PRUŽAM TI RUKU - POĐIMO DALJE ZAJEDNO
mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
Početna stranicaPočetna stranica  CalendarCalendar  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  RegistracijaRegistracija  Login  
- Law 4U - Info Croatia - Free Web - Life Tips Burza frustracija - Blog by Renči  Anksioznost - Panika - Depresija Blog by Renči  MKB-10 Međunarodna klasifikacija bolesti - šifrarnik dijagnoza (by Renči)  Zdravlje - najnovije vijesti - Credit Cards - Credit Cards Glossary - Free4me - Networking 101
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
ned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
pet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
sri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
čet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
pon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
pet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
čet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
sri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
ned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
sri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
pon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
čet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
pet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
ned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
uto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
svi 2017
ponutosričetpetsubned
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
293031    
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking Digg  Social bookmarking Delicious  Social bookmarking Reddit  Social bookmarking Stumbleupon  Social bookmarking Slashdot  Social bookmarking Yahoo  Social bookmarking Google  Social bookmarking Blinklist  Social bookmarking Blogmarks  Social bookmarking Technorati  

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

Share | 
 

 :: OVISNOST O DROGAMA

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: :: OVISNOST O DROGAMA   ned vel 22, 2009 11:13 pm

Ovisnost o drogama

DROGE

Droge obuhvaćaju sva sredstva koja mogu izazvati ovisnost, a čija je proizvodnja, stvaranje u promet i upotreba u većini zemalja zakonom zabranjena. Tu se ubrajaju:
- kanabis
- heroin
- LSD (dietilamin lizergične kiseline)
- Ecstasy (MDMA - metilen-diamino-metamfetamin)
- kokain
- …

Drogama se smatraju i sredstva koja se legalno proizvode i upotrebljavaju u medicini ako se nabavljaju na nelegalan način radi nemedicinske uporabe, npr. morfin, kodein, amfetamin, kokain te neki lijekovi iz skupine sredstava za smirenje.
Proizvodi široke potrošnje kao benzin, aceton i sl. također mogu postati droge ako se uporabe kao sredstva za drogiranje.

Sintetičke droge
Početkom devedesetih godina Europa bilježi porast konzumacije sintetičkih stimulativnih droga, osobito derivata amfetamina, najčešće MDMA - droge nazvane Ecstasy.

OVISNOST

Ovisnost o opijatima se definira kao snažan psihički nagon za uzimanjem opijata tj. podrazumijeva nesavladivu želju za drogom, jaku želju za nabavljanjem i uzimanjem droge pod svaku cijenu, sklonost povećavanju doze droge kako ovisnost duže traje. Ovisnost o drogama osim opasnosti za ovisnika/ovisnicu nosi opasnost i za obitelj i cijelu društvenu zajednicu.

Ovisnost može biti psihička, fizička ili kombinirana.

Fizička ovisnost podrazumijeva promjene u funkcioniranju organizma koje nastaju uslijed dugotrajnog konzumiranja droga. Te se promjene nakon prestanka uzimanja droge očituju raznolikim simptomima, ovisno o sredstvu o kojem je čovjek ovisan. Organizam fizički ovisnog čovjeka održava tu novu ravnotežu jedino ako je droga stalno prisutna.

Psihička ovisnost je izmijenjeno stanje organizma u kojem osoba osjeća jaku potrebu za stalnim uzimanjem droge kako bi se zadržao osjećaj dobrog psihičkog stanja i zadovoljstva.
Pretežno psihičku ovisnost uzrokuju kokain, kanabis i neki halucinogeni. Ostali (opijati, amfetamini, neka sredstva za smirenje itd.) uzrokuju i psihičku i fizičku ovisnost, a samostalna fizička ovisnost je jako rijetka.

Klinička slika ovisnosti

Kao simptomi ovisnosti mogu se javiti akutna intoksikacija (predoziranje) ili apstinencijski sindrom.
Akutna intoksikacija očituje se sniženom tjelesnom temperaturom, euforičnim ponašanjem, pospanošću, sniženim krvnim tlakom, usporenim srčanim otkucajima, usporenim i plitkim disanjem, te crvenilom i svrbežom kože.

Tolerancija na droge

Tolerancija na droge je stanje u koje organizam dolazi nakon dugotrajnog uzimanja sredstva ovisnosti. Razvija se tako da se doza mora sve više povećavati kako bi se postigao željeni početni učinak i dobro funkcioniranje, a fizička ovisnost se sve više pojačava kako se doza povisuje i što dulje traje uzimanje. Tolerancija i fizička ovisnost razvijaju se vrlo brzo, a u slučaju ustezanja od uzimanja javlja se apstinencijski sindrom Za sredstva koja imaju slična svojstva i način djelovanja javlja se kombinirana (ukrižena) tolerancija.

Apstinencijski sindrom

Apstinencijski sindrom je skup simptoma koji se javljaju nakon prestanka uzimanja droge. Ovisno o sredstvu o kojem je čovjek ovisan, apstinencijski se sindromi razlikuju.
Apstinencijski sindrom očituje se znakovima pretjerane aktivnosti središnjeg živčanog sustava. Težina stanja u apstinencijskom sindromu se pogoršava s veličinom doze opijata koja se uzima i trajanjem uzimanja.
Simptomi započinju najranije 4-6 sati od posljednje doze. Javlja se potreba za uzimanjem droge uz tjeskobnost, ubrzano disanje, znojenje, suzenje, slinjenje, te zijevanje. Mogu se javiti i drhtavica, izmjena osjećaja topline i hladnoće, trzanje i bol u mišićima, anoreksija.

Česte komplikacije su plućne bolesti; upala pluća, plućni apsces, plućna embolija, zatim jetrene; virusni hepatitis A, B, C, mišićno-koštane; osteomijelitis (zbog širenja infekcije krvlju iz nesterilnih injekcija), imunološke; povišena razina protutijela IgM, IgG (nepoznatog razloga) i neurološke; anoksija mozga (nestanak kisika) i komplikacije kome.

Nesterilne igle koje narkomani često koriste stalan su izvor zaraze i infekcija koje uslijed načina života i neliječenja često završavaju teškim komplikacijama i životnom ugroženošću. Trudnice ovisne o heroinu, kao i one koje uzimaju metadon (zamjenska terapija) prenose tu ovisnost i na dijete, jer heroin i metadon slobodno prolaze kroz placentu.

LIJEČENJE

Kliničko liječenje ovisnika je izuzetno teško i uključuje ne samo medicinski, nego i psihosocijalni aspekt i poznavanje zakona. U terapiji predoziranja koristi se nalokson, intravenski, koji brzo rješava nesvjesno stanje nastalo predoziranjem. Sve takve bolesnike treba inače hospitalizirati i držati na promatranju 24 sata.

Apstinencijski sindrom je samoograničavajuća metoda liječenja i iako težak, nije opasan po život, no pacijenta treba informirati o tome što će mu se događati i kako će se osjećati. U slučaju teške nepodnošljivosti apstinencijskog sindroma, daju se prema procjeni lijekovi koji će olakšati da pacijent prebrodi krizu.
Jedna od mogućnosti odvikavanja od ovisnosti je i davanje zamjenske terapije, metadona čija se doza postupno smanjuje i tako nastoji izliječiti ovisnost kroz ublaženi apstinencijski sindrom, koji se lakše podnosi. Ustezanje od metadona rezultira apstinencijskim sindromom koji nastupa kasnije i postupnije.

U posljednje vrijeme primjenjuje se liječenje narkomana tzv. terapijama u zajednici.

ZLOUPORABA DROGA

Zlouporaba droga podrazumijeva ne-medicinsku primjenu navedenih sredstava koja dovodi do oštećenja tjelesnog ili psihičkog zdravlja osobe, a i do poremećaja u socijalnom funkcioniranje osobe (problemi u obitelji i na radnom mjestu, sukob sa zakonom).

Uzroci zlouporabe droga
Širenje zlouporabe droge može se protumačiti na nekoliko načina. Posljedica je širenja i jačanja međunarodnog kriminala te povećanjem proizvodnje i ponude; promjene kvalitete življenja i povećanim zahtjevima koje moderno društvo stavlja pred čovjeka.

Rizične skupine
Zlouporaba droga prisutna je u svim dobnim skupinama, ali je rizična skupina ipak adolescentna dob. "Krivci" za to su novi načini zabave, trendovi, pozitivni stavovi prema drogama, materijalistička filozofija, hedonistička orijentacija prema životu, povodljiva adolescenta osobnost itd. Osjećaj inferiornosti i nedostatak samopoštovanja; loše socijalne prilike u obitelji, nedostatak roditeljske pažnje i ljubavi doprinose vjerojatnosti da će adolescent posegnuti za drogama.

Kategorije konzumenata
Osobe koje uzimaju droge općenito se mogu podijeliti u dvije skupine: u prvoj se nalaze "uspješni konzumenti" koji uzimaju droge u svrhu stimulacije i smirenja, a služe im kao pomoć u trci za materijalističkim ciljevima modernog društva (karijera i zarada novca). U drugu skupinu pripadaju oni koji bježe od stvarnosti jer misle da su nesposobni za život, neuspješni i nedovoljno poštovani.
Sve veći dio populacije razvijenog svijeta pokazuje sklonost uzimanu psihoaktivnih sredstava da bi mogli raditi, ali je i sve više onih koji rade da bi se mogli nagraditi kupovanjem i konzumacijom pojedinih droga.

Broj ovisnika
Podaci o broju ovisnika moraju se uzeti s rezervom jer se do podataka može doći samo posredno, preko registriranih ovisnika u medicinskim institucijama, preko smrtnih slučajeva izazvanih predoziranjem ili putem registriranih kriminalnih aktivnosti. računa se da broj ovisnika o heroinu ne premašuje 0.5% ukupne populacije, dok je broj konzumenata heroina i drugih droga značajno viši.

Razvrstavanje ovisnika
Ovisnici se razvrstavaju u tzv. problematične i rekreativne, među kojima je najveći broj konzumenata derivata indijske konoplje (marihuana, hašiš). Tu će drogu barem jednom u životu probati stanovnici brojnih europskih gradova, a u Hrvatskoj do 50% mladih. Broj onih koji tu drogu uzimaju jednom tjedno kreće se u urbanim sredinama između 3 i 10%.

Ovisnost u Hrvatskoj
Procjenjuje se da je 1994. godine u Hrvatskoj bilo ukupno 6.000 ovisnika o ilegalnim drogama i još oko 35.000 osoba koje nisu ovisnici nego konzumenti neke od ilegalnih droga najmanje jednom tjedno. Vezano uz rat, nestabilnost i nagle političke i gospodarske promjene, u Hrvatskoj se od 1991. prati nagli porast broja konzumenata ilegalnih droga, osobito marihuane koja se uzgaja širom Hrvatske. Broj ovisnika koji su uključeni u supstitucijske programe metadonom povećan je 1994. godine na oko 1.200. U Zagrebu se od 1993. značajno povećao broj konzumenata droge Ecstasy, trendovske droge, čije se uzimanje povezuje s techno glazbom i osobito organizacijom rave partyja.

Spolna distribucija
Ovisnost je četiri puta češća u muškog spola nego u ženskog.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: Ovisnosti: Alarmantne činjenice   pet vel 27, 2009 5:19 pm

Ovisnosti: Alarmantne činjenice

Sudeći prema rezultatima brojnih anketa, statističkim i drugim podacima, svi mi, pogotovo oni koji rade s mladima, moramo biti u stanju pripravnosti.
Ovisnosti (alkohol, duhan i psihoaktivna sredstva), nova opća opasnost koja se nakon domovinskog rata nadvila nad našu domovinu, pozivaju na akciju svih koji rade s mladima. zašto mladi čovjek krene putem neke ovisnosti, zbog znatiželje, loše obitelji ili osobnog dokazivanja, nitko ne zna pravi odgovor. Međutim, činjenica da je lani od posljedica predoziranja umrlo 105 mladih, da je godišnji priljev novih konzumenata oko 1000, i to konzumenata teških droga, da ima 20.000 heroinskih ovisnika i oko tri puta više konzumenata marihuane, podaci su koji sve nas, pogotovo one koji radimo s mladima, moraju staviti u stanje pripravnosti. Hrvatska je zemlja s indeksom starosti 90,7, što znači da na jednoga mladog čovjeka do 19 godina dolazi jedan stanovnik stariji od 60. dopustimo li da nam mladi ljudi završe kao ovisnici, čiji je životni vijek oko 35 godina, ova zemlja neće imati budućnost. Podaci da hrvatska ima samo sedam posto visokoobrazovanog stanovništva, a svjetski prosjek je 30 posto, da je u Domovinskom ratu poginulo 265 djece, od toga 30 posto između 15 - 17 godina, jednostavno potiču da se briga za mlade i njihov kvalitetan rast i razvoj stavi na prvo mjesto.

Što je ovisnost

Mnogo je definicija ovisnosti i sve su istinite u smislu da je riječ o kroničnoj, recidivirajućoj bolesti, bilo da je posrijedi ovisnost o alkoholu, duhanu ili psihoaktivnim sredstvima, koja zahtijeva specijalizirani tretman. Uzimanjem sredstva ovisnosti osoba se dovodi u stanje intoksikacije koje ima sljedeće karateristike:

  • nesavladiva potreba za uzimanjem droge
  • pojava psihičke ovisnosti - stalna potreba za daljnjim uzimanjem droge; aktivacija središta ugode u mozgu
  • pojava fizičke ovisnosti - heroin stvara ovisnost za šest sati, metadon za 24 sata, a opioidi već nakon prvog uzimanja
  • pojava tolerancije - doza se mora pojačavati.
Danas sa sve više govori o molekularnom mehanizmu djelovanja psihoaktivnih sredstava ovisnosti. droga se veže na specijalne opijatne receptore u mozgu te uzrokuje osjećaj ugode ili ublažava neugodne osjećaje, što za posljedicu ima ponovno uzimanje sredstva. Postoji i genetska podloga ovisnosti u smislu postojanja A1 alelnog gena za dopaminergičke receptore u mozgu koji se nalaze na 11. kromosomu. Prisutan je kod 20 posto zdravih i čak kod 70 posto ovisnika.

Kad počinje eksperimentiranje

Uz ovisnosti o drogama, mladi ljudi u velikom su postotku konzumenti alkohola i duhana. Dobna granica početka pušenja cigareta je 11 godina. Svakodnevno puši 25 - 30 posto dječaka i 19 - 25 posto djevojčica. Prema anketi naše Službe za zaštitu školske djece i mladeži, 76 posto učenika osmih razreda pokušalo je pušiti, 40 posto njih pušenje odobrava kao društveno prihvatljivo ponašanje, a 79 posto učenika zna sve o štetnosti pušenja. Zanimljiv je podatak da je 66 posto anketiranih osmaša navelo da i njihovi roditelji puše! Kao kod svakog eksperimentiranja, 75 posto počelo je pušiti zbog pritiska grupe.
85 posto dječaka i 80 posto djevojčica probali su jednom u životu alkohol, jednom se opilo 56 posto dječaka i 32 posto djevojčica. "Bing drinking", jako raširen među adolescentima, znači opijanje u grupi, ispijanjem pet ili više pića zaredom.
Početak eksperimentiranja psihoaktivnim sredstvima počinje marihuanom, koju je 10 posto dječaka i šest posto djevojčica uzelo više od tri puta u životu. Ecstasy uzima tri posto obaju spolova: 60 posto ih je uzelo iz znatiželje, a oko 30 posto iz osjećaja "haj". Prosjek početka uzimanja psihoaktivnih sredstava je za marihuanu 14 godina, psihostimulanse 17 godina, opijate 20 godina, a intravenozne droge 20,6 godina. Razdoblje od prvog jointa do posljednje ili prevelike doze ima četiri faze:

1. Faza znatiželje - vrijeme konzumacije, najčešće marihuane, ne traje dugo i moguć je povratak u normalan život.
2. Faza dvostrukog života - vrijeme konzumacije u kojem se počinje mijenjati ponašanje i koje može potrajati dulje. Gube se moralne norme, a povratak u normalan život je težak. U ovoj fazi najvažnije je prepoznati početne znakove.
3. Faza stalnog traženja euforije - stvorena je psihička ovisnost, a rehabilitacija je teška.
4. Faza fizičke ovisnosti - izlječenje je prilično teško.

Prvi znakovi konzumacije

U Hrvatskoj su najčešće sljedeće droge:

1. Marihuana - Najraširenija ilegalna droga na svijetu, prirodna je i laka te početak svake ovisnosti o drogama. Pripravak je indijske konoplje (trava) i puši se kao cigareta (joint). Djeluje za 15 - 30 minuta nakon pušenja, a djelovanje traje dva do četiri sata. Stvara veću moralnu i duhovnu degradaciju od svih ostalih sredstava. Ono što se može primijetiti kao promjena u ponašanju su kašnjenje u školu, zanemarivanje obveza, gubitak psihičke i fizičke aktivacije. S obzirom na to da slabi kratkoročna memorija, slabljenje školskog uspjeha upozoravajući je znak. Može se uočiti i neobična veselost i razgovorljivost koja prije nije bila prisutna.
2. Ecstazy - To je sintetička, ilegalna laka droga, plesna, koju konzumira tri posto mladih ljudi. Popularno se naziva bonkasi ili cukarini. Pripada grupi metamfetamina, a prema djelovanju psihostimulansima i djeluje već za 30 - 90 minuta. Sadržaj tableta koje se kupuju na ulici vrlo je nepouzdan i sadrži druge psihoaktivne supstancije kao kofein, efedrin, amfetamin-speed. Djeluje na centar za regulaciju temperature u hipotalamusu te povećava tjelesnu temperaturu do najviših vrijednosti, što za posljedicu ima diseminiranu intravaskularnu koagulaciju (DIK), tj. grušanje krvi, zatajenje rada srca, a pomiješan s alkoholnim pićima, može uzrokovati i smrt. Izaziva snažnu dehidraciju organizma te, kao i kokain, dovodi do oštećenja DNK. Promjene ponašanja karakteriziraju neobične aktivnosti, osoba pršti od snage, nikad nije umorna, posjeduje neobičnu i snažnu energiju. Nakon nekoliko dana raspoloženje opada i gubi se želja za jelom.
3. Speed - Riječ je o sintetičkoj, ilegalnoj, lakoj drogi, koja pripada grupi amfetamina. Djeluje slično kao ecstasy, samo što je skuplji; ušmrkava se i ubrizgava.
4. Kokain - To je prirodna, teška droga, derivat koke, psihostimulans. Najstarija je droga popularnog naziva crack, koji se koristi za pušenje. Nakon ušmrkavanja ili pušenja djelovanje odmah počinje. Psihostimulativni učinak, tj. osjećaj euforije i nemira, traje oko 20-30 minuta, pa se mora češće uzimati. Konzumacija kod osobe mijenja uobičajene geste, izraz lica, a slabi i potreba za hranom. Uporaba kokaina, posebno u obliku čiste baze (crack), povezana je s visokom učestalošću moždano-žilnih oboljenje, uključujući i moždani udar.
5. Heroin - Prirodna, teška droga koja se proizvodi iz morfina, a prema djelovanju pripada opioidima. Ima velik potencijal za razvoj ovisnosti i ako se uzima svaki dan, ovisnost se razvije već za dva do četiri tjedna. Djeluje za 30 minuta nakon ušmrkavanja, a uzeta i.v. djeluje trenutačno i izaziva osjećaj euforije. Promjene u ponašanju karakterizira česta pospanost, nezainteresiranost za donedavno najbliže osobe i okolinu, tjelesno slabljenje. 60 posto i.v. ovisnika zaraženo je virusom hepatitisa B ili C.
6. LSD - Na sreću, LSD nije česta droga u našoj zemlji. To je ilegalna, sintetska droga, koja prema djelovanju pripada grupi halucinogena. U prodaji se može naći u obliku listića papira natopljenih otopinom LSD-a. Djeluje već nakon 40 - 60 minuta. Najjača je psihoaktivna droga, koja ponašanje mijenja u smislu psihoze, neobičnih misli i govora te promjena u percepciji vremena.

Zloporaba droga

Kad govorimo o zloporabi droga, mislimo na društveno neprihvatljivu uporabu ilegalnih sredstava ovisnosti (droga), koji zbog svojih psihoaktivnih učinaka mogu izazvati štetne posljedice za pojedinca i društvo. Ovisi o nekoliko činitelja, a to su značajke osobe, okolina (šira - društvo i uža - obitelj) i samo psihoaktivno sredstvo.

Značajke osobe - psihološki vakuum, reakcija na otuđenost koju uzrokuju kultura i civilizacija. - Upravo je nedavno preminuli papa Ivan Pavao II. upozoravao na strašan "vakuum vrijednosti", "uvjerenje da više ništa nema smisla, pa stoga nema smisla ni živjeti". Ovisnici su nesigurne, emocionalno nezrele osobe koje imaju problema s prilagodbom i sklone su regresivnim oblicima ponašanja. Primjerice, 50 posto ovisnika o heroinu je neupadljivo, 36 posto su granične ličnosti, a 14 posto ima neurozu.
I. tip mladih - ne reagiraju na otuđenost, prepuštaju se struji. To je zdrava mladež koja se ne drogira, ali se ne bavi ni teškim društvenim, religioznim i političkim pitanjima; "štreberi" i "karijeristi".
II. tip mladih - to su oni koji ne priznaju autoritet, na otuđenost reagiraju tako da je odbacuju, redovito su originalni i samostalni, žele graditi bolje sutra, nastoje ići naprijed, žele poštenje, a ako su vjernici, motiv nalaze u vjeri u Boga. III. tip mladih - ne primaju otuđenost pasivno, u sebi su labilni, afektivno neizgrađeni, nesposobni da preuzmu ozbiljne dužnosti, frustrirani su i ne bore se, nemoćno se prepuštaju porazima.

Okolina - socijalni vakuum


  • šira okolina (društvo) - mladi žele pobjeći od otuđenog društva, žele ga negirati, ali u stvari bježe od samih sebe, od odgovornosti, bježe u svoj nestvarni svijet. Droga je dakle bijeg od ozbiljnog društvenog angažmana kakav društvo traži od mladih ljudi." Droga je kći neangažmana u društvu, a neangažman je sin droge".
  • uža okolina (obitelj) - najvažnija brana za početak eksperimentiranja. 52 posto ovisnika dolazi iz razorenih obitelji, a 72 posto navodi teške konflikte s roditeljima.
Psihoaktivno sredstvo - Bilo koja vrsta, u bilo kojem obliku uzrokuje ovisnost ovisno o strukturi organizma osobe koja ga konzumira. Nažalost, i lake droge kao što je marihuana uzrokuju ovisnost i put su za uzimanje jačih droga poput kokaina i heroina. Prosječno vrijeme uzimanja droga je devet godina, a pet godina prođe do prve intervencije u smislu početka liječenja. U tom vremenu nastaju irever-zibilne promjene u strukturi kore mozga, kao i kronični hepatitis B ili C.

Autori: Smiljana Podrug, dr. med, spec. školske medicine, Ljiljana Podrug, dr. med., spec. školske medicineIzvor: www.oktal-pharma.hr
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: Re: :: OVISNOST O DROGAMA   pet vel 27, 2009 5:51 pm

Ovisnosti: Što kažu mladi

Rezultati ankete pokazuju da učenici znaju kako je droga štetna, ali ne misle da bi mogli postati ovisni…

Zbog relativna neiskustva i određene sklonosti rizicima, upravo su adolescenti najrizičnija i najugroženija populacija. To razvojno razdoblje i inače donosi potrebu za samopotvrđivanjem i izgradnjom samostalnih stavova i načina ponašanja, kojima je ponekad temeljni cilj odudaranje od ponašanja i stavova odraslih.
Eksperimentiranje s bilo kojim sredstvom ovisnosti u mladih potaknuto je:

  • radoznalost 17%
  • afirmacija među vršnjacima 43%
  • osobni problemi 29%
  • redukcija neugode 25%
  • hedonizam 27%
  • problemi u obitelji 9%
  • neznanje 1%.

Ishod rizika od razvoja ovisnosti po razvojnim fazama
rani eksperimenti
zloporaba
ovisnost
DJETINJSTVO
ADOLESCENCIJA
ODRASLA DOB
apstinencija
apstinencija ili ograničeno eksperimentiranje
umanjen rizik zloporabe

Da bismo bolje predočili sliku stanja, donosimo rezultate ankete u Zagrebu iz istraživanja "Zloporaba opojnih droga među adolescentima" (Galić i suradnici - Centar za prevenciju ovisnosti grada Zagreba, 2001.):

1. Jesi li već došao u kontakt s osobom koja konzumira neku ilegalnu drogu:
- 8. razred OŠ 60%
- 1. razred SŠ 81%
- 2. razred SŠ 83%
- 3. razred SŠ 87%
- 4. razred SŠ 93%

2. Je li ti netko ponudio drogu ili te nagovarao da je probaš?
- nitko me nije nagovarao 52%
- bliski prijatelj, prijateljica 20%
- sam sam odlučio probati 16%
- stariji dečki, cure 5%
- dileri 2%

3. Misliš li da bi mogao postati ovisan o drogi?
- jako se bojim toga 3%
- pomalo se pribojavam 12%
- uopće ne 85%

4. Zašto mladi ne bi trebali uzimati drogu?
- općenito je štetna, loša 48%
- štetna je po zdravlje 51%
- stvara ovisnost 9%

5. Povezanost pušenja i pijenja sa zlouporabom droga:
- ne piju, ne puše 9% - 6%
- piju, ne puše 24% - 12%
- ne piju, puše 46% - 22%
- piju, puše 67% - 36%
- piju, puše, uzimaju droge 62%
Iz ovih rezultata možemo vidjeti kako je i pušenje cigareta i uživanje alkohola povezano s uzimanjem droga i zapravo je početak puta u ovisnost o drogama.

6. Jesi li probao neku ilegalnu drogu prije 15. godine?
- 1. razred SŠ 25%
- 2. razred SŠ 14%
- 3. razred SŠ 14%
- 4. razred SŠ 8%

7. Konzumacija marihuane - barem jednom u životu:
- 8. razred OŠ 14%
- 1. razred SŠ 37%
- 2. razred SŠ 39%
- 3. razred SŠ 48%
- 4. razred SŠ 53%

8. Konzumacija ecstasyja - barem jednom u životu:
- 8. razred OŠ 1%
- 1. razred SŠ 8%
- 2. razred SŠ 8%
- 3. razred SŠ 14%
- 4. razred SŠ 11%

Tijekom srednje škole više od polovice adolescenata proba neku od ilegalnih droga, više od 40 posto postat će ovisno o pušenju duhana, 30 posto prekomjerno će piti alkohol, a oko pet posto će imati ozbiljne probleme vezane uz uzimanje ilegalnih droga. Oni koji prvi put probaju, kao najčešći razlog uzimanja navode afirmaciju među vršnjacima, a oni koji su već uzeli drogu navode hedonizam.
U školskoj godini 2003./2004. liječnici naše Službe za zaštitu školske djece i mladeži održali su svim osmim razredima predavanje ili tribinu na temu ovisnosti i tom prilikom proveli anketu čije rezultate iznosimo.

Usporedili smo uzorak seoskih i gradskih škola i evo do kakvih smo rezultata došli:

  • 42% učenika u gradu i 21% u selu došlo je u kontakt s osobom koja konzumira neku ilegalnu drogu
  • 13% učenika u gradu i 10,7% u selu bilo je nagovarano da proba neku drogu
  • 87% u gradu i 82% na selu misli da ne bi moglo postati ovisno o drogi
  • 14% u gradu i 12% na selu puši cigarete
  • 6% u gradu i 3% na selu dosad je probalo neku ilegalnu drogu.

Na pitanje zašto ne bi trebali uzimati drogu, prilažemo najzanimljivije odgovore:

  • droga je štetna za zdravlje
  • uništava život i vodi u smrt
  • zahtijeva mnogo novca i vodi u kriminal
  • uzimajući drogu ubijamo samo sebe
  • pati cijela obitelj i prijatelji
  • u životu ima mnogo ljepših stvari od droge
  • svi problemi mogu se riješiti i ne treba tražiti utjehu u drogi
  • život bez droge je ljepši.

Rezultati naše ankete pokazuju da naši učenici znaju da je droga štetna, ali zbog svoje adolescentne sklonosti rizicima ne misle da bi mogli postati ovisni o nekom sredstvu. Postotci su manji od hrvatskog prosjeka i, naravno, manji na selu nego u gradu.

Testiranje na opojne droge

Vrlo malo roditelja kojima se u kući dogodila droga može reći da su u prvom trenutku učinili sve da se suprostave problemu. Testiranja koja se mogu provoditi samo su jedan od prvih koraka roditelja koji posumnjaju da njihovo dijete eksperimentira s nekim sredstvom, a kao mjera ranog otkrivanja samo je karika u lancu stručnog postupka u zajedničkim naporima zajednice i stručnjaka da spriječe razvoj zloporabe droga. Rano otkrivanje uporabe droga jedan je od preduvjeta za uspješnu prevenciju razvoja bolesti ovisnosti, pa se testiranje u rizičnih pojedinaca treba u tom smislu i primjenjivati. Već i sama spoznaja o mogućnosti testiranja na droge adolescentu može biti razlog da prestane uzimati droge, za drugog može biti razlog da prestane s eksperimentiranjem ili kaže "ne" eksperimentiranju.
Testiranja na opojne droge mogu provoditi osposobljeni zdravstveni djelatnici. U slučajevima individualnog testiranja rizičnih pojedinaca, ostaje pitanje kako prevladati barijeru "povjerenje - sumnja" i kako prijeći taj prag međusobnih odnosa. Međutim, ako roditelji imaju razloga posumnjati u to da dijete eksperimentira s drogama, ima pravo zatražiti stručnu pomoć. Službena testiranja provode se u županijskim centrima za prevenciju ovisnosti, gdje se roditelji mogu prijaviti sa svojim djetetom. Centri za prevenciju ovisnosti i izvanbolničko liječenje djeluju u Hrvatskoj od 1993. kao dio programa nacionalne strategije suzbijanja zloporabe droga.
Najčešći uzorak za testiranje je mokraća. Razina uzete supstancije i njezinih metabolita nalazi se u visokim koncentracijama, s dugim poluvremenom izlučivanja. U povremenih konzumenata, ecstasy se može dokazati od prvog do trećeg dana nakon konzumacije, kokain već za pola dana do dan, marihuana od drugog do petog dana, a heroin od prvog do trećeg.
Zasad u Hrvatskoj nema testiranja učenika u školama, osim u začecima u nekim županijama, jer nema osposobljenog kadra za testiranje prema svjetskim standardima. S obzirom na to da je ipak riječ o maloljetnicima, moguće testiranje trebalo bi regulirati i zakonom. Ključni je problem, s kojim se prije svake odluke o populacijskom testiranju treba suočiti, što učiniti u slučaju pozitivnog nalaza. Za takve situacije treba imati točno razrađene algoritme ponašanja i postupanja, jer samo testiranje ne rješava problem. Ako takvi naputci nisu razvijeni, a uzevši u obzir sva ograničenja populacijskog testiranja, ono kao screening u zdravoj populaciji gubi smisao.

Autori: Smiljana Podrug, dr. med, spec. školske medicine, Ljiljana Podrug, dr. med., spec. školske medicine

Izvor: www.oktal-pharma.hr
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: Ovisnosti: Pokazatelji visokog rizika   pet vel 27, 2009 6:05 pm

Ovisnosti: Pokazatelji visokog rizika

Temeljni pokazatelji za razvoj ovisničkog stila života su slab školski uspjeh, problemi u ponašanju, loše socijalne vještine i eksperimenti s drogama

Primarna prevencija ovisnosti

Dio je nacionalne strategije suzbijanja zloporabe droga i provodi se od 1993. Temelji se na dvjema aktivnostima:
1. smanjiti ponudu i dostupnost uporabom pravnih, zakonskih i društvenih aktivnosti
2. smanjiti potražnju unaprjeđenjem edukacijskih zdravstvenih programa, u čemu škola ima veliku ulogu - nastavnici, učitelji, liječnici školske medicine.

Ovisnici i konzumenti droga ugrožena su populacija koja se nalazi između sustava kriminala i zdrave populacije, pa možemo reći kako nema primarne prevencije ako se taj most ne blokira. Primarna prevencija svodi se na tri razmjerno široka područja:

Edukacija mladih
- zdravstveni odgoj

Razvoj socijalnih i bihevioralnih vještina važnih za odupiranje socijalnom pritisku grupe vršnjaka i nekim aspektima promidžbe nezdrava ponašanja kroz medije:
a) kognitivne vještine, tj. razvijanje samopouzdanja i samokontrole
b) bihevioralne vještine, tj. izravna akcija koja podrazumijeva izbjegavanje potencijalno opasnih situacija te bavljenje aktivnostima koje su nespojive s opasnim situacijama (sport, glazba...)
c) naučiti poneke tehnike relaksacije.

Široki zahvati u društvu - na razini škole, roditelja i lokalne zajednice. Problemi u provođenju primarne prevencije uglavnom se javljaju zbog slabe suradnje roditelja rizične djece. Programi primarne prevencije teško dopiru do ugrožene djece jer oni najviše izostaju iz škole i odbacuju pozitivne stavove. Škola čista - ulica zagađena - škola ne smije iz obrazovnog programa isključiti učenike koji su počeli eksperimentirati s drogom jer oni u protivnom kreću na put ovisnosti i kriminala.

Temeljni pokazatelji potencijalno visoko rizičnih mladih ljudi za razvoj ovisničkog stila života

  • slab školski uspjeh
  • problemi u ponašanju (agresivnost prema vršnjacima, sukobi s vršnjacima, izostanci iz škole, sukob sa zakonom)
  • loše socijalne vještine - sramežljivost, socijalna nesnošljivost i izoliranost
  • opijanje, pušenje i eksperimenti s ostalim drogama.

Važnost odgoja od malih nogu

Obitelj je prvi stup prevencije ovisnosti, jer bi odgoj za svjestan izbor zdravog ponašanja i izbjegavanja nepotrebnog rizika morao u obitelji početi od najranijeg djetinjstva. Nažalost, mnoga djeca, ni kriva ni dužna, imaju roditelje koje za kvalitetan odgoj nije nitko osposobio ili i sami pokazuju rizično ponašanje. Kako pružiti djeci radost domaćeg ognjišta i vrijednost obiteljskog života, kad je između 30 i 50 posto današnjih brakova ugroženo razvodom ili ozbiljnim emocionalnim odnosima. Naime, ako je odnos između adolescenta i roditelja doista dobar, niti jedna niti druga strana neće dopustiti ponašanja koja bi taj odnos mogla ugroziti. Roditelji će se morati suzdržavati od ponašanja koja ugrožavaju stabilnost braka, a adolescenti koji vole i cijene svoje roditelje, ne želeći ugroziti taj odnos, nastojat će unatoč sve većoj slobodi ne prelaziti granicu i ne dopuštati sebi ponašanja koja roditelji ni po koju cijenu ne bi mogli tolerirati.
Koliko god u toj dobi nužno slabe utjecaji i kontrola roditelja, a snaže utjecaji vršnjaka, dobrim i kontinuiranim odgojem u obitelji i kvalitetnom komunikacijom s djecom u dobi prije adolescencije, uspjet će im se ugraditi samokontrolni mehanizmi, pa će svjesno izbjegavati prelaziti dogovorene granice u "rizičnim" situacijama kad drugi vrše pritisak, a nema nikoga da ih neposredno iz takvih situacija izvuče i zaštiti.

Čimbenici borbe protiv ovisnosti

Zaštitni čimbenici
-
čvrste i pozitivne obiteljske veze
- nadzor roditelja nad aktivnostima njihove djece i vršnjaka
- jasna pravila ponašanja koja se dosljedno provode u obitelji
- uključenost roditelja u život njihove djece
- uspjeh u školovanju, čvrste veze s institucijama poput vjerskih i školskih organizacija
- prihvaćanje ustaljenih normi o uporabi droga

Rizični čimbenici
-
kaotična obiteljska sredina, pogotovo ako roditelji uzimaju droge
- neučinkovito roditeljstvo, posebno s djecom teške naravi ili poremećajem u ponašanju
- nedostatak veze roditelj - dijete i nedostatak odgoja
- neprikladno, povučeno ili agresivno ponašanje u razredu
- neuspjeh u školovanju
- loše sposobnosti snalaženja u društvu
- druženje s vršnjacima koji su skloni devijantnom ponašanju i opažanje odobravanja uporabe droge u obitelji, na poslu, u školi, zajednici, među vršnjacima

Karakteristike ponašanja i osobitosti rizične djece koja bi mogla krenuti u ovisnost

  • Od malena su neposlušna, izražavaju samovolju, ističu svoje "ja", izraženije su osjetljiva i povredljiva.
  • Znatno više od drugih, zbog preosjetljivosti, opterećuju se poremećajem međuljudskih odnosa među bližnjima i lakše se razočaraju u ljudima.
  • Teže nalaze smisao u životu, bave se "dubljim pitanjima", depresivnija su, povučenija i nesigurnija.
  • Imaju naglašenu potrebu da im se odmah i bez odlaganja ispuni želja ili nešto što doživljavaju kao ugodu, a nisu sklona povećanju obveza.
  • Djeca mnogo osjetljivija na loše što drugi čine njima, nego obrnuto. Od bližnjih stalno očekuju razumijevanje i rješavanje njihovih problema.
  • Pokazuju izraženu agresivnost, prkos, sklonost suprostavljanju autoritetima u obitelji i školi, a nisu sklona poslušnosti.
  • Neobuzdano znatiželjna, motorički aktivna, pretjerano samopouzdana, sklona riziku, druženju, zabavi i koja će se, ne razmišljajući, radi ugode izložiti i neugodnim posljedicama.
  • Djeca čudna ponašanja koja nepredvidivo reagiraju, kod koje je moguć razvoj psihotičnog poremećaja.
  • Koja ne žele biti konformisti, zagovornici su hedonističke filozofije i zanimaju ih droge.

Posljedice i mogućnosti izlječenja

Kao što se ovisnost razvija kao samopodržavajući proces koji traje godinama, tako i liječenje te bolesti mozga treba promatrati kao proces koji ponekad, kao i kod drugih kroničnih bolesti, traje godinama, pa i doživotno.
Akutno uzimanje droga izrazito mijenja funkciju mozga, a prolongirano uzrokuje degenerativne promjene u mozgu koje ostaju dugo nakon što osoba prekine s uzimajem droge. Od početka uzimanja droga i nakon što se razvila ovisnost, pa do prve intervencije prođe pet do devet godina. Ovisan mozak razlikuje se od zdravog po promjenama u metaboličkim aktivnostima i dostupnosti receptora, tj. riječ je o "intoksiciranom mozgu".
Liječenje je zato vrlo složeno, dugotrajno i iscrpljujuće, a rehabilitacija i socijalna integracija vrlo često ne uspijevaju zbog poremećene osobnosti ovisnika. Umjesto da su na kraju adolescentne dobi (dvadesetak godina) formirane osobe koje postupno preuzimaju odgovornost za svoju budućnost, teško su deformirane i karakterno promijenjene, nesposobne za samostalan život.
Svrha je procesa liječenja da se uz prekid uzimanja droga postigne i napredak u smislu sazrijevanja tih mladih ljudi, pronaženja samokontrole i prihvaćanja odgovornijeg ponašanja. Detoksikacija kroz bolnički i izvanbolnički tretman samo je dobar početak tih nastojanja.

Prema nacionalnoj strategiji suzbijanja zloporabe droga, od 1993. u program liječenja uključeni su:

  • Centri za prevenciju ovisnosti i izvanbolničko liječenje - županijski centri koji imaju svoj program i ovisnici uključeni su u metadonsku terapiju.
  • Terapijske zajednice i komune koje provode rehabilitaciju i socijalizaciju liječenih ovisnika nakon detoks-programa.
  • Bolnice (bolničko liječenje) - u KB Sestre milosrdnice i Specijaliziranoj bolnici za psihijatrijsko liječenje.
Gotovo nema smisla hospitalizirati ovisnike da bi se oslobodili apstinencijske krize, ako im se neposredno nakon demisije ne osigura nastavak suportivnog izvanbolničkog programa barem dvije godine. Tek dugotrajnim praćenjem ovisnika, specifičnom psihoterapijom i koliko je god više moguće, provođenjem obiteljskog postupka, moguće je umanjivati žudnju za drogom. Ako se dovoljno dugo ustraje u tom smislu, a nekad treba pet i više godina, moguće je riješiti pitanje recidiva, odgovora neurobiokemijskih struktura mozga. Osim bolesti mozga, negativan utjecaj uzimanja droga za zdravlje ima i infekcija HIV virusom, virusom hepatitisa B i C, kojim je zaraženo 60 posto ovisnika o heroinu, kao i posljedice tih infekcija na organizam ovisnika.

Autori: Smiljana Podrug, dr. med, spec. školske medicine, Ljiljana Podrug, dr. med., spec. školske medicine
Izvor: www.oktal-pharma.hr
[Vrh] Go down
Korisnički profil
tommy13

avatar


PostajNaslov: Re: :: OVISNOST O DROGAMA   čet srp 08, 2010 2:16 pm

Imam 35 godina. Bio sam heroinski ovisnik oko 10-ak godina. 1998. javljam se u Kliniku za psihijatriju, alkoholoizam i druge ovisnosti KB Sestre Milosrdnice. Odmah mi je propisana th metadonom: 7 tbl, uz smanjenje po 1 tjedan, 1 tbl. Th mi je odgovarala. Kada sam dosao do o, napravio sam recidiv. Nakon nekoliko istih terapija i stalnih recidiva, 2002. propisana mi je th odrzavanja metadonom, 10 tbl, kasnije povecana na 20 tbl dnevno. Zbog psihickih poremecaja druge etiologije (f 41.2., PTSP, epilepsija in susp., napravljen EEG i CT mozga, no epi napadi nisu potvrdjeni kao epilepsija) - propisano mi je i odrzavanje dijazepanom (Normabel)- 3x1 a 10 mg i Fluzepam a 30, 1 caps prije spavanja uz kognitivno-bihevioralnu th.
Od 2002. nisam imao heroinskih recidiva.
2009. hospitaliziran sam u KB Sestre milosrdnice (vlastita odluka !), ukinuta mi je metadonska th, propisana 15-to dnevna terapija sporootpustajucim morfijem (MST cont.), uz kvetiapin, Phenobarbiton, klonidin i Dormicum te Prazine pp. Nakon negativnog testa urina na prisustvo metadona, u th uveden mi je Subutex (buprenorfin) a 8 mg, 2x1 sublingvalno. Na lijek sam izrazito lose reagirao, tlak mi je bio izuzetno povisen, ujutro sam povracao itd - i nakon 15-ak dana uzimanja - dobio sam i psihoticni napad. Odmah mi je ordiniran diazepam i Prazine im i 75 mg metadona per os. Nakon toga, po preporuci lijecnice Klinike za psihijatriju KB Sestre Milosrdnice, zbog "komorbditeta, pojacanog rada simpatikusa i organski utemeljenog neprihvacanja buprenorfina", vracen sam na metadonsku th: sada - 17 tbl /dnevno (85 mg), uz Normabel 3x1 a 10 mg, Fluzepam 1x1 caps uvecer, a uveden mi je i Mirzaten 30, 1x1 uvecer na kojeg sam dobro reagirao, takodjer zbog panicnih napada, propisan mi je i Xanax SR a 1 mg, 2x1 pp.
Sada se osijecam vrlo dobro, sa obiteljskom lijecnicom sam u odlicnim odnosima, a i ona razumije moje stanje, recidivi heroinom mi 'na pamet ne padaju'. Na konzultacijama u KB Sestre Milosrdnice (ne zivim u Zgb-u) receno mi je da je metadonsko odrzavanje optimalna th za mene obzirom na sveukupno stanje, komorbiditet, ovisnost o heroinu od 1995., terapiju opioidima od 1998. i stalne recidive bez metadonske th. Radim, zavrsavam doktorski studij.
Redovito kontroliram KKS i biokemiju, nalazi do sada b.o. Negativan na HCV, HBV, HIV, sifilis, ostale hepatitise. Na kontroloama u nadleznom Centru - uvijek: MOP (-), BUP (-), ostale droge (-), MTD (+). Obzirom na ordiniranu medikametoznu th. - pijem i Sylimarin ili Hepatil za zastitu jetre.
Buduci da sam sada sasvim u redu, znajuci da je ovisnost kronicna recidivirajuca bolest, ne bi li bilo bolje za sada ostati na ovoj th. - koja mi napomijnem jos jednom izrazito odgovora - nego se upustati u ponovno smanjenje metadona uz rizik recidiva ? Napomijnem kako uvazeni psihijatri u KB Sestre milosrdnice, koji su th i ordinirali, nikako nisu za prestanak odrzavanja metadonom, a pogotovo obzirom na misljenje psihologa.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: Re: :: OVISNOST O DROGAMA   pet srp 23, 2010 11:09 pm

WOW!
WOW!
WOW!
Tommy, skidam kapu! Nemam ti nista pametno za reci jer sam sasvim druga "F" dijagnoza (grubo receno), samo ti zelim izraziti svoje divljenje radi upornosti, ustrajnosti, borbi, nepredavanju... uspjehu na studiju... ma, svaka ti cast! Pa ja nisam imala nikakvih problema a obicna lijenost i zaljubljenost me kostala zavrsetka studija. Eto! U usporedbi s tvojim putovanjem, mogu se posramiti.
Sto se lijecenja tice, nekako sam najsklonija reci: "Slusaj lijecnika". A kako si uopce (i zasto) poceo s uzimanjem heroina? Je li to bila obicna znatizelja ili su prethodile neke zivotne poteskoce? Koja je zapravo "podloga" ispod/ispred cijele tvoje krasne i otvorene ispovijesti?
[Vrh] Go down
Korisnički profil
tommy13

avatar


PostajNaslov: Re: :: OVISNOST O DROGAMA   sub srp 24, 2010 10:29 am

Standard: Rat. Drugi grad. Studij. "Partijanje". Hedonizam. Tim slijedom.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: Re: :: OVISNOST O DROGAMA   sub srp 24, 2010 12:04 pm

Ali si unatoc tome ostao uporan i dosljedan u ostvarivanju nekih svojih zivotnih ciljeva... Stvarno, za svaku pohvalu.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Sponsored content




PostajNaslov: Re: :: OVISNOST O DROGAMA   

[Vrh] Go down
 
:: OVISNOST O DROGAMA
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: UPOMOĆ! ŠTO MI JE?! :: F10-F19 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom psihoaktivnih tvari-
Forum(o)Bir: