PRUŽAM TI RUKU - POĐIMO DALJE ZAJEDNO
mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
Početna stranicaPočetna stranica  CalendarCalendar  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  RegistracijaRegistracija  Login  
- Law 4U - Info Croatia - Free Web - Life Tips Burza frustracija - Blog by Renči  Anksioznost - Panika - Depresija Blog by Renči  MKB-10 Međunarodna klasifikacija bolesti - šifrarnik dijagnoza (by Renči)  Zdravlje - najnovije vijesti - Credit Cards - Credit Cards Glossary - Free4me - Networking 101
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
ned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
pet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
sri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
čet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
pon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
pet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
čet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
sri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
ned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
sri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
pon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
čet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
pet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
ned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
uto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
srpanj 2017
ponutosričetpetsubned
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31      
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking Digg  Social bookmarking Delicious  Social bookmarking Reddit  Social bookmarking Stumbleupon  Social bookmarking Slashdot  Social bookmarking Yahoo  Social bookmarking Google  Social bookmarking Blinklist  Social bookmarking Blogmarks  Social bookmarking Technorati  

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

Share | 
 

 F51.0 Neorganska insomnija

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: F51.0 Neorganska insomnija   sub oľu 07, 2009 1:15 am

F51.0 Neorganska insomnija

Insomnija ili nesanica je poteškoća uspavljivanja, održavanja spavanja, doživljaj loše kvalitete spavanja ili nedovoljnog spavanja, unatoč dobrim uvjetima za spavanje.
Insomnija može biti primarna (psihofiziološka, idiopatska, familijarna) tj. dugotrajna, uz manju ili nikakvu povezanost s organskim ili psihičkim promjenama, sekundarna zbog psihijatrijskih poremećaja, tjelesnih/neuroloških bolesti, liječenja te ovisnosti. Insomnija je čest simptom i u sklopu drugih poremećaja spavanja - sleep apneje, sindroma nemirnih nogu i poremećaja cirkadijarnog ritma.
Od nesanice češće pate žene i starije osobe, a procjenjuje se da oko 50% ljudi tijekom života ima insomniju koja se ne javlja svakodnevno, dok 10% populacije ima težu kroničnu insomniju.
Početna insomnija (poteškoće s usnivanjem) često je povezana uz emocionalni nemir (npr. fobije, depresija), bol, respiracijske smetnje, stimulirajuće lijekove, ustezanje sedativa, loše navike spavanja (npr. različit početak sna) i poremećaje sna (npr. sindrom nemirnih nogu, sleep apneja).
Kod ranog jutarnjeg buđenja, bolesnik koji je normalno zaspao, budi se nekoliko sati ranije nego inače i ne može ponovo zaspati ili ulazi u nemiran i nekvalitetan san. Taj oblik je čest kod osoba starije životne dobi te je ponekad povezan i s depresijom. Sklonost anksioznosti, samokažnjavanju i slično često su pojačani ujutro te mogu doprinijeti buđenju.
Poremećaj ritma spavanja obično je odraz poremećaja cirkadijanog ritma (npr. jet-leg poremećaj uslijed promjene vremenskih zona pri letu zrakoplovom) ili oštećenja hipotalamične regije diencefalona (npr. nakon teške ozljede glave ili encefalitisa). Sedativi i neregularan rad u noćnoj smjeni mogu uzrokovati takvu promjenu, isto kao i opstrukcijska sleep apneja.
Pojačana budnost (rebound fenomen) obično nastupi kad se bolesniku na redovitim visokim dozama hipnotika lijek ustegne.

Diferencijalna dijagnoza insomnije

1. Sekundarna nesanica zbog:

  • psihijatrijskih poremećaja - manija, depresija, distimija, generalizirani anksiozni poremćaj, panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, razni oblici ovisnosti
  • tjelesno/neuroloških stanja - artritis i drugi kronični bolni sindromi, kongestivne srčane bolesti, cerebrovaskularne bolesti, plućne bolesti, renalne insuficijencije, Parkinsonova bolest, gastroezofagealni refluks, demencija i hipertiroidizam
  • primjene farmakoloških tvari - stimulatori SŽS-a, beta-blokatori, bronhodilatatori, kortikosteroidi, kofein, dekongestivi, stimulirajući antidepresivi, nikotin, tiroidni hormon
2. Nesanica u sklopu drugih poremećaja spavanja:

  • sleep apneja
  • sindrom nemirnih nogu
  • poremećaj cirkadijarnog ritma
3. Primarna nesanica (psihofiziološka, idiopatska, familijarna

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, heteropodataka ("bedpartner"), specijaliziranih upitnika, dnevnika budnost-spavanje, aktigrafije i polisomnografije.

Liječenje

Liječenje ovisi o uzroku, a može biti nemedikamentno i medikamentno. Jednostavne nemedikamentne mjere često mogu poboljšati stanje, a ako one same ne daju rezultate treba ih kombinirati s medikamentnom terapijom.
Jednostavne mjere za poboljšanje spavanja:

  • Regularan san - Odlazak u krevet i buđenje uvijek u isto vrijeme, uključujući i vikend.
  • Radnje prije spavanja - Razne aktivnosti kao pranje zubi, navijanje budilice, mogu koristiti ulasku u san.
  • Uvjeti okoline - Spavaća soba treba biti tamna, tiha i svježa, treba se koristiti samo za spavanje i seksualne aktivnosti, ne za čitanje i konzumiranje hrane.
  • Jastuci - Jastuci između nogu ili ispod križa mogu biti ugodni. Za osobe s bolovima u kralježnici velik jastuk ispod nogu pomaže.
  • Stalna aktivnost - Fizička aktivnost je korisna za san, ali predvečer može utjecati na kardiovaskularni i živčani sustav i omesti spavanje.
  • Relaksacija - Stres i briga negativno utječu na san. Čitanje može pomoći, isto kao i mišićna relaksacija i vježbe disanja.
  • Izbjegavanje stimulansa i diuretika - Konzumiranje alkohola ili napitaka s kofeinom, pušenje i uzimanje diuretika treba izbjegavati pred odlazak u krevet.
Ukoliko primjena jednostavnih metoda ne urodi plodom, mogu se primjeniti složenije nemedikamentne metode kao što su kronoterapija i terapija svjetlom. Primjena psihoterapije nije se pokazala korisnom kod liječenja primarne insomnije.
Medikamentno liječenje obično uključuje primjenu hipnotika (benzodiazepini, zolpidem, zaleplon), naročito ako nespavanje utječe na bolesnikovu aktivnost i osjećaj zdravlja. Liječenje hipnoticima u pravilu ne smije biti duže od 2 tjedna zbog mogućeg razvoja tolerancije i ovisnosti.

Izvor: www.psihonet.com (Mr. sc. Dean Delić, dr. med.)</LI>
[Vrh] Go down
Korisnički profil
 
F51.0 Neorganska insomnija
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: UPOMOĆ! ŠTO MI JE?! :: F50-F59 Bihevioralni sindromi vezani uz fiziološke poremećaje i fizičke čimbenike-
Forum(o)Bir: