PRUŽAM TI RUKU - POĐIMO DALJE ZAJEDNO
mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
Početna stranicaPočetna stranica  CalendarCalendar  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  RegistracijaRegistracija  Login  
- Law 4U - Info Croatia - Free Web - Life Tips Burza frustracija - Blog by Renči  Anksioznost - Panika - Depresija Blog by Renči  MKB-10 Međunarodna klasifikacija bolesti - šifrarnik dijagnoza (by Renči)  Zdravlje - najnovije vijesti - Credit Cards - Credit Cards Glossary - Free4me - Networking 101
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
ned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
pet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
sri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
čet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
pon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
pet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
čet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
sri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
ned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
sri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
pon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
čet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
pet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
ned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
uto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
lipanj 2017
ponutosričetpetsubned
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
2627282930  
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking Digg  Social bookmarking Delicious  Social bookmarking Reddit  Social bookmarking Stumbleupon  Social bookmarking Slashdot  Social bookmarking Yahoo  Social bookmarking Google  Social bookmarking Blinklist  Social bookmarking Blogmarks  Social bookmarking Technorati  

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

Share | 
 

 F44.0 Disocijativna amnezija

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: F44.0 Disocijativna amnezija   ned vel 22, 2009 4:51 pm

F44.0 Disocijativna amnezija
Osoba s disocijativnom amnezijom odjednom se nije u stanju prisjetiti bitnih osobnih podataka, obično nakon neke stresne epizode, a praznine u pamćenju odveć su velike da bi ih se moglo objasniti uobičajenom zaboravnošću. Gubitak pamćenja najčešće se odnosi na sve događaje tijekom ograničenog razdoblja nakon nekog traumatskog iskustva, npr. smrti voljene osobe. Nešto rjeđe, amnezija se odnosi samo na odabrane događaje tijekom ograničenog razdoblja stresa; nastavlja se neprekinuto od traumatskog događaja do sadašnjice; ili je potpuna ili obuhvaća cijeli život bolesnika. Tijekom trajanja amnezije, ponašanje osobe ne pokazuje neke značajne promjene, osim što zbog gubitka pamćenja može doći do određene dezorijentacije i besciljnog lutanja. U slučaju potpune amnezije, bolesnik ne prepoznaje rođake, prijatelje, no i dalje može razgovarati, čitati, razmišljati, a vjerojatno zadržava i nadarenosti i prethodno stečena znanja o svijetu i snalaženju u njemu. Epizoda amnezije može trajati nekoliko sati ili čak nekoliko godina, a obično se gubi podjednako naglo i iznenadno kao što se i pojavila, s potpunim oporavkom i vrlo malim izgledima za ponovno pojavljivanje. Gubitak pamćenja također je česta pojava u mnogim organskim moždanim poremećajima, kao i u poremećajima vezanim uz psihoaktivne tvari. No, takve oblike amnezije može se prilično lagano razlikovati i prepoznati (u degenerativnim bolestima mozga pamćenje se polako osipa tijekom duljeg razdoblja i nije vezano uz stresni događaj; gubitak pamćenja nakon traumatske ozljede mozga ili zloupotrebe psihoaktivnih tvari lako možemo povezati s doživljenom traumom ili vrstom psihoaktivne tvari).
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: Disocijativna amnezija   sub oľu 07, 2009 12:32 am

Uvod

Disocijativna amnezija je oblik disocijativnog poremećaja koji je karakteriziran nesposobnošću dosjećanja važnih osobnih podataka obično traumatske ili stresne prirode koje je veće od onoga koji se može objasniti uobičajenom zaboravljivošću.

Epidemiologija

U uobičajenim okolnostima i uslovima življenja poremećaj je rijedak, međutim u prirodnim katastrofama i ratu javlja se znatno češće. Iskustvo je pokazalo da se psihogena amnezija najčešće javlja kod adolescenata i mladih odraslih osoba, a rijetko kod starijih ljudi. Broj prijavljenih slučajeva disocijativne amnezije koji uključuju prije zaboravljene rane dječje traume povećava se (podaci za Sjedinjene Američke Države). To povećanje predmetom je vrlo različitih objašnjenje. Neki vjeruju da je veće poznavanje ove dijagnoze dovelo do prepoznavanja slučajeva koji bi ranije ostali neprepoznati, dok drugi vjeruju da je ovaj sindrom prečesto dijagnosticiran u osoba koje su izrazito sugestibilne.

Etiologija

Disocijativna amnezija najčešće nastaje kao posljedica intenzivih traumatskih događanja kao što su to nesretni slučajevi, nagli i neočekivani teški gubici i obično je djelomična i selektivna.

Traumatski događaj ili psihosocijalni stres najčešće je neobično jak i obuhvaća strah od fizičkog povrjeđivanja ili smrti. U određenim slučajevima povezan je sa neprihvatljivim impulsima i radnjama (bračne svađe i sukobi, naglo napuštanje partnera i slično).

Dijagnoza

Dijagnoza se najčešće postavlja na osnovu dijagnostičkih kriterija - DSM-IV i ICD-10:

  • Prevlađujući je poremećaj jedna ili više epizoda nesposobnosti prisjećanja važnih osobnih podataka, obično traumatske ili stresne prirode koja je veća od one koja se može objasniti uobičajenom zaboravljivošću.
  • Poremećaj se ne javlja isključivo tijekom disocijativnog poremećaja identiteta, disocijativne fuge, posttraumatskog stresnog poremećaja, akutnog stresnog poremećaja ili somatizacije, i nije posljedica neposrednog fiziološkog učinka tvari (npr. zloporabe tvari ili lijekova) ili neurološkog ili drugog općeg zdravstvenog stanja (npr: amnestički poremećaj zbog ozljede glave).
  • Simptomi uzrokuju klinički značajne smetnje ili oštećenja u socijalnom, radnom ili u drugim važnim područjima djelovanja.

Klinička slika

Disocijativna amnezija nastaje naglo, a tako i prestaje. Poremećaj klinički karakterizira gubitak pamćenja koji se javlja u više oblika.

Najčešće je lokaliziran ili ograničen poremećaj pamćenja. Karakteriziran je gubitkom sjećanja za sve događaje u periodu od nekoliko sati nakon neprijatnog događaja.

Npr.: Povrijeđeni vozač koji je u prometnoj nesreći odveo u smrt cijelu svoju porodicu, ne sjeća se ni jednog događaja od trenutka nesreće do 48 sati nakon toga.

Rjeđi je selektivni poremećaj pamćenja. Karakteriziran je nemogućnošću osobe da se sjeti nekih, ali ne i svih događaja koji su se dogodili u određenom vremenskom razdoblju.

Najrjeđi je opći ili generalizirani gubitak pamćenja. U takvim slučajevima osoba zaboravlja sve što se odnosi na njen prijašnji život. Kod kontinuiranog gubitka pamćenja, gubitak pamćenja je od jednog trenutka u životu pa do aktualnog momenta kada se vrši ispitivanja, odnosno obavlja pregled .

Osim gubitka pamćenja kod disocijativne amnezije simptomi su: zbunjenost, dezorijentacija i bezrazložna zabrinutost. Za vrijeme trajanja poremećaja postoji određena indiferentnost oboljelog prema datom događaju, ali kada amnezija prođe osoba je obično svjesna poremećaja koji je postojao.

Diferencijalna dijagnoza

Disocijativna amnezija mora se razlikovati od amnestičkog poremećaja zbog općeg zdravstvenog stanja gdje je amnezija neposredna fiziološka posljedica neurološkog ili općeg zdravstvenog stanja.
Kod amnestičkog poremećaja zbog ozljede mozga smetnja u prisjećanju obično je retrogradna dok kod disocijativne amnezije prisjećanja su najčešće anterogradna, dok slučajevi sa retrogradnom amnezijom su rijetki. Brzi oporavak izgubljenog pamćenja upućuje na disocijativnu osnovu poremećaja.
Kod poremećaja s napadima grčeva oštećenje pamćenja počinje iznenada i mogu biti prisutne i motoričke nenormalnosti (ponovljeni EEG otkriva aberancije).
Kod delirija i demencije gubitak pamćenja osobnih podataka uključen je u široku osnovicu spoznajnih, jezičnih i govornih, afektivnih, opažajnih poremećaja te poremećaja pažnje i ponašanja, dok kod disocijativne amnezije, gubitak pamćenja primarno se odnosi na autobiografske podatke, dok su spoznajne mogućnosti obično sačuvane. Amnezija povezana sa općim zdravstvenim stanjem najčešće se ne može popraviti.
Kod disocijativne amnezije sposobnost pohranjivanja novih podataka je sačuvana dok kod perzistentnog amnestičkog poremećaja prouzročenog psihoaktivnom tvarima oštećeno je i kratkotrajno pamćenje.
Ako se disocijativna amnezija javlja isključivo tijekom disocijativne fuge ili disocijativnog poremećaja identiteta ne postavlja se dodatna dijagnoza.
Amnezija za traumatski događaj može postojati kod PTSP-a i akutnog stresnog događaja.
Iako ne postoje testovi niti drugi načini ispitivanja koji bi diferencijalno dijagnostički jasno razdijelili disocijativni poremećaj od simuliranja, osobe s disocijativnom amnezijom postižu visoke rezultate na standariziranim testovima hipnotibilnosti, te testovima disocijativnog kapaciteta.
Disocijativna amnezija mora se razlikovati od gubitaka pamćenja povezanih s opadanjem kognitivnog funkcioniranja i nepatološkim oblicima amnezije koji uključuju svakodnevne gubitke pamćenja, posthipnotske amnezije, infantilne i dječje amnezije, te amnezije za razdoblje spavanja i snivanja.

Tijek i prognoza

Disocijativna amnezija može se javiti u bilo kojoj dobnoj skupini, iako je češća kod adolescenata. Glavno obilježje u većine osoba jesu retrospektivne "rupe" u pamćenju.
Trajanje događaja za koji postoji amnezija može biti od nekoliko minuta do više godina. Obično se javljaju dvije ili više epizoda amnezije, a može se javiti i samo jedna. Tamo gdje se javlja samo jedna, takve osobe su predisponirane za razvoj amnezije za razdoblje nakon traumatskog događaja. Akutna amnezija može se spontano razriješiti nakon što se osoba ukloni iz traumatskog okružja (npr. vojnik u borbenoj jedinici).
Napominjemo da neke osobe s kroničnom amnezijom mogu se postupno dosjećati disociranog pamćenja dok druge mogu razviti kroničan oblik amnezije.

Liječenje

Oporavak je obično spontan bez liječenja. Hipnoza - bolesnika se treba dovoljno relaksirati da se prisjeti zaboravljenih podataka. Intervju potpomognut sredstvima - barbiturati sa srednje dugim i kratkotrajnim djelovanjem, npr. tiopental i natrij amobarbital dati intravenski, te benzodiazepini, mogu se koristiti da pomognu bolesniku obnoviti zaboravljene podatke. Psihoterapija pomaže bolesnicima uklopiti ta pamćenja u njihova svjesna iskustva.

Izvor: www.psihonet.com (Lovro Zubović, dr. med.)
[Vrh] Go down
Korisnički profil
 
F44.0 Disocijativna amnezija
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: UPOMOĆ! ŠTO MI JE?! :: F40-F48 Neurotski i somatoformni poremećaji i poremećaji izazvani stresom-
Forum(o)Bir: