u Alzheimerovoj bolestipon lis 05, 2015 10:15 am by Admin » F40.0 Agorafobijapet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin » Kako se nositi sa smrću bliske osobe?čet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara » F1x.2 Apstinencijski sindromsri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead » F32 DEPRESIJAned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin » NERAZUMIJEVANJEsri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead » Prekomjereno znojenje - zbog stresa?pon lip 02, 2014 7:22 am by Admin » Samoozljeđivanje (samoranjavanje)čet svi 22, 2014 10:19 am by akadead » F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnostipet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead » Pjesnički kutakned pro 22, 2013 9:40 pm by marny » Smiješne slikeuto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin |
BRBLJAONICA |
|
oľujak 2024 | pon | uto | sri | čet | pet | sub | ned |
---|
| | | | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | Calendar |
|
Social bookmarking |
Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website |
|
feeds | |
| | U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog | |
| | Autor/ica | Poruka |
---|
harry
| Naslov: U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog čet oľu 19, 2009 8:56 am | |
| Suvremena literatura i klinička praksa upućuju na povezanost kronične boli i depresije, na neurobiologijskoj i kliničkoj razini
U novije vrijeme sve više se naglašava povezanost tijela i psihe u gotovo svim bolestima, a možda nigdje u kliničkoj medicini nije tako jasna kao kod bolesnika s kroničnom boli. Iako je pitanje boli kao raznolike i neizbježne sastavnice svakog života oduvijek zaokupljalo pažnju kako stručnjaka tako šire javnosti, nikad se toliko stručno i sustavno nije o njoj govorilo kao posljednjih nekoliko godina. Tako je ovo desetljeće u SAD-u proglašeno "desetljećem kontrole i istraživanja boli", a gotovo svakodnevno svjedoci smo novih neurobioloških i farmakoterapijskih spoznaja o tom složenom fenomenu.
I bol ima svoju definiciju Službena definicija boli Međunarodnog udruženja za proučavanje boli (IASP), koju je prihvatila Svjetska zdravstvena organizacija, je da je bol neugodno osjetno i emocionalno iskustvo, udruženo s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva, ili opisano u vrijeme takvog oštećenja. Budući da obuhvaća cijelu osobu, sa značajnim tjelesnim, emocionalnim, socijalnim i duhovnim dimenzijama u nastanku, tijeku i liječenju, u suvremenom svijetu već je nekoliko desetljeća prisutna spoznaja da je u liječenju kronične boli potreban multidisciplinarni pristup. Stoga ne iznenađuje činjenica da su psihijatri gotovo obvezan dio multidisciplinarnog tima u centrima za liječenje boli u svijetu, te da je edukacija iz medicine boli samostalna supspecijalizacija, ali i sastavni dio specijalizacije iz psihijatrije u mnogim zemljama.
Nove spoznaje U svakodnevnoj kliničkoj praksi postoji značajna povezanost boli i psihičkih smetnji, pa je tako bol mogući simptom u gotovo svim psihijatrijskim poremećajima, a velik broj bolesnika s kroničnom boli ima i neku od pridruženih psihijatrijskih dijagnoza. Ta povezanost prisutna je u svim dobnim skupinama, od djetinjstva do starije dobi, s tim da svako od tih razdoblja ima svoje specifičnosti. Suvremena literatura i klinička praksa sve više upućuju na povezanost kronične boli i depresije, kako na neurobiologijskoj, tako na kliničkoj razini. Depresija je mnogo češća kod bolesnika s kroničnom boli nego u općoj populaciji, što je potvrđeno brojnim istraživanjima. S druge strane, među vegetativnim i tjelesnim simptomima depresije, bol je na drugom mjestu, odmah nakon nesanice. Depresija, među ostalim, negativno utječe i na ostale tjelesne bolesti, kao i na kvalitetu života bolesnika, uz veći intenzitet i dulje trajanje boli, manju životnu kontrolu, korištenje pasivnih strategija suočavanja te intenzivne promjene u ponašanju. Depresivni simptomi kod bolesnika s kroničnom boli negativno utječu i na njihovo radno i socijalno funkcioniranje, brzinu oporavka, odgovor na liječenje i tjelesnu invalidnost. Bolesnici s dugotrajnom kroničnom boli imaju i nekoliko suicidalnih ideja, misli i pokušaja; imaju povećanu razinu anksioznih simptoma i poremećaja (panični poremećaj, fobije, opsesivno-kompulzivni poremećaj, generalizirani anksiozni poremećaj, akutna reakcija na stres i posttraumatski stresni poremećaj). Oko 50 posto bolesnika s kroničnom boli ima i anksiozne simptome, a oko 30 posto i prave anksiozne poremećaje. Jednako tako, anksiozni simptomi i poremećaji povezani su s visokom razinom tjelesnih preokupacija i simptoma, pa tako i s boli. Općenito, anksiozne osobe imat će veći intenzitet boli i veća funkcionalna ograničenja u odnosu na one koje nisu anksiozne. U posljednje vrijeme intenzivirana su istraživanja o povezanosti kronične boli i PTSP-a (posttraumatskog stresnog poremećaja), što je važno za kliničku praksu s obzirom na velik broj bolesnika s tim poremećajem. Tako postoji sve više spoznaja o tome da traumatski početak boli negativno utječe na karakteristike boli, korištenje zdravstvene zaštite, raspoloženje i dr. Ponavljanje traumatskih fenomena u kroničnim bolnim stanjima dovelo je do hipoteze da neki oblici boli funkcioniraju analogno s traumatskom neurotskom simptomatologijom. Klinička praksa upućuje na to da se kronična bol i PTSP često zajedno pojavljuju, uz negativnu interakciju na tijek, ishod i liječenje svakog od njih. S obzirom na starenje populacije, važno je poznavati obilježja kronične boli kod dementnih osoba. Demencija je sindrom uzrokovan bolešću mozga, obično kroničnog ili progresivnog tijeka, u kojem postoji višestruko oštećenje viših kortikalnih funkcija, uključujući pamćenje, mišljenje, orijentaciju, shvaćanje, računanje, sposobnost učenja, jezik i rasuđivanje. Kod dementnih bolesnika često imamo loše liječenu bol, s tim da rizik za neodgovarajuće liječenje raste s intenzitetom demencije. Primjerice, poznato je da stariji bolesnici s karcinomom (stariji od 75 godina) dobivaju manje analgetika od mlađih, s tim da je tome pridonosilo i slabije kognitivno funkcioniranje. Osobe u uznapredovalom stadiju demencije s prijelomom kuka dobivaju bitno manje opijata od onih koje su kognitivno intaktne. Zanimljivi su rezultati istraživanja prema kojima je pojavnost uzimanja analgetika znatno manja kod bolesnika s Alzheimerovom demencijom od onih s vaskularnom demencijom, što se povezuje s većim oštećenjem komunikacije kod Alzheimerove demencije. Važno je spomenuti da bol može biti izolirani simptom u sklopu perzistirajućeg sumanutog poremećaja, što je važno prepoznati s obzirom na terapijske intervencije. Bol kao simptom često je prisutna i kod bolesnika sa somatoformnim poremećajima, osobito kod onih s hipohondrijskim preokupacijama, kao i kod bolesnika s različitim poremećajima spavanja.
Multidisciplinarno i sveobuhvatno Uz psihijatrijsku procjenu, psihijatar mora primijeniti integralno psihijatrijsko liječenje bolesnika u smislu kombinacije farmakoterapijskih, psihoterapijskih i socioterapijskih intervencija, a s ciljem smanjenja boli i pridruženih psihijatrijskih poremećaja. Psihijatar bi trebao pomoći ostalim članovima tima u razumijevanju psihološke dimenzije boli kod svakoga pojedinog bolesnika, uz edukaciju ostalih zdravstvenih profesionalaca o određenim terapijskim intervencijama koje oni sami kasnije mogu provoditi. Kod bolesnika s kroničnom boli psihijatar će primjenjivati psihofarmake kao adjuvantnu (pomoćnu) analgetsku terapiju ili kao specifičnu terapiju za liječenje istodobno postojećeg psihijatrijskog poremećaja. Termin "adjuvantni analgetici" opisuje lijekove čija primarna indikacija nije bol, ali djeluju kao analgetici u određenim stanjima. Njihova potencijalna korist očekuje se s obzirom na karakter boli ili na prisutnost drugih simptoma kod kojih je taj lijek učinkovit. Psihofarmaci kao adjuvantna terapija postaju sve značajnija skupina lijekova, korisna kako zbog mogućeg smanjenja doza opioida i drugih analgetika, tako i zbog njihove dokazane učinkovitosti i u određenim bolnim entitetima. S obzirom na to da je kronična bol psihosomatski poremećaj, psihoterapijske intervencije trebaju biti sastavni dio terapije radi smanjenja boli i pridruženih psiholoških smetnji. Klinička praksa i rezultati brojnih istraživanja upućuju na učinkovitost psihoterapijskih intervencija u liječenju ovih bolesnika. Uspješno liječenje kronične boli ovisi o prikladnoj primjeni terapijskih intervencija prilagođenih individualnim potrebama bolesnika. Najbolji pristup u liječenju bolesnika s kroničnom boli svakako je multidisciplinarni, s detaljnom zajedničkom procjenom oboljeloga, formulacijom slučaja i određivanjem terapijskog plana. | |
| | | anita*
| Naslov: Re: U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog sri ruj 16, 2009 7:54 pm | |
| zdravo.inace bih volela napisati svima svoje iskustvo sa stresom...jer sam iskusila na sebi..inace od depresije zvanicno bolujem od 2003..i niz propratnih stanja.jer depresija neide sama bilo bi suvise lako..2004 sam se porodila i imala neke sukobe sa ocem deteta i problem sa bebom,manji zdravstveni.upala sam u blagu posleporodjajnu krizu..izgubila mleko itd..ok.sve se sredilo prvih 6 meseci,bila sam smirena uglavnom.ali 2004...pokrenuta je tuzba radi alimentacije,sudjenja su za mene stres jer sam ga se bojala(oca deteta)svako sudjenje.drhtanje.lupanje srca,stomak u cvor.ubrzano disanje.ja inace od malena imam gubitak samopouzdanja i strah od ljudi(nepoznatih)pogotovu poslovno,kad god sam isla na razgovore za posao ili pocinjala da radim.imala sam takve simptome(noge se odseku,gusenje,kratko disanje(povrsno)stres.znoj i drhtanje ruku.ali toliko da je veoma vidljivo...znaci.sudjenje..pretnje od oca svaki dan..3 meseca..taj stres se aktivirao svaki dan..a onda su se pojavili fizicki simptomi...depresija,umor,crvenilo oko zenica..zamor.veoma sam jela a gubila na tezini..nisam se kretala samo mogla da lezim..poceli su kosmari strahovi..od sumraka pa nocu kosmari.drhtanje groznice.strah emocije na vrhuncu.nisam mogla ni gledati televiziju.sve me pogadjalo i bolele me oci.ni paziti sina..pocele su oci samo da suze i cure.imala sam cudan proliv mesec dana.iz usiju mi je curelo..verovatno pad imuniteta i bakterije..zavrsila sam na infuziji..to je jedino pomoglo..pokusala do psihijatra ali tamo se ceka 4 sata.nisam ni isla..radila sam sve analize misleci da imam neku bolest..trajalo je 1 god...i jos 1 god..da emotivno ojacam i pocnem da radim...malo sam pila maprotilin drugarica mi je preporucila ali ne volim da me usporava.pa sam se sama izborila,sin me je izvukao i posao kasnije.ali ostale su posledice pada imunog sastava pa sad moram raditi na tome.zakaci me svaki virus..kasnije kad je sve proslo nisam mogla prihvatiti da mi nije bilo nista .samo stres koj sam sama izazvala.. | |
| | | harry
| | | | anita*
| Naslov: Re: U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog sri ruj 16, 2009 8:06 pm | |
| vou..kako su ovde svi dobri..u stvarnom zivotu te samo osudjuju i moras sve da zasluzis.pa cak i to da te drugarica pozove na kafu i uzvrati poruku mobilnim... | |
| | | harry
| Naslov: Re: U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog sri ruj 16, 2009 8:16 pm | |
| | |
| | | Admin Admin
| Naslov: Re: U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog čet ruj 17, 2009 8:43 pm | |
| Anita, sve ovo što si gore napisala prošla sam i sama (i razvod i alimentaciju i sudove...), osim infuzije i pada imuniteta. Jedina razlika je ta što smo poslije toga krenule različitim smjerovima: ja psihijatru i uz tablete, a ti si se okrenula sinu i poslu koji su te izvukli, kako kažeš. Uglavnom, bitno je da smo barem zakoračile prema pozitivi, bez obzira na načine na koje to činimo, jer svatko ima neki svoj put. U svakom slučaju, znaj da imaš veliku podršku s moje strane i iskreno divljenje tvojoj snazi koju crpiš sama iz sebe, bez kemije. | |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog | |
| |
| | | | U začaranom krugu tjelesnog i psihičkog | |
|
Similar topics | |
|
| Permissions in this forum: | Ne moľeą odgovarati na postove.
| |
| |
| |