PRUŽAM TI RUKU - POĐIMO DALJE ZAJEDNO
mentalno zdravlje, psihičke tegobe, ovisnosti i slični poremećaji
Početna stranicaPočetna stranica  CalendarCalendar  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  RegistracijaRegistracija  Login  
- Law 4U - Info Croatia - Free Web - Life Tips Burza frustracija - Blog by Renči  Anksioznost - Panika - Depresija Blog by Renči  MKB-10 Međunarodna klasifikacija bolesti - šifrarnik dijagnoza (by Renči)  Zdravlje - najnovije vijesti - Credit Cards - Credit Cards Glossary - Free4me - Networking 101
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretraľnik
Oglasi
Anksioznost Depresija on Facebook
Latest topics
» Socijalna anksioznost
ned kol 14, 2016 12:43 am by akadead

» F07 Poremećaji ličnosti i ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga
pet srp 29, 2016 1:25 pm by Vanesa Belan

» F20 SHIZOFRENIJA
sri srp 13, 2016 11:41 am by Dado007

» F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja
čet lis 15, 2015 8:44 pm by Admin

» F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti
pon lis 05, 2015 10:15 am by Admin

» F40.0 Agorafobija
pet ruj 18, 2015 7:41 pm by Admin

» Kako se nositi sa smrću bliske osobe?
čet vel 26, 2015 9:29 pm by Nara

» F1x.2 Apstinencijski sindrom
sri vel 18, 2015 6:20 pm by akadead

» F32 DEPRESIJA
ned sij 04, 2015 10:10 pm by Admin

» NERAZUMIJEVANJE
sri lip 04, 2014 1:15 pm by akadead

» Prekomjereno znojenje - zbog stresa?
pon lip 02, 2014 7:22 am by Admin

» Samoozljeđivanje (samoranjavanje)
čet svi 22, 2014 10:19 am by akadead

» F60.6 Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti
pet tra 11, 2014 9:37 pm by akadead

» Pjesnički kutak
ned pro 22, 2013 9:40 pm by marny

» Smiješne slike
uto stu 12, 2013 9:59 pm by Admin

BRBLJAONICA
Panic Away - kako se riješiti anksioznosti i paničnih napada
BLOG
studeni 2017
ponutosričetpetsubned
  12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
27282930   
CalendarCalendar
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Social bookmarking
Social bookmarking Digg  Social bookmarking Delicious  Social bookmarking Reddit  Social bookmarking Stumbleupon  Social bookmarking Slashdot  Social bookmarking Yahoo  Social bookmarking Google  Social bookmarking Blinklist  Social bookmarking Blogmarks  Social bookmarking Technorati  

Bookmark and share the address of Psihijatrija on your social bookmarking website
Statistika
Poll

Share | 
 

 F10 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: F10 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje   čet vel 19, 2009 8:01 am

F10 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje
- F10.6 Korsakovljeva psihoza

Sljedeća stanja su podtipovi svih kodova od F10 do F19
(F1x.0) akutna intoksikacija
(F1x.1) zloupotreba
(F1x.2) sindrom ovisnosti
(F1x.3) apstinencijski sindrom
(F1x.4) apstinencijski sindrom s delirijem
(F1x.5) psihotični poremećaj
(F1x.6) sindrom amnezije
(F1x.7) psihotični poremećaj
(F1x.8 ) drugi mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja
(F1x.9) nespecifični mentalni poremećaj i poremećaj ponašnja


Zadnja promjena: Admin; pet vel 27, 2009 5:25 pm; ukupno mijenjano 2 put/a.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: Re: F10 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje   ned vel 22, 2009 7:19 pm

Alkohol i anksiolitično-sedativni lijekovi uzrokuju alkoholno-sedativni tip ovisnosti. Alkoholizam je, uz pušenje, najproširenija ovisnost. Znakovi otrovanja i sindrom ustezanja su kod alkohola i sedativa slični. Učinci se alkohola i sedativa, u pravilu, zbrajaju.
Razvija se psihička ovisnost različitog intenziteta te fizička ovisnost (pri uzimanju količina alkohola ili doza sedativa koje su veće od socijalno prihvaćenih ili terapijskih).
Apstinencijski sindrom kod ovisnosti o sedativima očituje se strahom, tjeskobom, trzajima mišića, drhtanjem ruku, nesanicom…Pri jačoj ovisnosti – vrtoglavica, povraćanje, labilnost tlaka te grčenja i delirij.
Apstinencijski sindrom u alkoholičara izgleda slično – tremor, znojenje, ubrzan rad srca, pojačani refleksi, labilnost krvnog tlaka, a pri težoj ovisnosti poslije se javljaju grčenja i delirij tremens (zbrkanost, halucinacije).
Razvija se i tolerancija koja je neredovita i nepotpuna, tj. razvija se samo na neke učinke tih sredstava ovisnosti.
Kronični alkoholizam je vrlo teška bolest praćena serijom psihijatrijskih i neuroloških poremećaja koji su još jače izraženi zbog nedostatne prehrane takvih bolesnika. Alkoholizam je izravno povezan s alkoholnim hepatitisom i cirozom jetre. Alkohol djeluje i teratogeno – uzrokuje «fetalni alkoholni sindrom» praćen poremećajima u nervnom sustavu.
Nakon suzbijanja sindroma ustezanja alkoholičari mogu uzimati lijek disulfiram koji blokira enzim nužan za razgradnju alkohola te se, ako se tijekom uzimanja lijeka konzumira alkohol, javlja mučnina, povraćanje, niski tlak. Za ovakvu terapiju potreban je pristanak bolesnika i ne smije se dugo provoditi jer disulfiram oštećuje jetru. U novije se vrijeme koristi i nalokson (opioidni antagonist) koji umanjuje ugodne učinke alkohola.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: Alkoholizam   ned vel 22, 2009 8:02 pm

ALKOHOLIZAM

Definicija

Alkoholizam se definira kao poremećaj u ponašanju, devijantan oblik ponašanja, koji nastaje uslijed dugotrajnog uzimanja prekomjerne količine alkohola. Uzrok sklonosti alkoholu ostaje nepoznat, no određene osobine prisutne su u većem broju među alkoholičarima, a to su depresija, autodestruktivnost, ovisnost, seksualna nezrelost. Genetski i biokemijski defekti koji rezultiraju alkoholizmom nisu otkriveni.

Alkoholizam je kronična bolest koja uključuje ne samo fizičke nego i psihosocijalne probleme pacijenta, njegove obitelji i okoline. Incidencija dijagnosticiranog alkoholizma je u porastu, a obolijevanje muškaraca u odnosu na žene iznosi 4:1.

Klinička slika / Dijagnoza
Stalna apsorpcija velikih količina alkohola rezultira nakon nekog vremena razvojem tolerancije na njegove učinke. Toleranciju uzrokuje navikavanje stanica središnjeg živčanog sustava na alkohol. Fizička ovisnost koja prati to razvijanje tolerancije je jaka, a svako ustezanje od alkohola dovodi do neželjenih učinaka koji mogu rezultirati i smrću.

Simptomi apstinencije (ustezanja od alkohola) obično počinju 12 do 48 sati nakon prekida unosa, a uključuju drhtavicu, slabost, znojenje, simptome probavnog trakta. Javlja se i alkoholna halucinoza koja nastaje nakon naglog prekida dugotrajnog uzimanja alkohola. Manifestira se slušnim iluzijama i halucinacijama. Halucinacije obično prestaju i pacijent se oporavi unutar 1 do 3 tjedna. Stanje nalikuje shizofreniji, no nema poremećaja u razmišljanju niti je anamneza tipična za shizofreniju. Pojava halucinacija inače obično prethodi deliriumu tremensu.

Delirium tremens počinje 48 do 72 sata nakon prekida uzimanja alkohola, a očituje se napadajima tjeskobnosti, depresijom, zbunjenošću, lošim snom, jakim znojenjem, a česte su i prolazne halucinacije. S napredovanjem delirijuma javlja se tremor šaka (tresu se u mirovanju), a može se proširiti i na glavu i na trup. Znakovi oporavka trebali bi se početi pojavljivati unutar 12 do 24 sata, a ukoliko dođe do znatnog povišenja tjelesne temperature, to nije dobar prognostički znak.

Alkohol ima izravno toksično djelovanje na jetru, što se pojačava i slabom prehranom kao posljedicom gubitka apetita zbog pretjeranog uzimanja alkohola. Najznačajnija oštećenja organa kod alkoholičara su
ciroza (alkoholna bolest jetre), periferna neuropatija (oštećenja završetaka živaca), oštećenje mozga, kardiomiopatija (bolest srčanog mišića) najčešće u kombinaciji s aritmijama (poremećaj srčanog ritma), gastritis (upalna bolest želuca), a može se javiti i pankreatitis (upala gušterače).

Liječenje
Najvažnija točka liječenja je apstinencija, ustezanje od konzumiranja alkohola, no prethodno je potrebno napraviti potpuni pregled i obradu pacijenta kako bi se ustanovile postojeće bolesti i poremećaji koji bi mogle zakomplicirati ustezanje. Važno je pri tome i razlikovati delirium tremens od duševnih promjena koje nastupaju u akutnom zatajenju jetre.

Prilikom terapije potrebno je održavati ravnotežu tekućine, te davati visoke doze vitamina C i B-kompleksa. Benzodiazepini su glavni lijekovi koji pružaju uporište cjelokupnoj terapiji, a doziranje ovisi o statusu bolesnika. Detoksikacija se provodi prestankom uzimanja alkohola, te ispravljanjem nutricijskog deficita (alkoholne neuhranjenosti), a nakon toga mora uslijediti i psihosocijalna terapija kako bi se promijenilo ponašanje bolesnika i spriječilo ponovno posezanje za prekomjernom konzumacijom alkohola.


Izvor: www.plivazdravlje.hr
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: Re: F10 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje   ned vel 22, 2009 8:03 pm

Otac mi je bio alkoholičar. Da li ću i ja postati alkoholičar?

Premda je incidencija alkoholizma veća u biološke djece alkoholičara nego u njihove posvojene djece, postotak djece alkoholičara koja imaju problem s pićem je samo blago veći nego u općoj populaciji.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: Re: F10 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje   ned vel 22, 2009 8:08 pm

Umjerena konzumacija alkohola

Umjerenu konzumaciju alkohola teško je definirati jer ovaj pojam ima različito značenje za različite ljude. Pojam umjerenog ˝pijenja alkohola˝ često se brka sa tzv. ˝društvenim pijenjem˝ koje se odnosi na navike konzumacije alkohola koji su prihvatljivi od strane socijalne okoline. Ipak, ni ˝društveno pijenje˝ nije lišeno problema. Umjerena konzumacija alkohola se prema tome, može definirati kao pijenje koje općenito ne uzrokuje probleme, niti za pojedinca niti za društvo. Pošto je nedvojbeno utvrđena pozitivna, ali i negativna strana umjerenog trošenja alkohola, u daljnjem tekstu pozabavit ćemo se pobliže tim pitanjima.

Bilo bi korisno da je definicija ˝umjerenog pijenja˝ potkrijepljena procjenama brojčanih granicama ˝sigurnog˝ pijenja. Međutim, korist kvantitativnih odrednica kod definiranja ˝umjerenog˝ kompromitira se činjenicom da alkohol ne djeluje jednako na sve, odnosno, njegov je učinak različit na različite ljude. Način pijenja također je važna odrednica odgovorna za probleme uzrokovane alkoholom. Preciznije rečeno, dok se epidemiološki podaci o alkoholizmu uglavnom svode na analiziranje ˝prosječnog broja pića tjedno˝, očito je da istu važnost nema jedno piće uzeto rano ujutro nasuprot nekoliko pića tijekom subotnjeg izlaska.

Usprkos složenosti problema određivanja i praćenja problema alkoholizma, brojčane definicije umjerenog pijenja ipak postoje. Npr., vodiči nekih državnih agencija u SAD-u definiraju umjereno pijenje kao ˝ne više od jednog pića dnevno˝ za žene i ne više od dva konzumirana pića za muškarce. Standardnim pićem se smatra oko 400g piva, 150g vina, ili 40g žestokog pića. Svako od ovih pića sadrži otprilike istu količinu apsolutnog alkohola - približno 12 grama.

Ovakvi vodiči isključuju slijedeće osobe, koje nipošto ne bi smjele konzumirati alkoholna pića: trudne žene ili žene koje pokušavaju zanijeti; osobe koje planiraju voziti ili se baviti aktivnošću koja će zahtijevati spretnost i vještinu; osobe koje uzimaju lijekove; alkoholičari na liječenju; osobe mlađe od 18 godina. Iako nisu navedene kao kontraindikacije u službenim vodičima, kontraindikacije su i mnoge bolesti, kao npr. peptički ulkus.

Postojanje odvojenih vodiča za žene i muškarce proizlazi iz rezultata istraživanja koja su pokazala da žene bivaju intoksiciranije od muškaraca istom količinom alkohola. To je dijelom rezultat značajno različitih aktivnosti enzima u tkivu želuca muškaraca i žena, koji razgrađuje alkohol prije nego dospije u krv. Spomenuti enzimski sustav aktivnije je kod muškaraca 4 puta u odnosu na žene. Osim toga, žene imaju proporcionalno više masnog tkiva i manje vode u organizmu od muškaraca. Pošto je alkohol topljiviji u vodi nego u masnom tkivu, uzeta doza alkohola postaje koncentriranija u tjelesnim tekućinama žene nego muškarca.

S obzirom da se proporcija tjelesnih masti povećava s godinama, Dufour i suradnici preporučuju za starije osobe granicu od jednog pića na dan.

Koristi umjerenog pijenja alkohola

Fiziološke koristi umjerenog pijenja. Pregled literature sugerira da niže razine alkoholne konzumacije mogu smanjivati stres; poticati ugodne i bezbrižne osjećaje; smanjivati napetosti i tjeskobu i samo-svijest. Kod starijih osoba, zapaženo je da umjereno pijenje potiče apetit, potiče urednu funkciju crijeva i popravlja raspoloženje.

Koristi za krvožilni sustav. Postoji dovoljna količina dokaza da umjereno trošenje alkohola smanjuje rizik smrti do bolesti koronarnih arterija. Ovaj učinak je demonstriran u mnogim starijim epidemiološkim studijama. Nedavno su Boffetta i Garfinkel pronašli da su bijeli Amerikanci koji su 1959 god. naveli prosječnu konzumaciju alkohola manje od tri pića dnevno bili u manjoj opasnosti umiranja tijekom narednih 12 godina, za razliku od muškaraca koji su prijavili apstinenciju od alkohola. Za ovakve nalaze studije prvenstveno je bilo odgovorno smanjenje učestalosti bolesti srčanih arterija. U sličnoj studiji koja je pratila različite etničke skupine, De Labry i suradnici, našli su da je ukupna smrtnost bila najmanja među muškarcima koji su konzumirali manje od tri pića na dan tijekom 12-godišnjeg perioda.

Slični rezultati dobiveni su i proučavanjem ženske populacije. Stampfer i suradnici analizirali su podatke sredovječnih žena i odredili su da konzumacija od otprilike jednog pića na dan smanjuje rizik koronarne bolesti srca. Razay i suradnici, koristeći slučajni uzorak populacije, našli su da je konzumacija do dva pića dnevno povezana s manjom razinom čimbenika kardiovaskularnog rizika kod žena. Kod postmenopauzalnih žena, očiti zaštitni učinak alkohola može se dijelom objasniti povećanjem razine estrogena u krvi uzrokovane alkoholom.

Neki istraživači sugerirali su nepostojanje zaštitnog učinka umjerenog pijenja na koronarnu bolest srca, navodeći da je veća smrtnost među apstinentima rezultirana uključivanjem među njih i osoba koje su prestale piti radi lošeg zdravlja. Veća smrtnost među osobama koje su prestali piti radi bolesti, mogla bi objasniti usporednu dugovječnost umjerenih konzumenata alkohola. Međutim, studije koje su pratile problem osoba koje su prestale s pijenjem zbog bolesti, ne podupiru takav zaključak; uključivanje takvih osoba u kategoriju apstinenata ne može u potpunosti objasniti očiti zaštitni učinak umjerenog pijenja na koronarnu bolest srca.


Rizici umjerenog pijenja

Postoje rizici koji mogu zasjeniti dobre učinke umjerenog pijenja. Istraživanja pokazuju da se nepoželjni učinci mogu javiti i kod relativno niskih razina konzumacije.

Moždani udar. Pregledavanjem epidemioloških studija došlo se do dokaza da umjereno pijenje alkohola povećava potencijalni rizik za moždani udar uzrokovan krvarenjem (hemoragični inzult), iako istovremeno smanjuje rizik moždanog udara uzrokovanog začepljivanjem krvni žila mozga (ishemični inzult).

Prometni udesi. Dok postoje neki dokazi da niske koncentracije alkohola u krvi ne predstavljaju rizik za izazivanje prometne nesreće, dokazano je da oštećenje vozačkih sposobnosti započinje već kod koncentracija alkohola u krvi od 5 promila, s tim da se oštećenje brzo pogoršava s porastom koncentracije alkohola u krvi. Muškarac težak 80 kg može održati koncentraciju alkohola od 5 promila nakon dva pića.

Interakcije s lijekovima. Alkohol može reagirati štetno s više od 100 lijekova. Učinci alkohola posebno se pojačavaju lijekovima koji deprimiraju funkcije središnjeg živčanog sustava, kao što su sedativi, tablete za spavanje, antikonvulzivi, antidepresivi, lijekovi protiv tjeskobe i neki lijekovi za ublažavanje boli. Kod vožnje automobila nakon umjerenog pijenja i istovremenog uzimanja jednog od spomenutih lijekova postoji stalna velika opasnost. U uznapredovanom zatajenju srca, alkohol ne samo da može pogoršati osnovnu bolest, već može interferirati s funkcijom lijekova koji se uzimaju za liječenje ove bolesti.

Rak. Iako većina dokaza sugerira povećani rizik za određene karcinome samo među najtežim alkoholičarima, umjereno pijenje može se slabo povezati s rakom dojke kod žena. U jednoj studiji, kod žena koje su konzumirale 3-9 pića tjedno postajala je otprilike 50% veća vjerojatnost za karcinom dojke, u usporedbi sa ženama koje su pile manje od 3 pića tjedno. Iako su podaci o povezanosti konzumacije alkohola i raka crijeva kontroverzne, jedna studija sugerira mogućnost slabe povezanosti konzumacije jednog ili više pića na dan s a spomenutim karcinomom.

Defekti novorođenčadi. Nekoliko novijih studija ispituju fetalne rizike povezane s konzumacijom malih doza alkohola. U jednoj studiji, djeca čije su majke prijavile prosječnu konzumaciju od 2-3 pića na dan bila su manja po težini, dužini i opsegu glave, i imala su povećani broj manjih fizičkih anomalija tijekom periodičkih pregleda u prve 3 godine života. Uz to, majke koje su prijavile konzumaciju malih količina alkohola (oko 2 pića dnevno) tijekom trudnoće bile su povezane sa smanjenjem IQ kod sedmogodišnje djece.

Štetni učinak umjerenog pijenja alkohola na fetus ostaje neriješeno pitanje, prvenstveno zbog prijavljivanja trošenja alkohola od strane majke koje je subjektivno i ne mora uvijek biti istinito. Ipak, istraživanja na životinjama pružaju dodatne dokaze za štetne učinke malih količina alkohola na fetus. Kod majmuna čije su majke bile izložene tjedno malim dozama alkohola, dokazane su abnormalnosti u središnjem živčanom sustavu. Učinak je bio prisutan kod koncentracija alkohola kod majke od 2.5 promila. Slično tome, niske prenatalne doze uzrokovale su biokemijske i fiziološke promjene u mozgovima štakora.

Prelazak na jače pijenje alkohola. Alkoholičari na liječenju, kao i osobe u čijim obiteljima postoji problem alkoholizma, možda neće moći održati naviku umjerenog pijenja. Jednom kada osoba od umjerenog postane teški alkoholičar, rizik socijalnih i medicinskih problema jako se povećava.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: Kognitivna oštećenja i oporavak od alkoholizma   ned vel 22, 2009 8:12 pm

Kognitivna oštećenja i oporavak od alkoholizma

Oštećenje mozga je česta i potencijalno teška posljedica dugotrajne i intenzivne konzumacije alkohola. Čak i blago do umjereno uzimanje alkohola može štetno utjecati na kognitivne funkcije (tj. na mentalne aktivnosti koje uključuju primanje, spremanje, ponovno dozivanje i korištenje spremljenih informacija).
Permanentna oštećenja kognitivnih funkcija uzrokovana kroničnim alkoholizmom mogu doprinositi slabijim radnim sposobnostima kod odraslih alkoholičara, dok kod mlađe populacije, odnosno adolescenata, mogu interferirati s učenjem i akademskim uspjesima.
Mali, ali značajni postotak najtežih ovisnika o alkoholu može razviti razorni, ireverzibilni oblik moždanog oštećenja, poznatiji kao Wernicke-Korsakoff sindrom, poremećaj u kojemu bolesnik nije sposoban pamtiti novije informacije više od nekoliko sekundi.

Kognitivno oštećenje isto tako može zaustaviti oporavak od alkoholizama, iako istraživanja nisu do sada dokazala takvu tvrdnju. Npr., Morgenstern i Bates proučavali su da li nedostaci u sposobnostima učenja i planiranja kod bolesnika - temeljnim strategijama liječenja - utječu na oporavak od alkoholizma. Našli su da oštećenje nije bio značajno pouzdan pokazatelj lošeg ishoda liječenja. S druge strane, dokazi podupiru mogućnost da oštećenje mozga, bilo da je uzrokovano zbog sadašnjeg ili bivšeg alkoholizma, može doprinijeti daljnjem razvijanju i progresiji alkoholizma.

Kreiranje praktičnih strategija koje bi se uhvatile u koštac sa složenom kombinacijom alkoholizma i kognitivnih oštećenja zahtjeva razumijevanje prirode kognitivnih funkcija i njihove interakcije sa strukturalnim i funkcionalnim abnormalnostima mozga.

Kognicija i alkohol

Većina alkoholičara pokazuje blagi do srednji stupanj deficijencije intelektualnih funkcija, zajedno sa smanjivanjem veličine mozga i lokaliziranim promjenama u aktivnosti moždanih stanica. Najčešće oštećenje moždanih funkcija kod alkoholičara uključuje vidno-prostorne i neke složenije kognitivne funkcije. Vidno-prostorne funkcije uključuju percipiranje i pamćenje relativnog odnosa položaja objekata u 2D i 3D dimenzijskom prostoru. Primjeri kad se koristi ova moždana funkcija uključuju vožnju automobila ili slaganje dijelova namještaja na osnovi nacrtanih instrukcija. Više i kompliciranije funkcije uključuju apstraktno razmišljanje potrebno za organiziranje plana, pokretanje procesa izvedbe radnje i promjena plana ako se to pokaže potrebno.

Većina alkoholičara na testovima inteligencije prolazi jednako dobro kao i ne-alkoholičari. Međutim, alkoholičari pokazuju slabije rezultate na neuropsihološkim testovima koji mjere specifične kognitivne funkcije. Npr., alkoholičar koji je ostao apstinent nakon liječenja može ne pokazivati nikakve očite poteškoće prilikom popunjavanja uredskih formulara, zadaće koja uključuje više moždanih regija. Ipak, ista ta osoba može biti nesposobna kreirati potpuno drugačiji sustav popunjavanja podataka, što je zadaća blisko povezana s višim kognitivnim funkcijama.

Kada je više alkohola previše?

Povezanost između trajanja životnog perioda trošenja alkohola i razvijanja kognitivnih problema još nije jasna. Neki istraživači su predložili teoriju po kojoj se kognitivne mogućnosti pogoršavaju upravo proporcionalno s ozbiljnošću i trajanjem problema zlouporabe alkoholizma kod pojedinca. Neki drugi istraživači sugerirali su da kognitivna oštećenja mogu biti dokazana samo kod osoba koje su konstantno pile 10 ili više godina. Dugotrajni, blagi do umjereni konzumenti alkohola također upadaju u ovu kategoriju, pokazujući kognitivne deficite ekvivalentne onima pronađenim kod detoksiciranih alkoholičara. Iako su potrebna daljnja istraživanja da bi se utvrdilo kako je konzumacija alkohola povezana s kognitivnim oštećenjima, neki su deficiti mogući čak i kod ljudi koji nisu teški alkoholičari.

Praćenje strukturalnih i funkcionalnih abnormalnosti mozga

Strukturalne i funkcionalne abnormalnosti mozga uglavnom se dijagnosticiraju neinvazivnim "imaging" tehnikama koje pružaju sliku živog mozga s minimalnim rizikom za osobu. Strukturalne "imaging" tehnike, kao što je kompjuterizirana tomografija i magnetska rezonancija, koriste se za stvaranje kompjuterizirane slike živog tkiva. Funkcionalne "imaging" tehnike, kao što je pozitronska emisijska tomografija i magnetska rezonancijska spektroskopija pružaju znanstvenicima priliku da proučavaju aktivnost stanica putem praćenja krvnog toka i energijskog metabolizma.

Strukturalne "imaging" tehnike konzistentno otkrivaju da su mozgovi alkoholičara, u usporedbi s mozgovima nealkoholičara manji i pokazuju manju gustoću tkiva. Smanjivanje volumena mozga najočitije je u dvije regije: vanjski sloj (tj. korteks mozga) čeonog režnja, za kojeg se smatra da predstavlja središte viših mentalnih funkcija; u području malog mozga, koji je najvećim djelom odgovoran za kretanje i ravnotežu kao i za različite aspekte učenja. Potpora ovih rezultata dolazi od funkcionalnih "imaging" studija, koje pokazuju izmijenjenu moždanu aktivnost u cijelom korteksu i malom mozgu teških alkoholičara. Uz to, funkcionalne "imaging" tehnike često su dovoljno senzitivne da bi otkrile nepravilnosti prije no što mogu biti otkrivene strukturalnim "imaging" tehnikama, i čak prije no što veći kognitivni problemi sami dođu do izražaja. To znači da funkcionalni "imaging" može biti posebno koristan u otkrivanju ranih stadija propadanja kognitivnih funkcija.

Razumijevanje osnova kognitivnog oštećenja

Precizno mjerenje kognitivnih mogućnosti je izazov, a povezivanje tih mogućnosti s posebnim iregularnostima mozga danas jednostavno nije bilo moguće s trenutnom tehnologijom koja je na raspolaganju. Neslaganje rezultata različitih istraživanja navelo je stručnjake da stvore naprednije tehnike mjerenja kognitivnih funkcija. Beatty i suradnici sugerirali su da rasprostranjeno (tj. difuzno) oštećenje moždanih funkcija može nastati oštećivanjem mnogostrukih područja mozga, od kojih svako regulira posebnu, ali i međusobno povezanu funkciju. Isto tako, oštećivanje mreže moždanih stanica koji sinkroniziraju ukupnu aktivnost mnogih područja može uzrokovati jednaka moždana oštećenja prije vezanih uz lokalizirana oštećenja.

Da li je oštećenje reverzibilno?

Određena kognitivna oštećenja uzrokovana alkoholom reverzibilna su, ali uz uvjet apstinencije. Nedavno detoksicirane odrasle osobe često iskazuju blag, no ipak značajan deficit u nekim kognitivnim sposobnostima, posebno u rješavanju problema, kratkotrajnom pamćenju, i vidno-prostornim sposobnostima. Ustrajavanjem u apstinenciji, alkoholičari u procesu rehabilitacije nastavit će s oporavkom moždanih funkcija u periodu od nekoliko mjeseci do 1 godine - s poboljšanjima u radnoj memoriji, vidno-prostornom funkcioniranju, i pažnji – praćeno značajnim povećanjem u volumenu mozga, u usporedbi s liječenim alkoholičarima koji su se naknadno vratili pijenju alkohola.

Ponovno umrežavanje moždanih veza

Reverzibilnost funkcija povezanih s djelovanjem alkohola može također biti rezultat reorganizacije ključne moždane mreže. Neki su istraživači postavili tezu da takva reorganizacija može doprinijeti uspjehu u liječenju od alkoholizma. Koristeći napredne "imaging" tehnike, Pfefferbaum i suradnici istraživali su moždanu aktivnost kognitivno oštećenog mozga alkoholičara učesnika studije, tijekom serije testova kreiranih za procjenjivanje kognitivnih funkcija. Pronašli su, da iako alkoholičari pokazuju abnormalne uzorke moždane aktivnosti, u usporedbi s kontrolnom skupinom, bili su sposobni završavati zadane zadaće jednako dobro, što nam sugerira da su moždani sustavi alkoholičara funkcionalno reorganizirani tako da su zadaće prije izvođene pomoću područja oštećenih alkoholom, sada prebačene na alternativne moždane sustave. Ovaj nalaz - da pacijenti alkoholičari s kognitivnim oštećenjima koriste različite moždane putove od osoba bez moždanih oštećenja da bi izbjegli jednake radnje - također je bila sugerirana studijom provedenom na pacijentima koji su sudjelovali u liječenju kroz 12 "koraka". Funkcionalna reorganizacija mozga može biti posebna prednost kod adolescentnih alkoholičara u procesu liječenja, zbog toga što su u toj dobi njihovi mozgovi još uvijek u razvoju, odnosno mozak je još u procesu uspostavljanja "mreže" živčanih stanica.

Kognitivne funkcije i liječenje alkoholizma

Točna uloga koju imaju kognitivne funkcije u uspješnosti liječenja alkoholizma nije još sasvim jasna. Strukturalni i funkcijski "imaging", jednako kao i specifičniji kognitivni testovi, mogu pružiti znanstvenicima uvid u suptilnu povezanost između kognitivnih oštećenja uzrokovanih alkoholom i oporavka. U međuvremenu, neki se zaključci mogu izvući iz postojećih istraživanja koji pomažu objasniti kako kognitivne funkcije mogu utjecati na liječenje alkoholizma:
- Pretpostavlja se da kognitivna oštećenja uzrokovana alkoholom mogu utjecati na učinkovitost liječenja od alkoholizma, iako jasna veza nije postavljena. Jedna teorija kazuje da bolesnici s kognitivnim oštećenjima nisu u mogućnosti shvatiti informacije koje im se daju tijekom terapije, i stoga, ne mogu u potpunosti iskoristiti liječenje iz čega proizlazi vjerojatan neuspjeh liječenja. Drugo stajalište zasniva se na tezi da kognitivna oštećenja ne utječu direktno na uspjeh liječenja, međutim utječu na neke druge čimbenike, koji mogu doprinijeti uspjehu liječenja. Usredotočivanje na te čimbenike - kao što je poboljšana prehrana, prilika za uspjeh, pažljiva procjena komorbiditeta mentalnih ili medicinskih poremećaja, i/ili strategije liječenja usmjerenih na poticanja pacijenata da izađe iz dugotrajne društvene izolacije - na kraju mogu biti korisniji nego fokusiranje isključivo na oporavljanje od alkohola.

- Neke druge vrste oštećenja mozga povezanih s alkoholom mogu stvarati simptome koje sliče simptomima povezanih s oštećenjima mozga uzrokovanih alkoholom. Kliničari moraju biti svjesni da bez obzira na uzrok oštećenja, to može imati učinak na sposobnosti bolesnika sa se okoriste u potpunosti od strategija liječenja od alkoholizma.

- Kognitivno oštećenje je uglavnom najozbiljnije tijekom prvog tjedna apstinencije, što možda otežava nekim alkoholičarima usvajanja znanja i vještina na posebnim sesijama, koje su vrlo bitne stavke u mnogim programima liječenja. Npr., jedno istraživanje pokazalo je da alkoholičari koji su testirani kratko nakon ulaska u program liječenja nisu bili u mogućnosti sjetiti se informacija vezanih uz liječenje prezentiranih na filmu kojeg su upravo gledali. Kako vrijeme prolazi i kao se poboljšavaju kognitivne funkcije tako i bolesnici imaju veće koristi od informacija pruženih na individualnim ili na grupnim terapijama, edukacijskim programima, i na programu odvikavanja kroz "12-koraka".
[Vrh] Go down
Korisnički profil
caha




PostajNaslov: Re: F10 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje   ned lip 10, 2012 5:56 am

Što znaći riječ lezije
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: Re: F10 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje   čet srp 26, 2012 12:13 am

Lezija (lat. laesio) povreda, ozljeda, oštećenje
[Vrh] Go down
Korisnički profil
zbublic4




PostajNaslov: kako znam da bolujem od PTSP   ned ruj 16, 2012 11:23 pm

3dfou
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: Re: F10 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje   uto ruj 25, 2012 6:41 am

E, to, to! Smile
[Vrh] Go down
Korisnički profil
djuro605




PostajNaslov: Re: F10 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje   pet srp 05, 2013 10:30 am

dobar dan.
molio bih vas da mi odgovorite na pitanje koje nse odnosi na mog sina.rodjen je 1970.god.normalno odrastao, zavrsio osnovnu skolu solidno,zavrsijo zanat u roku.imao je vrlo male neprimetne smetnje u izgovoru pojedinih reci,sto je se kasnije vise odrazavalo.zaposlio se u vijsku na ugovor sa uverenjem lekarskim kao zdrav.medjutim posle odredjenog vremena primetno se javlja zaboravnost ,drskost,neodgovornost,itd.posle deset godina raskida ugovor sa vojskom ne njegovom voljom.
zivi sa porodicom zena troje dece i tast.postaje totalno neodgovoran prema svemu.zaboravlja,nece da radi,skoro sve stvari koje je radio i znao da radi sad neume-neume skoro nistamajstorski ,a i domacinski .samo sedi gleda tv a i sta gleda nema pola pojma o cemu se radi.starac ga je najurijo jer nemoze da gleda dembela.vratiose kod roditelja tj.kod mene.kaze ja hocu da radim ali ja vidim da on nemoze i nezna nista da uradi.vidim da ima volju ali nevredi.bio je kod psijatra,napisali su dijagnozu f70.dali mu lekove: karbapin,bromazepan i sanavol.sad je kod mene sta mi je ciniti?
nikad nije pijo alkohol niti je pusijo.unapred mnogo hvala
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin
avatar


PostajNaslov: Re: F10 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje   pet ruj 27, 2013 8:54 am

djuro605

Prema ovome sto ste napisali, svakako bi se trebao lijeciti pod nadzorom psihijatra jer mu je isti postavio dijagnozu i dao lijekove.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Sponsored content




PostajNaslov: Re: F10 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje   

[Vrh] Go down
 
F10 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola - akutno trovanje
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Pseći problemi
» Čudno ponašanje na Deal Extreme (dx.com)
» omphalotus olearius, neće vas ubiti ali...
» Western Union
» Upozorenje: Zatopljenjem povećavati oprez boravka u prirodi

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Psihijatrija :: UPOMOĆ! ŠTO MI JE?! :: F10-F19 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom psihoaktivnih tvari-
Forum(o)Bir: