PRUŽAM TI RUKU - POĐIMO DALJE ZAJEDNO
mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
Početna stranicaPočetna stranica  CalendarCalendar  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  RegistracijaRegistracija  Login  
- Law 4U - Info Croatia - Free Web - Life Tips Burza frustracija - Blog by Renči  Anksioznost - Panika - Depresija Blog by Renči  MKB-10 Međunarodna klasifikacija bolesti - šifrarnik dijagnoza (by Renči)  Zdravlje - najnovije vijesti - Credit Cards - Credit Cards Glossary - Free4me - Networking 101
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
ned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
pet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
sri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
čet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
pon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
pet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
čet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
sri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
ned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
sri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
pon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
čet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
pet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
ned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
uto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
lipanj 2017
ponutosričetpetsubned
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
2627282930  
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking Digg  Social bookmarking Delicious  Social bookmarking Reddit  Social bookmarking Stumbleupon  Social bookmarking Slashdot  Social bookmarking Yahoo  Social bookmarking Google  Social bookmarking Blinklist  Social bookmarking Blogmarks  Social bookmarking Technorati  

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

Share | 
 

 U začaranom krugu psihičkog i tjelesnog

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: U začaranom krugu psihičkog i tjelesnog   pet vel 27, 2009 1:19 pm

U začaranom krugu psihičkog i tjelesnog

Suvremena literatura i klinička praksa sve više upućuju na povezanost kronične boli i depresije, na neurobiologijskoj i kliničkoj razini

U novije vrijeme sve više se naglašava povezanost tijela i psihe u gotovo svim bolestima, a možda nigdje u kliničkoj medicini nije tako jasna kao kod bolesnika s kroničnom boli.

Iako je pitanje boli kao raznolike i neizbježne sastavnice svakog života oduvijek zaokupljalo pažnju kako stručnjaka tako šire javnosti, nikad se toliko stručno i sustavno nije o njoj govorilo kao posljednjih nekoliko godina. Tako je ovo desetljeće u SAD-u proglašeno "desetljećem kontrole i istraživanja boli", a gotovo svakodnevno svjedoci smo novih neurobioloških i farmakoterapijskih spoznaja o tom složenom fenomenu.

I bol ima svoju definiciju

Službena definicija boli Međunarodnog udruženja za proučavanje boli (IASP), koju je prihvatila Svjetska zdravstvena organizacija, je da je bol neugodno osjetno i emocionalno iskustvo, udruženo s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva, ili opisano u vrijeme takvog oštećenja. Budući da obuhvaća cijelu osobu, sa značajnim tjelesnim, emocionalnim, socijalnim i duhovnim dimenzijama u nastanku, tijeku i liječenju, u suvremenom svijetu već je nekoliko desetljeća prisutna spoznaja da je u liječenju kronične boli potreban multidisciplinarni pristup. Stoga ne iznenađuje činjenica da su psihijatri gotovo obvezan dio multidisciplinarnog tima u centrima za liječenje boli u svijetu, te da je edukacija iz medicine boli samostalna supspecijalizacija, ali i sastavni dio specijalizacije iz psihijatrije u mnogim zemljama.

Nove spoznaje

U svakodnevnoj kliničkoj praksi postoji značajna povezanost boli i psihičkih smetnji, pa je tako bol mogući simptom u gotovo svim psihijatrijskim poremećajima, a velik broj bolesnika s kroničnom boli ima i neku od pridruženih psihijatrijskih dijagnoza. Ta povezanost prisutna je u svim dobnim skupinama, od djetinjstva do starije dobi, s tim da svako od tih razdoblja ima svoje specifičnosti.
Suvremena literatura i klinička praksa sve više upućuju na povezanost kronične boli i depresije, kako na neurobiologijskoj, tako na kliničkoj razini. Depresija je mnogo češća kod bolesnika s kroničnom boli nego u općoj populaciji, što je potvrđeno brojnim istraživanjima. S druge strane, među vegetativnim i tjelesnim simptomima depresije, bol je na drugom mjestu, odmah nakon nesanice. Depresija, među ostalim, negativno utječe i na ostale tjelesne bolesti, kao i na kvalitetu života bolesnika, uz veći intenzitet i dulje trajanje boli, manju životnu kontrolu, korištenje pasivnih strategija suočavanja te intenzivne promjene u ponašanju. Depresivni simptomi kod bolesnika s kroničnom boli negativno utječu i na njihovo radno i socijalno funkcioniranje, brzinu oporavka, odgovor na liječenje i tjelesnu invalidnost. Bolesnici s dugotrajnom kroničnom boli imaju i nekoliko suicidalnih ideja, misli i pokušaja; imaju povećanu razinu anksioznih simptoma i poremećaja (panični poremećaj, fobije, opsesivno-kompulzivni poremećaj, generalizirani anksiozni poremećaj, akutna reakcija na stres i posttraumatski stresni poremećaj). Oko 50 posto bolesnika s kroničnom boli ima i anksiozne simptome, a oko 30 posto i prave anksiozne poremećaje. Jednako tako, anksiozni simptomi i poremećaji povezani su s visokom razinom tjelesnih preokupacija i simptoma, pa tako i s boli. Općenito, anksiozne osobe imat će veći intenzitet boli i veća funkcionalna ograničenja u odnosu na one koje nisu anksiozne.
U posljednje vrijeme intenzivirana su istraživanja o povezanosti kronične boli i PTSP-a (posttraumatskog stresnog poremećaja), što je važno za kliničku praksu s obzirom na velik broj bolesnika s tim poremećajem. Tako postoji sve više spoznaja o tome da traumatski početak boli negativno utječe na karakteristike boli, korištenje zdravstvene zaštite, raspoloženje i dr. Ponavljanje traumatskih fenomena u kroničnim bolnim stanjima dovelo je do hipoteze da neki oblici boli funkcioniraju analogno s traumatskom neurotskom simptomatologijom. Klinička praksa upućuje na to da se kronična bol i PTSP često zajedno pojavljuju, uz negativnu interakciju na tijek, ishod i liječenje svakog od njih.
S obzirom na starenje populacije, važno je poznavati obilježja kronične boli kod dementnih osoba. Demencija je sindrom uzrokovan bolešću mozga, obično kroničnog ili progresivnog tijeka, u kojem postoji višestruko oštećenje viših kortikalnih funkcija, uključujući pamćenje, mišljenje, orijentaciju, shvaćanje, računanje, sposobnost učenja, jezik i rasuđivanje. Kod dementnih bolesnika često imamo loše liječenu bol, s tim da rizik za neodgovarajuće liječenje raste s intenzitetom demencije. Primjerice, poznato je da stariji bolesnici s karcinomom (stariji od 75 godina) dobivaju manje analgetika od mlađih, s tim da je tome pridonosilo i slabije kognitivno funkcioniranje. Osobe u uznapredovalom stadiju demencije s prijelomom kuka dobivaju bitno manje opijata od onih koje su kognitivno intaktne. Zanimljivi su rezultati istraživanja prema kojima je pojavnost uzimanja analgetika znatno manja kod bolesnika s Alzheimerovom demencijom od onih s vaskularnom demencijom, što se povezuje s većim oštećenjem komunikacije kod Alzheimerove demencije.
Važno je spomenuti da bol može biti izolirani simptom u sklopu perzistirajućeg sumanutog poremećaja, što je važno prepoznati s obzirom na terapijske intervencije. Bol kao simptom često je prisutna i kod bolesnika sa somatoformnim poremećajima, osobito kod onih s hipohondrijskim preokupacijama, kao i kod bolesnika s različitim poremećajima spavanja.

Multidisciplinarno i sveobuhvatno

Uz psihijatrijsku procjenu, psihijatar mora primijeniti integralno psihijatrijsko liječenje bolesnika u smislu kombinacije farmakoterapijskih, psihoterapijskih i socioterapijskih intervencija, a s ciljem smanjenja boli i pridruženih psihijatrijskih poremećaja.
Psihijatar bi trebao pomoći ostalim članovima tima u razumijevanju psihološke dimenzije boli kod svakoga pojedinog bolesnika, uz edukaciju ostalih zdravstvenih profesionalaca o određenim terapijskim intervencijama koje oni sami kasnije mogu provoditi.
Kod bolesnika s kroničnom boli psihijatar će primjenjivati psihofarmake kao adjuvantnu (pomoćnu) analgetsku terapiju ili kao specifičnu terapiju za liječenje istodobno postojećeg psihijatrijskog poremećaja. Termin "adjuvantni analgetici" opisuje lijekove čija primarna indikacija nije bol, ali djeluju kao analgetici u određenim stanjima. Njihova potencijalna korist očekuje se s obzirom na karakter boli ili na prisutnost drugih simptoma kod kojih je taj lijek učinkovit. Psihofarmaci kao adjuvantna terapija postaju sve značajnija skupina lijekova, korisna kako zbog mogućeg smanjenja doza opioida i drugih analgetika, tako i zbog njihove dokazane učinkovitosti i u određenim bolnim entitetima.
S obzirom na to da je kronična bol psihosomatski poremećaj, psihoterapijske intervencije trebaju biti sastavni dio terapije radi smanjenja boli i pridruženih psiholoških smetnji. Klinička praksa i rezultati brojnih istraživanja upućuju na učinkovitost psihoterapijskih intervencija u liječenju ovih bolesnika.
Uspješno liječenje kronične boli ovisi o prikladnoj primjeni terapijskih intervencija prilagođenih individualnim potrebama bolesnika. Najbolji pristup u liječenju bolesnika s kroničnom boli svakako je multidisciplinarni, s detaljnom zajedničkom procjenom oboljeloga, formulacijom slučaja i određivanjem terapijskog plana.

Autor: dr. sc. Marijana Braš, dr. med., spec. psihijatar, Klinika za psihološku medicinu KBC-a Zagreb, Kišpatićeva 12
Izvor: www.oktal-pharma.hr
[Vrh] Go down
Korisnički profil
 
U začaranom krugu psihičkog i tjelesnog
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: UPOMOĆ! ŠTO MI JE?! :: F40-F48 Neurotski i somatoformni poremećaji i poremećaji izazvani stresom-
Forum(o)Bir: