PRUŽAM TI RUKU - POĐIMO DALJE ZAJEDNO
mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
Početna stranicaPočetna stranica  CalendarCalendar  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  RegistracijaRegistracija  Login  
- Law 4U - Info Croatia - Free Web - Life Tips Burza frustracija - Blog by Renči  Anksioznost - Panika - Depresija Blog by Renči  MKB-10 Međunarodna klasifikacija bolesti - šifrarnik dijagnoza (by Renči)  Zdravlje - najnovije vijesti - Credit Cards - Credit Cards Glossary - Free4me - Networking 101
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
ned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
pet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
sri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
čet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
pon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
pet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
čet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
sri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
ned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
sri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
pon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
čet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
pet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
ned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
uto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
svi 2017
ponutosričetpetsubned
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
293031    
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking Digg  Social bookmarking Delicious  Social bookmarking Reddit  Social bookmarking Stumbleupon  Social bookmarking Slashdot  Social bookmarking Yahoo  Social bookmarking Google  Social bookmarking Blinklist  Social bookmarking Blogmarks  Social bookmarking Technorati  

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

Share | 
 

 Prevencija stresa

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
andautonia

avatar


PostajNaslov: Prevencija stresa   sri vel 25, 2009 6:12 pm

Prevencija stresa

Kako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju.


Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću po svoj tjelesni ili psihički integritet. Organizam se u stresu priprema na brzu reakciju i zaštitu - npr. pojačava se rad srca i pluća, povisuju se krvni tlak, razina šećera u krvi, mišićna napetost itd. Psihičke reakcije su strah, tjeskoba, promjene pozornosti, rasuđivanja itd. Na primjer, svima nam se dogodilo da drhtimo od straha.
Kako je u stresu ravnoteža organizma poremećena, tijelo ulaže dodatne napore da bi ponovo uspostavilo ravnotežu. Ako je organizam, odnosno osoba, često izložena stresu ili je stanje stresa dugotrajno, stalno ulaganje napora da se vrati u ravnotežu iscrpljuje organizam i čini ga podložnijim nastanku raznih zdravstvenih poremećaja i bolesti.
Izvori stresa ili stresori jesu vanjska zbivanja ili unutarnji poticaji koje procjenjujemo kao ugrožavajuće. Stresori mogu biti:

• fizički - izloženost jakoj buci, vrućini, hladnoći, boli,
• psihološki - sukobi s članovima obitelji, prijateljima, kolegama na poslu,
• socijalni - ekonomske krize, ratovi i dr.

Reakcije na stres ovise o njegovom trajanju i jačini.
Stres može biti akutni - jaki, iznenadni, koji nastaje kao reakcija pojedinca na izravnu opasnost, npr. prometnu nesreću. Kronični stres nastaje kao posljedica trajne izloženosti stresnoj situaciji, npr. nezaposlenosti.
Postoje mali svakodnevni stresovi - npr. nedostatak vremena za svakodnevne poslove, prometna gužva, male svađe na poslu i u obitelji i sl.; veliki životni stresovi - koji se ne događaju često, ali se gotovo svima kad - tad dogode - npr. smrt bliske osobe, bolest i sl.; traumatski životni stresovi - koji se događaju vrlo rijetko i nekim se ljudima nikad ne dogode, ali ostavljaju dugotrajne posljedice po tjelesno i psihičko zdravlje - npr. ratna stradanja.

Posljedice djelovanja stresa mogu biti:

• tjelesne - simptomi: glavobolja, ubrzan puls, nagle promjene krvnog tlaka, srčane aritmije, nesanica, gubitak teka, pretjerano znojenje i dr. ili bolesti u nastanku kojih stres ima jak utjecaj, npr.: čir na želucu, bronhijalna astma, oboljenja štitnjače, reumatoidni artritis i dr.;
• psihičke: razdražljivost, tjeskoba, potištenost, bespomoćnost, osjećaj krivnje, depresija, posttraumatski stresni poremećaj;
• socijalne: socijalna izolacija i devijantno socijalno ponašanje: agresija, alkoholizam, narkomanija, delinkvencija.

Iako često ne možemo utjecati na uzroke stresa, možemo utjecati na to kako ćemo se suočiti sa stresom. Suočavanje se odnosi na ponašanje i psihičke reakcije kojima pojedinac nastoji svladati ili ublažiti pritiske izazvane prijetećom situacijom. Zdrav način života, odnosno mjere za poboljšanje zdravlja, dovode i do povećanja otpornosti na stres, pa poduzimanje ovih mjera ubrajamo u vještine suočavanja sa stresom:

• redovita i odgovarajuća prehrana,
• izbaciti ili smanjiti uzimanje kofeina, nikotina i šećera,
• baviti se tjelesnim vježbanjem radi održanja tjelesne kondicije,
• osigurati redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje,
• promijeniti raspored obveza na poslu ili kod kuće,
• prekinuti s nekim aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećenje.

Kako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju:

• zadržati osjećaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres,
• održavati ravnotežu između rada i zabave,
• usporiti,
• pronaći vrijeme za opuštanje,
• podijeliti probleme s prijateljima i obitelji, izvorima socijalne podrške,
• poznavati sebe i svoje granice tolerancije na stres,
• zatražiti savjete od stručne osobe.

www.zdravlje.hr
[Vrh] Go down
Korisnički profil
harry

avatar


PostajNaslov: Re: Prevencija stresa   pon oľu 09, 2009 10:01 am

Prekjuće sam naćeo temu o ne razumjevanju i potcjenjivanju naše bolesti (PTSP) u društvu u cjelini,a sad bih dodao i malo o odnosima u obitelji.Ne bi bilo u redu da tražimo od svojih najmilijih(ćitaj najbližih),da hodaju po kući na prstima,ali u datom trenu i to se može desiti.U trenucima kad se povučemo u sebe,nije zgodno vršiti pritisak sa koje-kakvim pitanjima i pritiscima,možda čaj od mente najviše pomogne!Na žalost ono najteže je ipak prilagodba ukučana na život sa osobom,koja u jednom danu promjeni raspoloženje koliko i oblaka na nebu!To je jedan od osnovnih problema i tu najviše stradava brak,trpe djeca,dolazi do nasilja(psihočkog ali i ponekad fizičkog),i na kraju u nemilim situacijama alkoholizma,što za sobom povlači nove zavrzlame,pa sve do,nažalost,suicida!
Drage moje gospođe,nisam želio i nije mi namjera da Vam "popujem", već da u svjetlu jućerašnjeg dana skrenem pozornost na Vaše muževe,sinove,zetove,rođake po bilo kojoj osnovi,te da im budete podrška,kao što su i oni bili Vama-prije nego nas je pokosila sudbina svojom hirovitošću!Na žalost u sličnim se situacijama nalazi i velik broj žena-učesnica rata te molim i njihove muževe da im pomognu u prevladavanju kriznih trenutaka!
Hvala Vam drage gospođe i gospodo!
[Vrh] Go down
Korisnički profil
arduana

avatar


PostajNaslov: Re: Prevencija stresa   ned oľu 22, 2009 11:29 am

To je jako bitno.Razumijevanje.Prihvatanje da je neki član porodice bolestan.PTSP,recimo.Pošto imam sestru s tom dij.Mi smo svi naučili (njena dijeca,mama brat,snaha,ja mojmuž) iako svi živimo odvojeno,jako smo bliski,naučili smo kad,šta i koliko njoj smeta.Ja i njene cure kažemo "došlo joj ono njeno",smijemo se i "trpimo"njene ispade.Interesantno,nekad jeto jednostavno pusti,kao da to naše smijanje,odobravanje,čekanje jer znamo koliko to traje,kaoda to nju smiruje.Ona nam a kaže "Marš!"Nekako je opustimo,ako ona nešto svoje "zateleba",mi aha,jest,pa onda polako mijenjamo temu.To jei različito od osobe do osobe,ali mislim dasvi bližnji trebaju naći pristup,način,pa  iako je to pustiti nekog parsati samog sa sobom.Mada ja to ne prihvatam.Kad je čovjek sam sa sobom,svašta mu se izdešava u glavi.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Zlajo




PostajNaslov: Re: Prevencija stresa   pon pro 10, 2012 6:35 am

Ja radim joga nidru. To me opusta. Ili samo pustim video na mom kompjuteru na kojem je snimljena svedska masaza. To me opusta, ne znam zasto... Smile
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Prevencija stresa   

[Vrh] Go down
 
Prevencija stresa
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: STRES :: STRES-
Forum(o)Bir: